Pretvarai i Jednoarmaturni

pretvarai
Pretvarai

Pretvarai su obrtne elektrine maine koje pomou obrtnih dijelova

pretvaraju naizmjeninu struju u istosmjernu.
Njihova funkcija moe biti i obrnuta , tj. mogu istosmjernu struju pretvarati u
naizmjeninu struju jedne frekvencije u naizmjeninu struju druge
frekvencije ili istosmjernu struju jednog napona u istosmjernu struju drugog
napona.
Tu spadaju motori ,generatori,kaskadni pretvarai i jednoarmaturni
pretvara.
Jednoarmaturni pretvarai

Jednoarmaturni pretvara je elektrina maina koja u istom rotoru pretvara

naizmjeninu struju u istosmjernu i obratno.
Konstruktivno jednoarmaturni pretvara je maina istosmjerne struju kojoj se
dodatni klizini prstenovi smjeteni na osovini rotora sa strane suprotne
kolektoru .
Jednoarmaturni pretvarai mogu biti izvedeni kao jednofazni (dva klizna
prstena), kao trofazni ( s tri klizna prstena), kao i estofazni (s est kliznih
prstenova).
Klizni prstenovi preko kojih se vri prikljuenje pretvaraa na mreu
naizmjenine struje nalazi se na osovini s jedne strane namotaj
rotora(armature) , dok se kodlektor, sa kojeg se vri odvoenje istosmjerne
struje, nalazi na osovini s druge strane armature .
Namotaj rotora(armature) , dakle ima dvostruku ulogu:
1. Slui kao rotor sinhrone maine i
2. Kao rotor istosmjerne maine
U praksi se najee upotrebljavaju trofazni jednoarmaturni pretvarai(sl.1) i estofazni
jednarmaturni pretvarai(sl.2).
Sa slike se vidi da je sa naitmjenine strane jednoarmaturni pretvara spojen na mreu
naizmjenine struje preko transformatora iji se napon moe regulisati

Sl.1 Trofazni jednoarmaturni Sl.2 estofazni jednoarmaturni

pretvara pretvara
 Prinicip djelovanja jednoarmaturnog pretvaraa

Na sl.3 prikazana je shema

rotorskog(armaturnog) namotaja
dvopolnog trofaznog pretvaraa.Poto je
u datom sluaju broj pari grana namotaja
rotora a=1,imaemo tri take a,b i c
pomaknute meusobno za 120 i
prikljuene na tri klizna prstena 1 , 2 i 3.
S strane istosmjerne stuje na kolektor su u
neutralnoj osi smjetene etkice A i B.
Zavrtimo li rotor pretvara nekim
pogonskim strojem , u njegovom
namotaju indukovae se naizmjenini
napon.U tom sluaju na kolektorskim Sl.3 Shema namotaja rotora trofaznog
etkicama A i B dobiemo istosmjerni jednoarmaturnog pretvaraa
napon(kolektor slui kao ispravlja ind
napona u rotoru), dok e na etkicama
kliznih prstenova djelovati trofazni
naizmjenini napon.
 U ovom sluaju jednoarmaturni pretvara postaje dvostruki generator koji na
jednoj strani daje naizmjeninu struju, a na drugoj strani istosmjernu.
Pri tome nije potreban nikakav izvor pobudne struje, jer istovremeno s
pokretanjem iz istosmjernog djela pretvaraa u pobudni namotaj tee
pobudna struja.
Jednoarmaturni pretvara najee upotrebljavamo za pretvaranje
naizmjenine struje u istosmjernu.
U stvari, postoji stalni odnos izmeu dovedenog naizmjeninog napona ~U i
istosmjernog napona U koji vlada na etkicama kolektora.

~ = = 0,707
2

To znai da je ispravljeni napon vei od naizmjeninog napona za 2

puta.Npr. Troila trebaju ispravljeni napon od 110V, tada je na naizmjeninoj
strani potrebno dovesti naizmjenini napon efektivne vrijednosti od 78V.Poto
u mreama ne postoji ovakav napon, jasno je da transformator na
naizmjeninoj strani pretvaraa ima zadatak da vri njegovu regulaciju.
Jednoarmaturni pretvarai izvode se za razne snage,ve prema potrebi ,ali
ogranienog napona na istosmjenoj strani do 3 000V zbog potekoe oko
izvedbe kolektora
Upotrebljavaju se u industriji nafte,hemijskoj industriji i slinim pogonima gdje
se naizmjenina struja pretvara u istosmjernu.