DOBRO DOLI U PUBERTET

SAVJETI ZA RODITELJE
"Kada sam bio deko od 14 godina
moj je otac bio toliko neuk da sam
ga jedva podnosio u svojoj blizini.
Meutim, kada sam napunio 21,
zaprepastilo me koliko je on u
sedam godina nauio."

Mark Twain
 Poznati djeji Postoje samo roditelji
psihoterapeut Jesper koji se ne mogu
Juul u svojoj knjizi prilagoditi injenici da
"Vae kompetentno im dijete odrasta i
dijete" tvrdi da pubertet mijenja potrebe, pa tu
u smislu emocionalne svoju neprilagoenost
krize djeteta u stvari ne projiciraju na dijete i
postoji. nazivaju - pubertetom.
 Adolescencija

...je vrijeme odrastanja, prijelaza iz nezrelosti

djetinjstva u zrelost odrasle dobi.

Taj prijelaz obuhvaa bioloke, psiholoke i

socijalne promjene
 Trajanje
Odreivanje tonog rana adolescencija
poetka i zavretka razdoblje od 11. do
adolescencije vie je 14. godine
stvar miljenja nego
apsolutna injenica. srednja od 15. do 18.
Uobiajeno se godine
razlikuju:

kasna od 19. do 21.

 Adolescencija je i razdoblje "bura i oluja", brzih izmjena
raspoloenja, unutarnjih konflikata i svaa s okolinom,
buntovnitva, ispitivanja granica, besmrtnosti, znatielje i
istraivanja svijeta.

Meutim, suprotno uvrijeenom miljenju, entuzijazam u

isprobavanju razliitih identiteta i uloga, uivanje u
umjerenoj koliini zapanjujueg ponaanja i testiranje
granica najee vode adolescenta ka prihvaanju
roditeljskih i drutvenih vrijednosti, prije nego li njihovom
odbacivanju.

Prema tome, umjesto da adolescenciju smatramo

razdobljem buntovnitva, krize i zastranjenja, puno tonije
bi je bilo smatrati razdobljem procjene, donoenja odluka i
preuzimanja odgovornosti u procesu sazrijevanja.
Za adolescenciju su Neki znanstvenici smatraju
uobiajena ponaanja da se upravo tim
kojima se trai panja, a egocentrizmom mogu
koja odraavaju objasniti neka
egocentrizam i elju da neodgovorna ponaanja
se bude u centru adolescenata
panje, zamijeen i
vidljiv.
RODITELJI U PUBERTETU

Kako se adolescenti sve vie
pokuavaju osamostaliti,
veina roditelja u njima
uoava promjenu od
poslunog djeteta ka
neposlunom adolescentu.
Roditelji tada obino koriste
jednu od dviju strategija za
suoavanje s neposluhom:
vre jo vei pritisak na
adolescenta da se
prilagodi njihovim
standardima, ili
poputaju i dozvoljavaju
adolescentima da ine to
ele
 Openito gledano, niti jedna
od ovih strategija nije ba
mudra. Umjesto njih bio bi
primjereniji fleksibilan,
adaptivni pristup.
Na poetku adolescencije
prosjean mladi ili djevojka
nemaju dovoljno znanja za
donoenje prikladnih odluka
u svim aspektima ivota.
Kako se oni pokuavaju
osamostaliti, mudar roditelj
bi trebao oslabiti kontrolu u
onim podrujima u kojima
je adolescent sposoban
donositi zrele odluke, a
pokuati mirnim
razgovorom pomoi
adolescentu donijeti
razumne odluke u
podrujima u kojima on
pokazuje manje zrelo
ponaanje.
 adolescent se mora emocionalno udaljiti (odvojiti) od
roditelja i vidjeti roditelje kao osobe koje nemaju
odgovore na sva pitanja. Vezano uz to, mlada osoba
postaje izrazito kritina prema roditeljima i esto ne
prihvaa roditeljske vrijednosti i stavove, to roditelje
moe uznemiriti. Zapravo je adolescentu potrebno
vrijeme tijekom kojeg e eksperimentirati s razliitim
ulogama i ciljevima pokuavajui u nekoj od njih
pronai sebe.
 Unato potrebi za Za njih je i dalje vano
nezavisnou od da budu povezani s
roditelja, ono to treba roditeljima, te kao i u
imati na umu je da se djetinjstvu, roditelji i
adolescenti tijekom dalje za njih
procesa sazrijevanja ne predstavljaju izvor
odvajaju u potpunosti podrke koja im pomae
od roditeljskog utjecaja u istraivanju svijeta
i potpuno samostalno prepunog neizvjesnosti,
kreu u vlastiti svijet izazova i stresova.
donoenja odluka.
 A to onda uiniti?
Roditelji moraju postaviti
standarde i pravila
ponaanja kako bi
sprijeili da njihova djeca
upadnu u probleme.
Roditelji bi trebali zatititi
svoju djecu kada su u
pitanju ozbiljniji ili tei
problemi, ali izbjegavati
pretjerano usmjeravanje i
voenje tijekom
suoavanja s normalnim
problemima.
Dobar odnos izmeu
roditelja i adolescenta
sastoji se u pronalaenju
ravnotee izmeu
dozvoljavanja
adolescentima da
istrauju i zadre svoju
nezavisnost, i njihovog
zatiivanja i postavljanja
granica.
Oko ega su obino roditelji i adolescenti
u sukobu?
Sukobi se obino javljaju Adolescenti osjeaju
oko jednostavnih stvari konstantnu napetost
kao to je obavljanje izmeu potrebe da
svakodnevnih obaveza, ostanu bliski sa svojim
financije, ili izgled. roditeljima i shvaanja da
Takoer, este su mogu biti nezavisni od
nesuglasice i oko njih
obiteljskih odnosa, kole,
razgovaranja na telefon,
izlazaka, ljubavnih
izlazaka, prijatelja i
seksualnog ponaanja.
 Zato je sukob izmeu roditelja i djece u
adolescenciji vei?
Tijekom adolescencije, mladi ljudi
prolaze kroz razdoblje
individualizacije. Tijekom tog
vremena oni razvijaju vlastiti identitet
i oblikuju vlastite stavove, odvojene
od roditeljskih, poinju uviati da
roditelji nisu uvijek u pravu, to se
naziva "deidealizacija roditelja".
Sve to su posljedice promjena u
nainu miljenja koje se odvijaju
tijekom adolescencije. Tada miljenje
adolescenata postaje apstraktnije i
loginije, te oni postaju vie
zainteresirani za koncepte kao to su
pravda i prava.
Adolescenti esto smatraju
da bi veliki broj stvari trebao
biti pitanje osobnog izbora,
a ne miljenja roditelja, to
je svojevrsno socijalno
pravilo (obiaj).
Na primjer: Roditelj: "Dok si
pod mojim krovom tvoja
soba mora biti ista."
Adolescent: "To je moja
soba, prema tome moe biti
kakva god ja elim da bude."
 Kada sukob postaje problematian?

Sukob ima tendenciju

poveavanja tijekom
rane (12-14 godina), te
ak i tijekom srednje
adolescencije (15-17
godina), a smanjivanja
tijekom kasne
adolescencije (18-20
godina).
 Smatra se da je ljutnja
glavna emocija
povezana sa sukobom, a
praena je tjeskobom,
frustracijom ili
osjeajem krivnje.
 Sukob postaje problematian kada:

ljutnja postaje preesta

ljutnja postaje prejaka

ljutnja dugo traje

ljutnja vodi k agresivnosti

ljutnja ometa posao ili

odnos
 Kako se adolescenti mijenjaju, to se
dogaa s roditeljskom moi?

Sukob e se ee javiti izmeu majki i

adolescenata zbog toga to su one
obino bile vie vezane uz djecu u
predadolescentnom razdoblju.

ini se da tijekom adolescencije sinovi

razviju veu mo nad majkama, to se
moe oitovati kao drsko
odgovaranje.

Sinovi takoer mogu postati fiziki vei

i agresivniji od oba roditelja, ime se
njihova roditeljska mo umanjuje.
 to sukob izmeu roditelja i djece znai
za njihov odnos?
Unato injenici da se roditelji i
adolescenti esto svaaju,
to obino ne ugroava
njihov odnos. U stvari,
veina adolescenata govori
o osjeaju divljenja prema
roditeljima, te o obraanju
njima za savjet, o osjeaju
ljubavi i prihvaanja. Velika
veina adolescenata voli i
potuje svoje roditelje.
Sukob u tom razdoblju
ivota jednostavno
predstavlja dio normalnog
procesa odrastanja. Ove
svakodnevne manje
nesuglasice i prigovaranja
olakavaju adolescentima
prijelaz iz djeje ovisnosti o
roditeljima ka veoj
nezavisnosti odrasle dobi.
 Dvije najee pogreke u odgoju
adolescenata
odnoenje prema njima odnoenje prema njima
kao prema djeci, to kao prema odraslima,
znai pretjerano to moe znaiti
zatiivanje i obavljanje nedovoljnu brigu ili ak
stvari umjesto njih, ili osjeaj naputanja.
 Umjesto da i dalje budu "rukovodioci" ivota svoje
djece, roditelji bi trebali postati savjetnici. Roditelji-
savjetnici su usmjereni na pomaganje adolescentima
u razvoju i uvjebavanju donoenja odluka, a ne na
upravljanje njihovim ivotima.

Odustajanjem od uloge "rukovodioca" roditelji

pruaju adolescentima priliku da postanu nezavisniji,
to je jedan od vanih ciljeva adolescentnog razvoja.
 Neke od tehnika suoavanja sa sukobom

Pokuajte prihvatiti potrebe

adolescenata to e pomoi u tome
da roditelj bude od veeg utjecaja.

Odnosite se prema adolescentima s

jednakou ime se smanjuje
vjerojatnost delinkventnog
ponaanja.

Prihvatite da sukob moe biti pozitivna

pomo u smanjivanju neprijateljstva.
Rjeavanje sukoba nije lagan zadatak,
a ovisi o tome kako se osoba odluiti
nositi s njim. I sama elja da se sukob
rijei na pozitivan nain moe
doprinijeti konanom ishodu.
 Jedna od najvanijih lekcija je ta o
prirodnim posljedicama. Nauite
djecu da svako ponaanje dovodi
do odreenih posljedica, i na
njima je da preuzmu odgovornost
tih posljedica.

Odolite davanju savjeta, osim

kada adolescent to od Vas trai.
Kao to je jedan roditelj lijepo
rekao: "to manje savjeta dajem,
to vie eli razgovarati sa mnom".

Prihvatite odvajanje. Razvoj

vlastitog identiteta tijekom
adolescencije ukljuuje odreeni
stupanj odvajanja, ali ne i
potpuno izoliranje od obitelji, da
bi se uspostavila nezavisnost.
 Pustite adolescenta da razmilja o
sebi. Neka Vas umiri injenica da je
dom sigurno mjesto gdje moe
ventilirati svoje frustracije, te srediti
misli i shvatiti promjene u svom
ivotu.

Oekujte nedosljednost od Vaeg

adolescenta. On proivljava zbrku
emocionalnih, fizikih i hormonalnih
promjena koje su prirodna
karakteristika procesa odrastanja.

Dajte svojem adolescentu priliku da

bude sam sa sobom kada mu je to
potrebno.

Dozvolite i adolescentu da preuzme

dio brige. Ako Vi brinete sve umjesto
njega nikada nee postati
odgovoran.
 Olabavite spone
Teko je prihvatiti to da je svrha
tinejderskih godina odvajanje i
diferencijacija od roditelja. Kad
nai tinejderi ponu razvijati
vlastiti ukus i miljenje, a osobito
kad trae da se odnosimo prema
njima kao prema odraslima,
teko je pronai pravu ravnoteu
izmeu zadravanja kontrole i
dozvoljavanja toga da njeguju
vlastitu individualnost. Nae je
pravo i dunost postaviti pravila i
standarde, ali ne moemo ih
postaviti arbitrarno. Ako nai
tinejderi dokau da im moemo
vjerovati, moramo im dati
prostora za rast.
 Budite oprezni
Ako vae dijete jo nije u tim
godinama, teko je zamisliti da je
odgoj tinejdera tei od odgoja
malog djeteta, no to jest tako.
Moda smo im dali vie slobode,
no to ne znai da ih trebamo
skroz pustiti. Svi tinejderi imaju
tajne, a na je zadatak pobrinuti
se da te tinejderske tajne nisu
potencijalno opasne za njih ili
druge. To ne znai da morate
kopati po njihovim stvarima
(povjerenje treba djelovati
obostrano), no to znai da
budete upleteni u njihov ivot i
svjesni njihovih aktivnosti i
prijatelja.
 Sluajte uima i srcem
Tinejderi su poznati po svojoj
nekomunikativnosti, zato je sluanje vrlo
bitno. To znai da morate sluati onda kada
govore, ali i kada ne govore. Tiina vam
mnogo toga moe rei, zato je bitno da
nauite interpretirati razliite vrste tiine.
Takoer trebate nauiti sluati pitajui ih. To
ne znai da trebate obasuti tinejdera
pitanjima, ve da ih pitate za miljenje i
iskreno sasluate to imaju za rei bez
osude ili ispravljanja. Svi tinejderi trae
podrku, i iako veina prolazi kroz razdoblja
u kojima osjeaju da nemaju podrku svojih
vrnjaka, mi im moemo popuniti praznine.
REZULTAT:
SAMOPOUZDANJE
 poznato je kako su djeca
suvie zatitnikih,
nemarnih ili pretjerano
kritinih roditelja, koji u
odgoju esto koriste
kanjavanje, nieg
samopouzdanja.
 Neka roditeljska ponaanja povezana sa
samopouzdanjem u adolescenata
paljiv pristup,
prepoznavanje i
pohvaljivanje postignua,
neuvjetovano
prihvaanje djeteta,
jasno definiranje pravila,
potovanje djetetove
potrebe za autonomijom,
poticanje izraavanja
osjeaja
 Za kraj
Iako bi nai tinejderi prije propali u zemlju nego
to priznali, jo uvijek imamo veliki utjecaj na
njih. Moda vam se ne ini da vas sluaju, ali
oni to ine. Tijekom stresnih perioda kada
smo dovedeni u iskuenje, da li zagristi
mamac i izrei svoje ultimatume ili se uvui u
svau, bitno je zapamtiti da smo im jo uvijek
uzor. to se ee uzdignemo iznad tih svaa,
vie e koristi nai tinejderi imati.