Pisani uradak na

strunome ispitu

Ivana Smoli Padjen,

prof.

Rijeka, 29. travnja 2011.

Je li pisani uradak na strunome
ispitu esej ili znanstveni tekst?
esej diskurzivni knjievni oblik u
kojem se objektivno ispreplie sa
subjektivnim; U eseju je
posveena jednaka vanost
osobnom senzibilitetu i nazoru
pisca kao i problemu koji se
razmatra. (Majda Beki-Vejzovi,
Prirunik za nastavu jezinoga
izraavanja, kolska knjiga,
Zagreb, 2003., str. 58.)
znanstveni tekst iskljuivo
Rijeka, 29. travnja 2011.
TEMA
razmisliti o pitanjima koja
namee odabrana tema
uvrstiti ih u koncept
prisjetiti se specifinih znanja u
vezi s temom (struno-metodika
literatura, fakultetska predavanja,
pripravniko stairanje,
iskustvena praksa i dr.)

Rijeka, 29. travnja 2011.

KONCEPT
kratak raspored gradiva i svakog
poglavlja

Rijeka, 29. travnja 2011.

Govorit emo:
o sadraju pisanoga rada
o kompozicijskome ustroju
pisanoga rada
o stilu pisanoga rada
o pravopisnim i gramatikim
pogrjekama u pisanome radu

Rijeka, 29. travnja 2011.

Sadraj bi trebao biti:
1. usklaen s temom
2. iscrpan, cjelovit i dovren
3. istinit i logian (redoslijed
komponenata sadraja prati
redoslijed logikoga miljenja: od
postavljanja tvrdnje do njezinoga
dokazivanja)

Rijeka, 29. travnja 2011.

Sadraj bi trebao biti:
4. konkretan (uporite nalazimo u
primjerima iz struno-metodike
literature i iskustvenoj praksi)
5. svrhovit (iz obilja pojedinosti
koje tema nudi treba izabrati ono
to je bitno)

Rijeka, 29. travnja 2011.

Kompozicijski ustroj pisanoga
rada
usko vezan uz sadraj
barem tri kompozicijska dijela:
uvod, razrada i zakljuak
veza meu dijelovima teksta
vrsta
struktura teksta razvidna
(grafiki izgled teksta)

Rijeka, 29. travnja 2011.

Naslov uratka: Interpretacija proznih lektirnih
djela u viim razredima osnovne kole
UVOD: Lektirna djela vana su u razvoju
uenikovih literarnih sposobnosti,
knjievno-estetske senzibilnosti i upoznavanja
svijeta oko sebe. Zato u nastavi knjievnosti
znaajnu ulogu ima upravo sat lektire.
ZAKLJUAK: itanjem lektirnih djela uenik
stjee kulturu itanja, razvija svoje
literarne i estetske sposobnosti. (...)
Nastavnik treba biti uzor ueniku. Treba mu
biti oslonac kako bi u knjievnim djelima
uivao i crpio doivljaje i znanje za svoju
ulogu u vanjskom svijetu.

Rijeka, 29. travnja 2011.

OBILJEJA ZNANSTVENOGA
STILA
naelo znanstvenosti (naelo logike
organizacije sadraja i izraza)
naelo objektivnosti (znanstveni tekst
kao poruka treba biti osloboen
subjektivnosti pobuda poiljatelja i
primatelja te poruke)
naelo apstraktnosti (znanost je
osloboena nebitnih obiljeja sadraja
poruke; apstraktno je ono to je
osloboeno pojedinanoga; uopeno,
poopeno, openito)

Rijeka, 29. travnja 2011.

Morfoloke kategorije
znanstvenoga stila
Glagolski oblici:
infinitiv jedan od najneutralnijih
naina izraavanja glagolske
radnje, npr.
Uputno je u fazi interpretativnoga
itanja izbjegavati etnju
uionicom.
frazeologizirane konstrukcije s
infinitivom, npr.
dobro je sjetiti se, vrijedno je
Rijeka, 29. travnja 2011.
Morfoloke kategorije
znanstvenoga stila
Glagolski oblici:

prezent nesvrenih glagola u

znanstvenomu stilu vrijeme nije
bitno, npr.
Najpoznatiji svjetski epovi imaju
izuzetnu ulogu u mnogim
nacionalnim knjievnostima.

Rijeka, 29. travnja 2011.

Morfoloke kategorije
znanstvenoga stila
Glagolski oblici:

imperativ uvjet je da se njime

ne izraava kakav subjektivan
stav, npr.
Vratimo se naas osjekim
temama i prisjetimo se da su
nam se nametnula dva
zakljuka.
Rijeka, 29. travnja 2011.
Morfoloke kategorije
znanstvenoga stila
Glagolski oblici:

futur prvi, npr.

Oito je pri tome da e vanost
analize svih pojedinih motiva biti
vea u kraim knjievnim
vrstama.

Rijeka, 29. travnja 2011.

Morfoloke kategorije
znanstvenoga stila
Osobe:

3. osoba u jednini i mnoini

odgovara neosobnoj apstraktnoj
komunikaciji, npr.
teta se uvijek utvruje u dva
dijela i to u stvarnoj vrijednosti.
(3. os. jd.)
Mnoge se novele povezuju u
cikluse. (3. os. mn.)
Rijeka, 29. travnja 2011.
Morfoloke kategorije
znanstvenoga stila
Osobe:

1. osoba u mnoini tzv. autorsko

mi ili mi skromnosti, npr.
Prvom zakljuku da je Krlea
nepravedan prema svojim ranim
dramama moemo dodati
tvrdnju da vremenska udaljenost
ne zajamuje nepristran sud.
Rijeka, 29. travnja 2011.
Sintaktike kategorije
znanstvenoga stila
reenica u znanstvenomu stilu
ima potpunu strukturu;
znanstvena reenica znai isto i u
kontekstu i izvan konteksta
u znanstvenomu stilu nema
mjesta emocionalno-
ekspresivnim frazama, npr.
stati komu na ulj, jer su one u
suprotnosti s naelom loginosti
znanstvenoga sadraja i naelom
Rijeka, 29. travnja 2011.
Sintaktike kategorije
znanstvenoga stila
izbjegavanje ponavljanja
izbjegavanje inverzije
(obavijesni subjekt uvijek
prethodi obavijesnom predikatu)

Rijeka, 29. travnja 2011.

Leksike kategorije znanstvenoga stila

znanstvena rije, kao i

znanstvena reenica, ne gubi
svoje znaenje izdvojena iz
konteksta
rije u znanstvenom stilu
nazivamo terminom (rije s
opim, pojmovnim znaenjem)
znanstvena je rije
nemetaforina
uputna je umjerena uporaba
Rijeka, 29. travnja 2011.
Najee pravopisne i
gramatike pogrjeke
1. neispravna zabiljeba slivenika (,
) i tjesnanika (, )
2. neispravna zabiljeba maloga
pisanog slova z (bez crtice) i
velikoga pisanog slova Z (s
crticom)
3. pisanje zareza iza glagolskih
priloga, npr.
Pjevajui cijelim putem, stigli smo
kui.
Vrativi se kui, zatekla sam nered u
kuhinji.
4. biljeenje zareza (nizanje,
Rijeka, 29. travnja 2011.
Najee pravopisne i
gramatike pogrjeke
5. pisanje zareza u zavisno sloenim reenicama
(inverzija), npr.
Ako je zavisna sureenica ispred glavne, odvaja se
zarezom.

6. modalne rijei
rijei koje izriu na stav prema cijeloj reenici, a
sintaktiki ne pripadaju toj cjelini, odvajaju se
zarezom; to su rijei: da, ne, moda, meutim, doista
i dr.
Da, sjeam se.

7. nadnevak
mjesto se od nadnevka odvaja zarezom (nizanje), npr.
Rijeka, 29. travnja 2011.
Piemo li mjesto s prijedlogom u, neemo pisati zarez,
npr.
U Rijeci 29. travnja 2011. Rijeka, 29. travnja 2011.
Najee pravopisne i
gramatike pogrjeke
8. mjesto zanaglasnice u reenici
iza prve naglaene rijei u
reenici, npr.
Vokal se e nalazi izmeu vokala i i
a.
druga je mogunost da se
naslanja na glagol, npr.
Vokal e nalazi se izmeu vokala i i
a.
Pogrjeno je: Rijeka, 29. travnja 2011.
Najee pravopisne i
gramatike pogrjeke
9. kratice

kratice opih imena malim

slovima s tokom na kraju (ak.
akavski)
sloene kratice velikim slovima
bez toke na kraju (IHJJ Institut
za hrvatski jezik i jezikoslovlje)

Rijeka, 29. travnja 2011.

Najee pravopisne i
gramatike pogrjeke
10. futur prvi

u glagola na ti gubi se zavrno

i ako je zanaglasnica iza glagola,
npr.
Danas u uiti.
Uit u danas.

Rijeka, 29. travnja 2011.

Najee pravopisne i
gramatike pogrjeke
11. prijedlog kroz
prijedlog koji znai kretanje
nekim prostorom od jednoga do
drugoga kraja (kroz umu), pa ga
valja samo tako i koristiti
Uei, stjeemo znanje. Uenjem
stjeemo znanje.
Pogrjeno je:
Kroz uenje stjeemo znanje.
Rijeka, 29. travnja 2011.
Najee pravopisne i
gramatike pogrjeke
12. prijedlog s/sa
prijedlog s dobiva navezak a (sa)
samo ako iza njega slijede tjesnanici
(s, z, , ) ili suglasniki skupovi gdje je
drugi suglasnik s, , (sa psom)

13. panja i pozornost

panja (susretljivost, obzir) vezana uz
osjeaje
pozornost (usredotoenost,
usmjerenost, koncentriranost) vezana
uz intelekt, npr.
Pruimo svojoj djeci mnogo Rijeka, panje.
29. travnja 2011.
Najee pravopisne i
gramatike pogrjeke
14.Slijedei/sljedei;
svijetlei/svjetlei
rijei slijedei i svijetlei oblikom su
i znaenjem glagolski prilozi
sadanji; veu se uz predikate, npr.
Ivan je uao svijetlei depnom
svjetiljkom.
Lovac ide umom slijedei tragove
divljai.
rijei sljedei i svjetlei su pridjevi;
veu se uz imenice, npr.
To su svjetlee reklame. Rijeka, 29. travnja 2011.
Vano
Pisatipisanim slovima.
Vrjednuje se rukopis i urednost.

Rijeka, 29. travnja 2011.

Zahvaljujem na
pozornosti!

Rijeka, 29. travnja 2011.