Professional Documents
Culture Documents
Proteini I Amino-Kis.
Proteini I Amino-Kis.
Proteini
BIOLOŠKI MAKROMOLEKULI
Proteini
R
NH2
C
COOH
Amino - kiseline H
Aminokiseline su jedinjenja koja za isti C atom imaju vezanu amino grupu
(-NH2) i karboksilnu grupu (-COOH). Medju sobom se razlikuju po R grupi
pri čemu R grupa predstavlja bočni niz i karakterističan je za svaku A.K.
BIOLOŠKI MAKROMOLEKULI
Proteini
R bočni niz
NH2 C COOH
amino grupa karboksilna grupa
H
BIOLOŠKI MAKROMOLEKULI
Proteini
Leucin Izoleucin
Metionin
Fenilalanin Triptofan
Tirozin
BIOLOŠKI MAKROMOLEKULI
Proteini
Nepolarne Polarne
Metionin Met
BIOLOŠKI MAKROMOLEKULI
Proteini
Aminokiseline se PEPTIDNIM vezama povezuju u linearne nizove - POLIPEPTIDE
H R
H O H O
N–C-C
+ N–C-C
H OH H H OH
R
- H2O
peptidna veza- jaka
kovalentna veza
H O R O
H
N-kraj N–C-C -N–C-C C-kraj
H OH
R H H
DIPEPTID
Kada se samo dve amino kiseline povežu peptidnom vezom obrazuje se dipeptid,
a povezane tri amino kiseline daju tripeptid……………………..
BIOLOŠKI MAKROMOLEKULI
PROTEINI
dehidrataciona
sinteza
DIPEPTID
Reaguju karboksilna grupa prve i amino grupa druge A.K.
BIOLOŠKI MAKROMOLEKULI
PROTEINI
Polipeptidni niz
N - kraj C - kraj
Veliki broj aminokiseline povezanih peptidnim vezama grade dugačke polipeptidne lance
BIOLOŠKI MAKROMOLEKULI
Proteini
BIOLOŠKI MAKROMOLEKULI
Proteini
Svaki polipeptidni lanac dobija dalje određenu prostornu strukturu: sekundarnu, tercijarnu i kvatenernu.
Ove strukture zavise od primarne.
Nastaje tako što se između atoma koji Strukturu održavaju vodonične veze koje
pripadaju svakoj četvrtoj amino kiselini se obrazuju između različitih delova
obrazuju vodonične veze polipeptidnog lanca
BIOLOŠKI MAKROMOLEKULI
Proteini
Često su u istom polipeptidnom lancu zastupljena oba ova oblika, a između njih se nalaze delovi koji nemaju strukturu, odnosno
to su mesta manje stabilnosti lanca te se on tu dalje može da savija. Time dobija naredni nivo - tercijernu strukturu.
BIOLOŠKI MAKROMOLEKULI
Proteini
TERCIJARNA STRUKTURA
daje proteinima trodimezionalnu strukturu (konačan oblik)
Grade je spirale, ploče i neuređeni delovi lanca
Postizanjem tercijerne strukture polipeptidni lanac postaje biološki aktivan te se tek tada može nazvati protein.
Savijanje polipeptida u neuređenim delovima postiže se određeni oblik prema kome se razlikuju dve osnovne vrste proteina:
globularni (loptasti)
fibrilarni(končasti)
BIOLOŠKI MAKROMOLEKULI
Proteini
TERCIJARNA STRUKTURA
Grade je spirale, ploče i neuređeni delovi lanca.
Beta ploče
Neuređeni delovi
Alfa zavojnice
BIOLOŠKI MAKROMOLEKULI
Proteini
Mioglobin – globularni
protein
Kolagen – fibrilarni
protein
BIOLOŠKI MAKROMOLEKULI
Proteini
KVATERNERNA STRUKTURA
Ovu strukturu nemaju svi proteini, ali je veliki broj proteina ima. Prisutna je kod proteina koji se sastoje od dva ili više
polipeptidnih lanaca. Svaki od lanaca ima svoju tercijernu strukturu i označavaju se kao subjedinice. Subjedinice međusobno
interaguju i povezuju se što kao rezultat proteinu daje kvaternarnu strukturu. Primer tako složenog proteina jeste
hemoglobin.
α lanci
β lanci
HEMOGLOBIN
Sastoje se od više polipeptidnih lanaca (oligomeri) Deo oligomera koji ima fiziološku ulogu naziva se subjedinica.
Hemoglobin ima 2 subjedinice.
BIOLOŠKI MAKROMOLEKULI
Proteini
Primarna struktura
BIOLOŠKI MAKROMOLEKULI
Proteini
Humani insulin
A lanac
B lanac
BIOLOŠKI MAKROMOLEKULI
Proteini
Da bi protein obavljao svoju funkciju, mora da ima određenu strukturu. Ako dođe do gubitka te strukture,
protein će izgubiti i svoju funkciju. To se zove denaturacija. Do denaturacije može da dođe usled visoke
temperature, promene pH vrednosti, ali i delovanjem drugih supstanci (soli teških metala i organskih
rastvarača).
ne vraća se u
prvobitan
oblik,
denaturacija
je nepovratna
aktivan protein nektivan protein primer: prženje jaja
BIOLOŠKI MAKROMOLEKULI
Proteini
BIOLOŠKI MAKROMOLEKULI
Proteini
Proteini
matriksa Glikoprotein
Glikolipid
Periferni
proteini
Glikoproteini
Holesterol
Citoskelet
Periferni
proteini
Citoskelet
BIOLOŠKI MAKROMOLEKULI