Periodina tampa

Studenti: Enisa Mujezin Mentori: prof. dr. Fahira Fejzi - engi

Nijaza Prosjanovi ass. Mustafa Sefo, MA
Natalija Rakovi
Anel Bei
Zlatan Dumhur
 Uvod
Neizbjeno je spomenuti neke izume i
dogaaje koji su prethodili nastanku novina, i
novinarstva uope kao jedne drutvene
znanosti, bez koje se ivot jednog drutva,
kulture ne moe ni zamisliti.

Tome su prethodili nastanak pisma, pronalazak

materijala za pisanje, prije svega papira, potom
pronalazak odgovarajuih medija za distribuciju
komunikacijskih sadraja.
 Prva bosanska tamparija je pokrenuta uz
pomo Nijemca, Ignjata Sporona, pa naziv
prve tamparije nosio je njegovo ime,
Sopronova penjata. Prve novine koje su se
tampale u ovoj tampariji bio je list
Bosanski vjestnik ije je izlaenje poelo
7.4.1866.

Uskoro se otvaraju tamparije i u drugim

bosanskohercegovakim gradovima, ime
poinje procvat novinarstva u BiH. Za
vrijeme osmanske uprave izlazila su etiri
(periodona) lista na podruju BiH. Sva etiri
glasila su mala karakter informativno-
politikih novina, a to su Bosanski
vjestnik, Sarajevski cvjetnik, Bosna i
Neretva.
 Periodina tampa

Periodina tampa, kako joj sam naziv

glasi, izlazi periodino, u odreenim
razmacima, najee sedmino (BH
DANI, AZRA), mjeseno (AUTO
MAGAZIN, LJEPOTA I ZDRAVLJE), zatim
godinje, te u razmacima od dvije
sedmice, tri ili est mjeseci.

U 20. stoljeu iri se opa kultura itanja,

te dolazi do nastanka sve raznovrsnije
tampe: dnevnih i sedminih novina,
mjesenika itd. iri se ponuda, ali i
potranja. Dolazi do sve ueg profiliranja
italaca, te se pojavljuju asopisi za ene,
edukativni asopisi, ilustrovani asopisi, za
svakodnevni ivot, odmor i rekreaciju.
Korporativni i ilustrativni mediji

Meu prvim korporativnim tampanim

medijima izdvaja se amerika izdavaka
kua Time Inc, osnovana 1922. godine,
koja ukljuuje brojna printana izdanja, kao
to su:

Time, Fortune, Life, Architectural

Forum, House and Home i Sports
Illustrated, iji sadraj obuhvata sve od
politike, preko arhitekture, pa do sporta.
 Poto tampani mediji sve vie panje
usmjeravaju ka vizualnom dijelu, na taj nain
elei privui itaoce, dolazi do izraenije
upotrebe fotografije ili slike, te nastaju
takozvani ilustrovani asopisi.

Danas se veina printanih medija koristi upravo

fotografijom, kao neim neizostavnim. Skoro
svaka naslovna strana novina, asopisa ili bilo
kojeg drugog printanog medija je ilustrovana.
Struni i edukativni asopisi

Profesionalni asopis ili struni asopis je zbirka

lanaka i slika o razliitim temama primijenjene
znanosti i strunih vijesti. Obino su lanke
napisali novinari ili naunici usmjereni prema
zainteresovanoj javnosti za nauku openito ili
na odreenom podruju primjenjene nauke.

Struni asopisi mogu takoer obuhvatiti vrlo

praktine informacije za strunjake u podruju
npr. umarstva, elektrotehnike, obrazovanja
itd. esto ih objavljuju strune organizacije na
tim podrujima.
 Periodini struni i edukativni asopisi u
Bosni i Hercegovini: Poslovne novine, ZIPS,
Banke&Biznis u BiH, Domaa i strana
sudska praksa, Vodoprivreda, Porezni
savjetnik, Prizma, Info, Bussines Magazine,
Album.
 Business magazine je u prvoj deceniji rada
objavio 261 izdanje te radio sa vie od 1000
klijenata. Takoer je objavio ureenih razgovora
sa vie od 5.000 sagovornika, imaju vie od
7.000 pretplatnika i objavili su vie od 10.000
pria. Printano izdanje Business magazina izlazi
svakog drugog ponedjeljka i mogu se pronai
najaktuelnije teme, informacije, atraktivni
sagovornici iz svijeta businessa, poslovnog
ambijenta Bosne i Hercegovine, regiona i cijelog
svijeta.

The Economist je novinski format nedeljnika na

engleskom jeziku koji je u vlasnitvu Economist
grupe i ureen u kancelarijama u Londonu.
Neprestano objavljivanje poelo je pod
njegovim osnivaem Jamesom Wilsonom u
septembru 1843. godine. U 2015. godini
prosjena nedjeljna cirkulacija bila je neto vie
od 1,5 miliona, od ega je polovina prodata u
Sjedinjenim Amerikim Dravama.
Masovna i uta periodina tampa

Izrazom uta tampa oznaava se odreena

vrsta dnevnih i periodinih listova. To su oni
jeftini, petparaki, bulevarski, traerski,
revolveraki ili pitolj-listovi, koji donose
senzacionalne i neprovjerene vijesti, sluei se
svim sredstvima da privuku i zadre
interesovanje ireg kruga italaca.

utu tampu svi itamo redovno, ili

bar povremeno. Mnogima, meutim,
nije jasno kad znaju njen sadraj i
nivo zato se takva tampa
naziva utom, a ne plavom, zelenom,
ili, to bi joj najbolje pristajalo
arenom. Da bi se objasnilo porijeklo
ovoga izraza, treba malo zaviriti u
historiju tampe, posebno amerike,
posljednjih decenija devetnaestog
stoljea
 uta tampa u Bosni i Hercegovini

Kod nas je u upotrebi i naziv tabloid.

Karakteristike tabloida su nekonvencionalnost
u nalaenju informacija i senzacionalistiko
pisanje, esto bez provjerene istinitosti
informacija.

Tabloidi, tj. uta tampa su proli veliki put od

jeftinih, nekvalitetnih (misli se na kvalitet
tampe) asopisa, koje rijetko ko ita a jo
manje uzima za ozbiljno. Danas je izgled
tabloida veoma promjenjen. Najee je to
asopis u punom koloru na kvalitetnom papiru,
koji se tampa u ogromnom tirau. Niska cjena
ih ini dostupnim svima.
 Vogue

Vogue je ameriki magazin ije su dominantne

teme moda, ivotni stil, ivoti poznatih linosti,
kultura, traevi i slino. Vogue je zapoet kao
nedjeljni list 1892. god u Sjedinjenim
Amerikim Dravama, a kasnije je postala
mjesena publikacija.

Godine 1892., Arthur Baldwin Turnure ,

ameriki biznismen , osnovao je Vogue kao
nedjeljni casopis, a sponzorisao Kristoffer
Wright. Prvo izdanje objavljeno je 17.12.1892.
godine sa cijenom od 10 centi (tj. 2,67 dolara u
2016. god). U pocetku obraivane su teme
mode, ali i sportske za muki dio populacije.
1905. godine , godinu prije Turnerove smrti,
asopis Vogue kupuje Conde Montgrose Nast.
Vogue je dobio reputaciju, koja nastavlja da se
odrzava, usmeravajuci se na elitnu publiku.
 enski periodini asopisi
U periodu 20.veka poinju se tampati i profilirani mediji za ene.
Ovaj tip tampe za kratko vreme je postao veoma popularan, te je
podizao tira medijskim kuama. Do dana dananjeg su ostale
prepoznatljiv oblik printanog novinarstva.

- U svetu postoje mnogobrojni, poznati, asopisi koji obrauju teme

posveene enama. Neki od njih su:

1. All You (US)

2. Grazia (Italy)
3. Hello (UK)
4. Madame Figaro (France)
5. Pronto (Spain)
6. Cosmopolitan (US)
7. Vogue
 Cosmopolitan

Cosmopolitan se svrstava u meunarodne

modne asopise za ene.
1886. godine prvi put je objavljen pod nazivom
The Cosmopolitan u Sjedinjenim Amerikim
Dravama kao porodini asopis. Kasnije
preuzima ulogu knjievnog asopisa, meutim
tek 1965. godine on postaje enski asopis.

esto ga nazivaju Cosmo, a njegov sadraj od

2011. godine ukljuuje lanke o odnosima,
polu, zdravlju, karijeri, poznatim linostima,
modi i lepoti. Cosmopolitan ima 64
meunarodna izdanja, tampan je na 35 jezika,
a distribuira se u vie od 110 zemalja.
 Azra

Svaki govor o enskim asopisima ve na

samom poetku dovodi sagovornike u
dilemu da li se misli na asopise za ene,
one koji se izdaju da bi enu uljuljkali u
sigurnosti kue, mode, svakodnevnih
obaveza ili na asopise koje stvaraju ene
same za sebe. Upitnost nad dilemom da li
se govori o asopisima za ene ili o
enskim asopisima nije od neke presudne
vanosti, jer su u obema grupama
saraivale ene. Rad na enskim
asopisima u Bosni i Hercegovini krenuo je
neto kasnije od susednih zemalja.
 Zakljuak

Periodina tampa je vrsta tampe koja je vie

usmjerena odreenim grupama i kategorijama
itateljstva, bilo da je rije o spolu, uzrastu,
zanimanju, hobiju, pa ak i religiji. U zavisnosti
od tipa i sadraja kojim se magazin bavi
koriteni jezik i sloenost tema variraju. U
drugoj polovini XIX stoljea, periodina tampa
u zapadnom svijetu doivljava svoje zlatno
doba. To je vrijeme kada novine znatno ire
svoju osnovu, a pritom ne konkuriu medijima
koji se tek trebaju pojaviti.

U ovom periodu, tampa osvaja odreeno

mjesto u okviru opeg procesa modernizacije
nacionalnih drutava. tampa omoguava
ljudima da uspostave drutvene odnose na
daljinu, da iri i homogenizuje jezike i kulture,
formira i usmjerava javno mnijenje u politikim
stavovima i postupcima, kao i u obiajima,
ukusima i navikama pojedinaca.