Pisani uradak na strunome ispitu

Ivana Smoli Padjen, prof.

Rijeka, 29. travnja 2011.

Je li pisani uradak na strunome
ispitu esej ili znanstveni tekst?
esej diskurzivni knjievni oblik u kojem
se objektivno ispreplie sa subjektivnim;
U eseju je posveena jednaka vanost
osobnom senzibilitetu i nazoru pisca kao i
problemu koji se razmatra. (Majda Beki-
Vejzovi, Prirunik za nastavu jezinoga
izraavanja, kolska knjiga, Zagreb, 2003.,
str. 58.)
znanstveni tekst iskljuivo objektivan

Rijeka, 29. travnja 2011.

TEMA
razmisliti o pitanjima koja namee
odabrana tema
uvrstiti ih u koncept
prisjetiti se specifinih znanja u vezi s
temom (struno-metodika literatura,
fakultetska predavanja, pripravniko
stairanje, iskustvena praksa i dr.)

Rijeka, 29. travnja 2011.

KONCEPT
kratak raspored gradiva i svakog poglavlja

Rijeka, 29. travnja 2011.

Govorit emo:
o sadraju pisanoga rada
o kompozicijskome ustroju pisanoga rada
o stilu pisanoga rada
o pravopisnim i gramatikim pogrjekama
u pisanome radu

Rijeka, 29. travnja 2011.

Sadraj bi trebao biti:
1. usklaen s temom
2. iscrpan, cjelovit i dovren
3. istinit i logian (redoslijed komponenata
sadraja prati redoslijed logikoga
miljenja: od postavljanja tvrdnje do
njezinoga dokazivanja)

Rijeka, 29. travnja 2011.

Sadraj bi trebao biti:
4. konkretan (uporite nalazimo u
primjerima iz struno-metodike
literature i iskustvenoj praksi)
5. svrhovit (iz obilja pojedinosti koje tema
nudi treba izabrati ono to je bitno)

Rijeka, 29. travnja 2011.

Kompozicijski ustroj pisanoga
rada
usko vezan uz sadraj
barem tri kompozicijska dijela: uvod,
razrada i zakljuak
veza meu dijelovima teksta vrsta
struktura teksta razvidna (grafiki izgled
teksta)

Rijeka, 29. travnja 2011.

Naslov uratka: Interpretacija proznih
lektirnih djela u viim razredima osnovne
kole UVOD: Lektirna djela vana su u razvoju
uenikovih literarnih sposobnosti,
knjievno-estetske senzibilnosti i upoznavanja
svijeta oko sebe. Zato u nastavi knjievnosti
znaajnu ulogu ima upravo sat lektire.
ZAKLJUAK: itanjem lektirnih djela
uenik stjee kulturu itanja, razvija svoje
literarne i estetske sposobnosti. (...)
Nastavnik treba biti uzor ueniku. Treba mu biti
oslonac kako bi u knjievnim djelima uivao i
crpio doivljaje i znanje za svoju ulogu u
vanjskom svijetu.

Rijeka, 29. travnja 2011.

OBILJEJA ZNANSTVENOGA
STILA
naelo znanstvenosti (naelo logike
organizacije sadraja i izraza)
naelo objektivnosti (znanstveni tekst kao
poruka treba biti osloboen subjektivnosti
pobuda poiljatelja i primatelja te poruke)
naelo apstraktnosti (znanost je
osloboena nebitnih obiljeja sadraja
poruke; apstraktno je ono to je osloboeno
pojedinanoga; uopeno, poopeno,
openito)

Rijeka, 29. travnja 2011.

Morfoloke kategorije
znanstvenoga stila
Glagolski oblici:
infinitiv jedan od najneutralnijih naina
izraavanja glagolske radnje, npr.
Uputno je u fazi interpretativnoga itanja
izbjegavati etnju uionicom.
frazeologizirane konstrukcije s infinitivom,
npr.
dobro je sjetiti se, vrijedno je zabiljeiti, vano je
napomenuti...
Rijeka, 29. travnja 2011.
Morfoloke kategorije
znanstvenoga stila
Glagolski oblici:

prezent nesvrenih glagola u

znanstvenomu stilu vrijeme nije bitno, npr.
Najpoznatiji svjetski epovi imaju izuzetnu
ulogu u mnogim nacionalnim knjievnostima.

Rijeka, 29. travnja 2011.

Morfoloke kategorije
znanstvenoga stila
Glagolski oblici:

imperativ uvjet je da se njime ne

izraava kakav subjektivan stav, npr.
Vratimo se naas osjekim temama i
prisjetimo se da su nam se nametnula dva
zakljuka.

Rijeka, 29. travnja 2011.

Morfoloke kategorije
znanstvenoga stila
Glagolski oblici:

futur prvi, npr.

Oito je pri tome da e vanost analize svih
pojedinih motiva biti vea u kraim
knjievnim vrstama.

Rijeka, 29. travnja 2011.

Morfoloke kategorije
znanstvenoga stila
Osobe:

3. osoba u jednini i mnoini odgovara

neosobnoj apstraktnoj komunikaciji, npr.
teta se uvijek utvruje u dva dijela i to u
stvarnoj vrijednosti. (3. os. jd.)
Mnoge se novele povezuju u cikluse. (3. os.
mn.)

Rijeka, 29. travnja 2011.

Morfoloke kategorije
znanstvenoga stila
Osobe:

1. osoba u mnoini tzv. autorsko mi ili

mi skromnosti, npr.
Prvom zakljuku da je Krlea nepravedan
prema svojim ranim dramama moemo
dodati tvrdnju da vremenska udaljenost ne
zajamuje nepristran sud.

Rijeka, 29. travnja 2011.

Sintaktike kategorije
znanstvenoga stila
reenica u znanstvenomu stilu ima
potpunu strukturu; znanstvena reenica
znai isto i u kontekstu i izvan konteksta
u znanstvenomu stilu nema mjesta
emocionalno-ekspresivnim frazama, npr.
stati komu na ulj, jer su one u
suprotnosti s naelom loginosti
znanstvenoga sadraja i naelom
objektivnosti izraavanja toga sadraja
Rijeka, 29. travnja 2011.
Sintaktike kategorije
znanstvenoga stila
izbjegavanje ponavljanja
izbjegavanje inverzije (obavijesni subjekt
uvijek prethodi obavijesnom predikatu)

Rijeka, 29. travnja 2011.

Leksike kategorije znanstvenoga
stila
znanstvena rije, kao i znanstvena
reenica, ne gubi svoje znaenje izdvojena
iz konteksta
rije u znanstvenom stilu nazivamo
terminom (rije s opim, pojmovnim
znaenjem)
znanstvena je rije nemetaforina
uputna je umjerena uporaba
internacionalizama
Rijeka, 29. travnja 2011.
Najee pravopisne i gramatike
pogrjeke
1. neispravna zabiljeba slivenika (, ) i
tjesnanika (, )
2. neispravna zabiljeba maloga pisanog slova z
(bez crtice) i velikoga pisanog slova Z (s
crticom)
3. pisanje zareza iza glagolskih priloga, npr.
Pjevajui cijelim putem, stigli smo kui.
Vrativi se kui, zatekla sam nered u kuhinji.
4. biljeenje zareza (nizanje, naknadno
dodavanje i suprotnost)
Nije se javio, a doao je.

Rijeka, 29. travnja 2011.

Najee pravopisne i gramatike
pogrjeke
5. pisanje zareza u zavisno sloenim reenicama (inverzija), npr.
Ako je zavisna sureenica ispred glavne, odvaja se zarezom.

6. modalne rijei
rijei koje izriu na stav prema cijeloj reenici, a sintaktiki ne
pripadaju toj cjelini, odvajaju se zarezom; to su rijei: da, ne,
moda, meutim, doista i dr.
Da, sjeam se.

7. nadnevak
mjesto se od nadnevka odvaja zarezom (nizanje), npr.
Rijeka, 29. travnja 2011.
Piemo li mjesto s prijedlogom u, neemo pisati zarez, npr.
U Rijeci 29. travnja 2011.

Rijeka, 29. travnja 2011.

Najee pravopisne i gramatike
pogrjeke
8. mjesto zanaglasnice u reenici
iza prve naglaene rijei u reenici, npr.
Vokal se e nalazi izmeu vokala i i a.
druga je mogunost da se naslanja na
glagol, npr.
Vokal e nalazi se izmeu vokala i i a.
Pogrjeno je:
Vokal e se nalazi izmeu vokala i i a.

Rijeka, 29. travnja 2011.

Najee pravopisne i gramatike
pogrjeke
9. kratice

kratice opih imena malim slovima s

tokom na kraju (ak. akavski)
sloene kratice velikim slovima bez
toke na kraju (IHJJ Institut za hrvatski
jezik i jezikoslovlje)

Rijeka, 29. travnja 2011.

Najee pravopisne i gramatike
pogrjeke
10. futur prvi

u glagola na ti gubi se zavrno i ako je

zanaglasnica iza glagola, npr.
Danas u uiti.
Uit u danas.

Rijeka, 29. travnja 2011.

Najee pravopisne i gramatike
pogrjeke
11. prijedlog kroz
prijedlog koji znai kretanje nekim
prostorom od jednoga do drugoga kraja
(kroz umu), pa ga valja samo tako i
koristiti
Uei, stjeemo znanje. Uenjem stjeemo
znanje.
Pogrjeno je:
Kroz uenje stjeemo znanje.
Rijeka, 29. travnja 2011.
Najee pravopisne i gramatike
pogrjeke
12. prijedlog s/sa
prijedlog s dobiva navezak a (sa) samo ako iza
njega slijede tjesnanici (s, z, , ) ili suglasniki
skupovi gdje je drugi suglasnik s, , (sa psom)

13. panja i pozornost

panja (susretljivost, obzir) vezana uz osjeaje
pozornost (usredotoenost, usmjerenost,
koncentriranost) vezana uz intelekt, npr.
Pruimo svojoj djeci mnogo panje. Pozorno ih gledajmo
kako odrastaju.

Rijeka, 29. travnja 2011.

Najee pravopisne i gramatike
pogrjeke
14. Slijedei/sljedei; svijetlei/svjetlei
rijei slijedei i svijetlei oblikom su i
znaenjem glagolski prilozi sadanji; veu se
uz predikate, npr.
Ivan je uao svijetlei depnom svjetiljkom.
Lovac ide umom slijedei tragove divljai.
rijei sljedei i svjetlei su pridjevi; veu se
uz imenice, npr.
To su svjetlee reklame.
Neka ue sljedei pacijent.
Rijeka, 29. travnja 2011.
Vano
Pisati pisanim slovima.
Vrjednuje se rukopis i urednost.

Rijeka, 29. travnja 2011.

Zahvaljujem na pozornosti!

Rijeka, 29. travnja 2011.