MILJENJE SRAN GAANIN, NJEMAKI JEZIK I KNJIEVNOST, FILOZOFSKI FAKULTET PALE DEFINICIJA MILJENJA
Izraz miljenje se upotrebljava u vie znaenja.
Pod miljenjem se moe podrazumijevati: sjeanje matanje zamiljanje i to kada konstatujemo da postoji neki odnos izmeu opaenih ulnih podataka Definicija miljenja bi bila, da je to proces usmjeren na sagledavanje odnosa izmeu pojava na osnovu kojih se donose zakljuci. KARAKTERISTIKE PROCESA MILJENJA
Prvu bitnu karakteristiku miljenja ini operisanje
opaajima, predstavama, pojmovima i drugim doivljajima koji nam reprezentuju nae iskustvo. U strunoj se literaturi ovi reprezentanti naeg iskustva obino nazivaju simbolima, pa se miljenje esto oznaava kao mentalna aktivnost simbolima. USMJERENOST MILJENJA
Ne javljaju se ma koja sredstva kojima operiemo,
nego se javljaju odreena sredstva (odreene predstave, odreeni pojmovi), zavisno od problema koji elimo rijeiti i od naina koji smo odabrali kao put i postupak kojim traimo rjeenje. Tako npr. ako je pred nama matematiki zadatak neemo obnavljati predstave i znanja iz istorije nego iz matematike. UVIANJE ODNOSA
Pri miljenju mi operiemo odreenim znacima radi
toga da bismo doli do rjeenja problema, da bismo saznali ono to ne znamo, shvatili ono to ne razumijemo, da bismo otkrili kakvo je neto i zato je neto onakvo kakvo jeste. Do takvih saznanja dolazimo otkrivajui veze i odnose koje do tada nismo uoavali. Miljenjem mi uvijek utvrujemo da neto jeste ili nije, da je slino neemu ili razliito od neega drugoga, da je u odreenom odnosu sa neim drugim. ODNOSI UTVRENI MILJENJEM
Odnosi i veze koje utvrujemo miljenem mogu biti:
- opti odnosi, koji predstavljaju zakonitosti zbivanja i stvarnosti - odnosi koji vae samo za konkretni sadraj o kome razmiljamo - najzad, i odnosi koji ne odgovaraju stvarnosti i koji predstavljaju pogrene zakljuke ULOGE PREDSTAVA U MILJENJU
esta sredstva koja koristimo pri miljenju jesu
predstave. Miljenje se ne moe svesti na opaaje ili na predstave i mi u procesu miljenja uvijek imamo vie nego prosto nizanje predstava. Predstave nam mogu pomoi pri rjeavanju nekog problema, ali samo kao nosioci sadraja koji kombinujemo u procesu miljenja kao znaci kojima se sluimo. ULOGA POKRETA U MILJENJU
Obino pri miljenju imamo pokrete bilo govornih
organa bilo drugih dijelova tijela. Ali, ti pokreti su redovno veoma slabi i njih teko zapaamo ili uopte ne zapaamo Miljenje se ne moe svesti, kao to su psiholozi bihervioristi smatrali, na miine pokrete i njihov odreeni raspored. Miini pokreti se mogu javiti kao znaci pri razmiljanju. MILJENJE I MOTIVACIJA
Miljenje mora biti podstaknuto nekim motivima.
Prvu grupu motiva ine motivi ljudskog ponaanja, kao elja da se neto postigne ili da se istaknemo Drugu grupu ine motivi koji se javljaju samim uoavanjem da postoji problem tj. tenja da se problem rijei i da nam ono to je nejasno postane jasno. Kod naunika, umjetnika i pronalazaa poseban pokreta misaonog napora esto je stvaralaka tenja da se sazna ono to je nepoznato. MILJENJE I MOTIVACIJA
U procesu miljenja ukljuuju se razna osjeanja,
prije svega tzv. intelektualna osjeanja, kao to su osjeanja uenja, radoznalosti, sumnje, zadovoljstva zbog napredovanja i uspjeha. Motivi i osjeanja pokreu, odravaju i usmjeravaju miljenje. Takvo miljenje naziva se miljenje prema elji, a predstavlja jednu vrstu nerealistikog miljenja. FUNKCIJE MILJENJA
Miljenje ima sljedee funkcije:
sagledavanje odnosa izmeu pojava i predmeta uz pomo misaonih operacija donoenje zakljuaka kojima se tumae zbivanja u realnom svijetu