Uvod u

informacijske
znanosti

Prof. dr. sc. Jadranka Lasi Lazi

Tomislav Ivanjko, asistent
Sadraj

Sadraj predmeta

Pravila ponaanja

Seminari

Izlaganja seminara

Ispit, ocjenjivanje

Pitanja, razgovor
raspored
Predavanja

Seminari
Utorak
etvrtak
 Predavanja: osnovni pojmovi: podaci, informacije, znanje.
Klasifikacija znanosti. Povijesni pregled razvoja
informacijskih znanosti. Discipline, predmet istraivanja,
institucije.
Seminar: Tehnike i strategije organizacije i prikaza znanja.
Pisanje i izlaganje seminara, izvori i pomagala.
Cilj kolegija: Nakon odsluanih predavanja i rada u
seminaru studenti e znati osnovnu terminologiju, znat e
to je predmet informacijskih znanosti, usvojit e osnove
koncepte, procese i metode pisanja seminarskih radova,
citiranja i pretraivanja izvora.
 Nakon odsluanih predavanja i rada u seminarima
studenti e razumjeti osnovne pojmove informacijskih
znanosti, razlikovat e discipline unutar podruja
informacijskih znanosti i predmete kojima se bave
pojedine grane. Usvojit e procese i metode izdvajanja
karakteristika predmeta kako bi razumjeli svrhu
klasifikacije u organizaciji zbirki (arhivskih, muzejskih,
bibliotenih i elektronikih). Raspolagati e osnovnim
umijeima organizacije informacija, te razlikovati
podatke, informacije i znanje.
Uvod u informacijske znanosti
ICT
Osnovni koncepti
informacijske znanosti
 Najvea opasnost za sve nije neizvjesnost
koju donose promjene, nego djelovanje
voeno starim navikama i znanjem.
to znai studirati
Literatura, izvori
TERMINOLOGIJA

Novo podruje

Znanstveni govor, jezik i

pisanje

Jezik disciplina
Mjesto i uloga studenata u
nastavi
 Nain provjere znanja i bodovni sustav
Zavrna ocjena temelji se na radu tijekom semestra i uspjehu na pismenom i
usmenom ispitu. U sklopu kolegija studenti moraju predati seminarski rad i
poloiti pismeni i usmeni ispit. Student ima pravo na ukupno 3 izostanka.
Seminarski rad
Seminar treba imati 10-15 stranica ako ga piu 2 studenta i izmeu 15-20
stranica ako ga piu 3 ili 4 studenta (ne raunajui naslovnu stranicu, primjere, i
popis literature). Minimalan broj studenata koji piu seminar je 2, a maksimalan
4.
Izgled seminara: naslovna stranica; uvod, razrada, zakljuak; sadrajne biljeke;
bibliografske biljeke u tekstu (prilikom citiranja); popis citiranih jedinica i
literature. Pisanje seminara je obavezno i uvjet je za pristupanje ispitu.

Upute za izradu seminarskog rada

Prijedlog uputa za citiranje literature
Literatura
Literatura
Knjige
1. Tuman, M. Teorija informacijske znanosti. 2. izd. Zagreb : Informator, 1990. (str. 1-
70)
2. Tuman, M.; Boras, D.; Dovedan, Z. Uvod u informacijske znanosti. Zagreb : kolska
knjiga, 1992. (Poglavlja 1., 2., 3.)
lanci
1. Tuman, M. Informacijska znanost-predmet, ishodita, osnovni pojmovi.
Odabrana poglavlja iz organizacije znanja. Zagreb: FF, Zavod za informacijske
studije, 2004.
2. Tuman, M. Epistemologijski postav informacijske znanosti. Odabrana
poglavlja iz organizacije znanja. Zagreb: FF, Zavod za informacijske studije, 2004.
3. Lasi-Lazi, J.; Lszl, M.; Lszl, B. Konceptualna i primijenjena okosnica
studija informacijskih znanosti na Filozofskome fakultetu Sveuilita u Zagrebu //
InFuture2007: Digital information and heritage / Bawden, D. et al., editor(s).
Zagreb : Odsjek za informacijske znanosti, Filozofski fakultet, Sveuilite u
Zagrebu, 2007.
4. Zins, C., Knowledge map of information science. Journal of the American
Society for Information Science and Technology, 58 (2004). Str. 526535
 Prvi korak u studij je izrada stratekog plana
Napravite svoj strateki plan upravljanja
vlastitim znanjem
VRIJEME
Vrijeme je poput vjetra: ako ga ispravno koristimo,
odvest e nas do svakoga cilja
Vrijeme za va uspjeh
Pod uspjehom podrazumijevamo postizanje ciljeva
bez velikoga okolianja. Najvie se vremena gubi jer
nedostaju jasni ciljevi..planiranjeprioriteti..elje i
vizije..kada ih treba iznijetistavite ih u svoj plan.
Vrijeme je dragocjen kapital
Vrijeme je koliinski ogranieno
Vrijeme ne moemo kupiti
Vrijeme ne moete uskladititi
Vrijeme ne moete poveati
Vrijeme prolazi
Dobro studirati
znati gospodariti i vremenom
Svrha mora biti jasna
Plan akcije
Napravite plan akcije za ostvarenje prvih
nekoliko toaka u stratekom planuodredite
vrijeme, koliinu onoga sto treba napraviti
ciljevi
Profesionalni

Definiranje
Planiranje akcije
Ostvarenje aktivnosti
Kontroliranje postignutih ciljeva
Uspjeh
zadovoljstvo
ponavljanje
Privatni
U okviru cjeline razvoja
informacijske znanosti istrauje se
predmet informacijske znanosti
(ishodita informacijske znanosti,
definicija i podruje informacijske
znanosti).
Klasifikacija znanosti
Drutvene
Humanistike
Prirodne
Primijenjene
Predmet, metoda, svrha
Znanost
metodiki steeno i sistematski sreeno znanje
o odreenom podruju
odreenje
Podruja
Polja
disciplina
Informacijske znanosti
Jednina ili mnoina?
Odgovore traimo!?
Knjinica
Internet
izvori
...razlikuje se razumijevanje informacijskih
znanosti

engleskih autora
ruskih autora
francuskih autora
njemakih autora
hrvatskih?
Drutvene znanosti
Ekonomija
Pravo
Informacijske znanosti
discipline
Sociologija
...mlada znanost
discipline, grane
bibliotekarstvo LIS
muzeologija
arhivistika, dokumentalistika
informacijski sustavi, informatologija
Mediji
komunikologija
...zajedniko
teorija...jednim dijelom kada istrauje predmet bez
obzira na primjenu
prikupljanje, organizacija, tumaenje, pohranjivanje,
pretraivanje, diseminacija, preoblika i uporaba...
primjena ICT
zatita
ICT
obrada sadraja dokumenata neovisno o
mediju u kojemu je sadraj
..prestaje biti vano gdje je neto smjeteno i
u kom obliku
...je li to trenutak stvaranja informacijske
znanosti..jedne
razliito
praksa
institucije
standardi
razine kvalifikacije
posjedovanje znanja na odreenoj razini
potrebnih za bavljenje nekim zanimanjem
prema standardu...mjesto pojedinca na
mjernoj ljestvici koja znanje i umjenost u
jednom zanimanju ili skupini slinih dijeli u
razliite funkcije
razine kvalifikacije..odraavaju
realnost odreenog trenutka
predvianje...to e se sutra traiti
ukljuuju promjene, inovativne
tehnologije...koliko ih je danas u
muzeju..::)), arhivu..ili za
muzej...knjinicu...:))
struka u razvoju
bibliotekari, arhivisti, muzeolozi,
informatolozi, informatiari
pribavlja profesionalno korisnu informaciju(zna
kako to uiniti) obrauje kako bi ju uinila
kvalitetnijom, upravlja i ini ju dostupnom onima
koji ju trebaju u trenutku kada ju trebaju
nova zanimanja informacijskih
strunjaka

informacijski
specijalist
informacijski
arhitekt
digitalni
knjiniar
inenjer znanja
europska diploma za
informacijske strunjake
33 podruja znanja
I Informacije srce struke
T Tehnologije...nuno znanje o IT i Internetu
K Komunikacija..znanja potrebna u informacijsko-
dokumentacijskim zanimanjima i s njima povezanim
zanimanjima
U Upravljanje znanja nuna strunjacima koji se bave
globalnim upravljanjem informacijama i institucijama
Z Ostala znanja...odnose se na podruja u kojima djeluju
korisnici specijaliziranih informacija
razine
razina 1
osoba koja se koristi alatom koji joj stoji na raspolaganju i
vlada osnovnim znanjem u podruju
razina 2
osoba koja se vjeto koristi osnovnim alatom, moe
suraivati sa specijalistima za odreeno podruje i ima
umjee interpretiranja i istraivanja potreba korisnika,
moe predlagati poboljanja i osmisliti nove usluge
razine...
razina 3
osoba koja vlada tehnikama zanimanja, zna o njima
razgovarati i upotrebiti ih. U stanju je interpretirati i donijeti
prosudbu koja podrazumijeva prilagoavanje zna stvoriti
novi alat
razina 4
osoba koja suvereno vlada metodologijom kreira nove
sustave, kontrolira informaciju i zna njome upravljati na
mrei ili instituciji, poduzeu
10 odlika koje dopunjuju
podruje znanja
kada se radi o efikasnom pretraivanju
informacija profesija istie vanost
znatielje kao odlike komplementarne
poznavanju istraivakih alata
Skupina 1 Informacije
traenje informacija
analiza informacija
osmiljavanje proizvoda i usluga
rukovanje dokumentima
primjena zakona o informacijama
skupina 2 Tehnologija
poznavanje tehnologije
raunalno zasnovano oblikovanje
informacijskih sustava
raunalno zasnovani razvoj aplikacija
izdavatvo i nakladnitvo
internetske tehnologije
ICT tehnologije
skupina 3 Komunikacija
usmena komunikacija
pismena komunikacija
audiovizualna komunikacija
raunalna komunikacija
upotreba stranog jezika
institucionalna komunikacija
skupina 4 Upravljanje
globalno upravljanje informacijama
marketing
prodaja i irenje
upravljanje projektima i irenje
dijagnoza i ocjena
obrazovanje i edukacija
informacijska znanost ili znanosti
proitati
lanak Tuman, M. Informacijska znanost-predmet,
ishodita, osnovni pojmovi. Odabrana poglavlja iz
organizacije znanja. Zagreb: FF, Zavod za
informacijske studije, 2004.
lanak Tuman, M. Epistemologijski postav informacijske
znanosti. Odabrana poglavlja iz organizacije znanja.
Zagreb: FF, Zavod za informacijske studije, 2004.
 U literaturi je iscrpno i studiozno iznijeta
lepeza definicija temeljnih pojmova.
Moemo se jedino zapitati
zato toliko definicija?

Je li to posljedica, to se ova nova

znanstvena disciplina jo nije definitivno
'iskristalizirala', pa postoje toliko razliite
definicije, ili je tome razlog iskljuivo razlika u
filozofskom pristupu.