RAZVOJ USTAVNOSTI U

BOSNI
Prof. Dr Kasim Trnka
I HERCEGOVINI
1. Obnova dravnosti BiH
Prvi spomen imena Bosna
949. godine
Od 1180. do 1463. godine
godine-procvat bosanske
dravnosti
Od 1463. do 1878. god.-
period pod osmanskom vlau
Historijski razvoj BiH Od 1878. godine do 1918. godine-
po etapama U sastavu Austro-ugarske
Od 1918. godine do 1941. godine-
u sastavu Kraljevine SHS/Jugoslavije
Od 1945. do 1992. godine
U sastavu Jugoslavije
Od 1992. godine-
nezavisna drava
Tvrtkov grb
Historijska karta BiH-teritorijalno irenje
Bosanski ejalet
Grb SR BiH
1-BiH; 2-Hrvatska; 3-Makedonija; 4-Crna Gora; 5-
Srbija; 5a-Kosovo; 5b-Vojvodina; 6-Slovenija
 Politika i teritorijalna cjelovitost
ak i u sastavu drugih drava
Dravno-pravni Poseban dravno-pravni status
kontinuitet BiH u okviru tih drava
Stabilne prirodne i historijske
granice
 Izvrena upravno-politika
reforma

Izvrena podjela na 7 sanaka i

vie kotareva
Ustavni zakon vilajeta bosanskog
iz 1867.-prvi pisani ustav Uspostavljena upravna vijea i
upravitelji
Uspostavljeni graanski i
trgovaki sudovi
 Izvrna i upravna vlast-ispostava
Ministarstva finansija

Uspostavljen je Sabor BiH

Ustav BiH iz 1910. godine

Zakone proglaava Car

Posebno poglavlje o ljudskim

pravima
 Obnovljena dravnost BiH

ZAVNOBiH konstituisan kao

najvie politiko predstavniko tijelo
Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a
25. i 26.11.1943. god.
BiH-i srpska i muslimanska
Mrkonji Grad
i hrvatska zemlja

Izraena volja za formiranje

federativne Jugoslavije
 Zaokruena dravnost BiH

ZAVNOBiH proglaen najviim

zakonodavnim i izvrnim tijelom BiH
Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a
30. 06 - 02.07.1944. god.
Donesena Deklaracija o pravima
Sanski Most
graana BiH

Proklamovan princip narodnog

suvereniteta i princip jedinstva vlasti
 Tree zasjedanje ZAVNOBiH-a, 26.-
28.04.1945. godine, Sarajevo:

1. ZAVNOBiH konstituisan u Privremenu

Narodnu skuptinu BiH,

2. Donesen Zakon o Narodnoj vladi BiH.

 2. Ustavni razvoj BiH od 1946. do
1991. godine-osnovne karakteristike
Uspostavljanje dravnog
socijalizma
Uspostavljen sistem
skuptinske vladavine
Suverenost izvorno u
federalnim jedinicama
Uspostavljena funkcija
Predsjednika Republike
Ustav FNRJ i BiH Ravnopravnost republika
Iz 1946. god. u Skuptini oslabljena
Ustavni zakon Umjesto Vlade-SIV
Ustavni razvoj BiH u okviru Iz 1953. god.
ex Jugoslavije-karakteristike Ustavi iz SAMOUPRAVLJANJE
1963. god. Ojaana uloga
Ustavi iz 70-tih republika
godina 20 st. Redukovane nadlenosti
federacije
Uspostavljen kolektivni
ef drave
 3. Uspostavljanje sistema graanske
demokratije
BiH-suverena, demokratska drava graana, naroda-
Muslimana, Srba i Hrvata i ostalih koji u njoj ive.

Ekonomski sistem zasnovan na slobodnom tritu i

ravnopravnom tretmanu svih oblika svojine.

Uspostavljen viepartijski politiki sistem

AMANDMANI IZ 1991.
Dvodomna struktura Skuptine (Vijee opina
i Vijee graana)

Kolektivni ef drave biran od graana neposredno

Umjesto jedinstva vlasti uvoden je princip podjele vlasti

 Na osnovu ovih promjene odrani su prvi
viestranaki izbori 18.10.1990. godine.
Izborni rezultati su se gotovo podudarili sa
nacionalnom strukturom stanovnitva a pobjedu na
izborima su odnijele nacionalne stranke (SDA, HDZ i
SDS).
U vlasti je uspostavljeno partnerstvo, odnosno,
kohabitacija triju nacionalnih stranaka.
Takva situacija e dovesti do destabilizacije
politikih prilika i institucija novog politikog
sistema.
Bit e onemoguen i pokuaj usvajanja novog
ustava BiH.
4. Uspostavljanje nezavisnosti i dravne
suverenosti BiH
Skuptina BiH je 14.10.1991. godine usvojila
Memorandum o poloaju BiH i buduem
ustrojstvu jugoslovenske zajednice.
U ovom Memorandumu je istaknuto da je BiH
demokratska, suverena drava i da nije spremna
prihvatiti nikakvo ustavno rjeenje budue
jugoslavenske zajednice u kojem nee biti i
Srbija i Hrvatska.
 Pokuavajui da nae mirno i demokratsko rjeenje,
Evropska zajednica je septembra 1991. godine formirala
konferenciju o Jugoslaviji koja je, naalost, zavrila
neusjeno zbog neslaganja Srbije i Crne Gore.
Uprkos ovom neuspjehu konferencija je nastavila da radi u
okviru strunih grupa.
Da bi se pribavili stavovi o najosjetljivijim pravnim
pitanjima oformljena je Arbitrana komisija sastavljena od
predsjednika ustavnih sudova panije, Francuske, Belgije,
Njemake i Italije.
Komisija je usvojila vei broj miljenja od kojih su za BiH
najznaajnija: Miljenje br. 1, Miljenje br. 2, Miljenje br. 3,
Miljenje br. 4. itd.
 Kriteriji za priznanje novih drava
U cilju zauzimanja generalnog stava prema dravama
nastalim raspadom SSSR-a, Jugoslavije i openito prema
novonastalim dravama u Istonoj Evropi, zemlje lanice
Evropske unije na samitu odranom 16.12.1991. godine
usvojile su dva, veoma znaajna, akta.
Deklaracijom o "Smjernicama za priznanje novih drava u
Istonoj Evropi i Sovjetskom savezu" utvreni su kriteriji
za davanje priznanja navedenim dravama.
Uvjeti definisani ovom deklaracijom odnosili su se, u
prvom redu, na potovanje odredbi Povelje UN i obaveza
propisanih Helsinkim zavrnim aktom i Parikom
poveljom te jasno i nevosmisleno davanje garancija u
pogledu potivanja i promovisanja prava etnikih i
nacionalnih grupa i manjina u skladu sa obavezama
propisanim okvirnim sporazumom OSCE-a.
 Deklaracija potom zahtijeva jasno opredjeljenje ka
priznanju neprikosnovenosti svih granica koje jedino
mogu biti izmjenjene mirnim putem i zajednikim
sporazumom.
Novonastale drave, u smislu odredbi ove
deklaracije, su morale prihvatiti sve relevantne
obaveze u vezi sa naoruanjem i nuklearnim
programima ukljuujui opredjelenje ka arbitranom
rjeavanju sporova u pogledu svih pitanja koja se
tiu sukcesije drava i regionalnih sporova, sve u
cilju unapreenja sigurnosti i regionalne stabilnosti.
 Isti dan kada je usvojena prethodna deklaracija, EZ je
takoer usvojila Deklaraciju o Jugoslaviji sa kojom je
izraena spremnost zemalja-lanica na priznanje svih
republika koje su inile jugoslavensku federaciju, a
koje dostave takav zahtjev do 23.12.1991. godine i
pod odreenim uvjetima.
Ti uvjeti su se odnosili na prihvatanje obaveza iz
prethodne Smjernice i obaveza koje su proizlazile iz
odredbi usvojenih na konferenciji o Jugoslaviji, sa
posebnim akcentom na postupanje u vezi sa ljudskim
pravima i pravima nacionalnih i etnikih grupa.
 Zajednica i njene drave lanice takoer su
zahtijevale da jugoslavenske republike, koje trae
priznanje, usvoje ustavne i politike garancije kojima
se odriu teritorijalnih pretenzija ka susjednim
dravama.
Badinterova komisija kao dodatni uvjet za BiH je
zatraila odravanje referenduma.
Referendum je odran 29.02. i 01.03.1992. godine i na
njemu se dvotreinska veina graana izjasnila za
suverenu i nezavisnu BiH dravu graana, naroda-
Muslimana, Srba i Hrvata i drugih naroda koji u njoj
ive.
 5. Agresija na BiH i mirovni proces
Nakon to je agresija na BiH poela iniciran je vei broj
mirovnih planova od kojih su jedino Vaingtonski i
Dejtonski mirovni sporazum poluili rezultate:

Kutiljerov plan

Vens-Ovenov plan

Mirovni planovi za BiH Oven-Stoltenbergov plan

Vaingtonski sporazum

Dejtonski sporazum
HVALA NA PANJI!