NASTAVNE METODE

Nastavne metode:
predavaka metoda
heuristika metoda
problemska metoda
programirana metoda
metoda rada s tekstom
 SUVREMENA NASTAVA MATEMATIKE

fraza: Nastava orijentirana uenicima

Podrazumijeva metode aktivne nastave, tj.

-dominantnu ueniku (a ne uiteljevu

ulogu) pri formuliranju matematikih koncepata
te uvjebavanju i usustavljivanju obraenih
sadraja
-razvijanje odgovornosti uenika za vlastiti
uspjeh i napredovanje u matematici
U obveznom obrazovanju to znai
MNOGO PRAKTINIH UENIKIH AKTIVNOSTI

Uloga uitelja je izmijenjena nije jedini autoritet

znanja, postaje organizator procesa uenja.

Upotreba raznovrsnih nastavnih sredstava i

izvora znanja, a ne samo udbenika.
 HEURISTIKA METODA

HEUREKA (otkrio sam) Arhimed, zakon o

uzgonu tijela u tekuini

Poetak prvo desetljee 20. stoljea

-iznikla iz potrebe prevladavanja

predavake nastave
Heuristika metoda je takva metoda nastave u
kojoj nastavnik ne saopava uenicima gotove
injenice i tvrdnje , nego ih navodi na samostalno
otkrivanje odgovarajuih istina.

-privid igre

-vlastito otkrivanje matematike istine (uz vodstvo

nastavnika)

-nastavnik postavlja matem. problem, a onda

vodi uenika do rjeenja (heuristiki dijalog) (Polya)
Prednosti:
-Iako heuristika nastava ne dovodi uenike do
potpuno samostalnog rada, oni su u velikoj mjeri
misaono aktivni.

-neposredno (dvosmjerno) komuniciranje

uenika i nastavnika slobodan razgovor,
diskusija, usmjerena pitanja koja vode k otkriu

-rad i aktivnost uenika (vei nego u odnosu na

predavaku nastavu)

-dovoenje do razumijevanja sadraja

Nedostatci:

-nemogunost misaonog voenja ba svih

uenika (razliite sposobnosti, vrijeme)
-nemogunost neposredne komunikacije sa
svima
-nepotpuna povratna informacija
-oteana komunikacija s povuenim
uenicima
Primjeri:
-Svojstva operacija
-Djeljivost prirodnih brojeva s 3
-Zbroj kutova u mnogokutu
-Pitagorin pouak
-Vieteove formule
 PROBLEMSKA NASTAVA

Problem (gr) pitanje koje treba rijeiti, tekoa,

teak zadatak, zagonetka

Bit: uenici aktivno i samostalno istrauju,

rjeavaju problem koji zahtijeva izvjesne
matematike sposobnosti

Nastavnikova uloga u pouavanju minimalna.

Osnovna pretpostavka:
uenici su osposobljeni za umni rad
-pravilan izbor izvora,
- izdvajanje potrebnih teorijskih injenica,
-postavljanje i provjeravanje hipoteza,
- jezino oblikovanje i zapis rezultata

-postepen proces

-upotreba na svim razinama obrazovanja

(primjereno)
Uloga nastavnika:
postaviti problemsku situaciju
KAKO?
i) Nastavnik jasno i precizno postavlja problem
uenicima
ii) Nastavnik stvara situaciju u kojoj uenik sam
formulira problem
iii) Nastavnik stvara situaciju s manje jasno
naznaenim problemom koji tijekom analize
uenika dovodi do novog problema koji je
predvidio ili ak do onoga kojeg nije
predvidio
Primjer: Svojstva rjeenja kvadratne jednadbe

1. Dokaite da za rjeenja $x_1$ i $x_2$ kvadratne

jednadbe $ax^2+bx+c=0$ vrijede formule
$x_1+x_2=-\frac{b}{a}$
$x_1x_2=\frac{c}{a}.$

2. Izrazite zbroj $x_1+x_2$ i umnoak $x_1 x_2$,

rjeenja $x_1, x_2$ kvadratne jednadbe
$ax^{2}+bx+c=0$ pomou koeficijenata a, b i c.

3. Koja veza postoji izmeu rjeenja $x_1, x_2$

kvadratne jednadbe $ax^2+bx+c=0$ i njezinih
koeficijenata a, b i c.
Organizacija problemske nastave:

-Stvaranje problemske situacije.

-Postavljanje problema i njegova jasna formulacija.
-Prouavanje razliitih uvjeta koji karakteriziraju
postavljeni problem.
-Rjeavanje problema.
-Razmatranje dobivenog rjeenja i iskazivanje novog
znanja.
-Traenje drugih, ekonominijih, ljepih naina
rjeavanja.
-Prouavanje moguih proirenja i poopenja.
-Zakljuci rada, dijalog uenika i nastavnika,
razmatranje primjene novog znanja.
Prednosti:
Vea motiviranost uenika, istraivaki pristup
rjeavanju problema, razvoj kritikog miljenja,
bolje shvaanje zakonitosti, steena znanja su
trajnija

Nedostatci:
sloen i teak nastavni sustav, podrazumijeva
izvrsnu pripremljenost i strunost nastavnika,
ogranien izbor prikladnih tema
Primjeri: Vieteove formule
Zbroj kutova u trokutu
Elipsa i hiperbola
Pravokutnici zadanog opsega

Literatura:
Z.Kurnik, Naelo problemnosti, Matematika i kola,
14(2001/02), 148-152.
Z.Kurnik, Problemska nastava, Matematika i kola,
15(2001/02), 196-202.
 METODA DIJALOGA
Dijalog nastavnik uenik
- nastavnik razred

Vezana uz diferenciranu nastavu

Priprema temeljito prouiti temu,

- imati jasnu predodbu o cilju nastavnog sata,
- utvrditi sadraj i opseg gradiva koje je poznato
uenicima i koji je potreban za ostvarivanje cilja,
- odrediti u strukturi sata mjesto upotrebe
dijaloga
Pismena priprema
tono formulirati i zapisati osnovna i dopunska
pitanja, oekivane odgovore, s naznakom za koju
homogenu grupu je to pitanje

Pitanja
- jasna, kratka
- takva da pobuuju interes uenika
- u skladu s opsegom gradiva koji poznaju
- sva zajedno otkrivaju temu koja se pouava
Pitanja ne smiju biti
- sugestivna
- koja sadre dio odgovora
- iji odgovor je da ili ne

Po zavretku dijaloga, nastavnik formulira

zakljuak koji istie ono glavno zbog ega je
razgovor i voen.
EKSPERIMENT I DEMONSTRACIJA

Promatranje je metoda prouavanja i utvrivanja

svojstava i odnosa objekata i pojava svijeta oko nas,
promatranih u njihovim prirodnim uvjetima.

Razlika promatranja i opaanja je u tome da se pri

promatranju (koje naravno ukljuuje i jednostavno
opaanje) rezultati opaanja uvrste u pamenju, te
izraze rijeima i zapiu.

Eksperiment je metoda prouavanja objekata i pojava

stvaranjem umjetnih, kontroliranih uvjeta.
Demonstracija izvoenje pokusa od strane
nastavnika

-ne zauzimaju centralno mjesto u matematici, jer

matematika nee neko svojstvo koje je pokazano u
nekom konkretnom sluaju smatrati opevaljanim.

-vrlo korisne kad elimo ilustrirati neko svojstvo,

provjeriti je li ono tono ili ne, navesti uenike da
zakljue neku opu tvrdnju na temelju nekoliko
konkretnih sluajeva i sl.

- esto se koriste pri izvoenju heuristike nastave

Primjer. Odredite odnos volumena valjka i stoca istih
baza i visina. (8. razred)

Potrebno: dvije posude: jedna oblika valjka, a druga

oblika stoca istih baza i visina, sredstvo za punjenje
posuda voda, eer, ria, pijesak i sl.

Napunimo stoac riom i prelijemo je u valjak. Koliko

puta to moramo uiniti? Tri puta. Dakle, odnos je 3:1.

Izvoenje ovog pokusa nije dokaz tvrdnje da je

V_valjka:V_stoca=3:1, ali daje nam hipotezu i
potvruje je u tom konkretnom sluaju.
Primjer. Jednakosastavljivost poligona. Izvodi formula za
povrine raznih likova.

Pronai formulu za povrinu trokuta. (6. razred)

Potreban pribor: papirnati pravokutni trokut, papirnati opi

trokut, list papira, kare, geom. pribor.

Iz lista papira izrezati pravokutni trokut sukladan danom.

Spojiti ih tako da ine pravokutnik. Povrina mu je
P=kateta x kateta. Dakle, povrina pravokutnog trokuta je
dvostruko manja.

Opi trokut: razrezati ga na dva pravokutna ...

Ili napraviti paralelogram, koji onda rezanjem svesti na
pravokutnik ...
Primjer. Otkriti formulu za oploje kugle. (8. razred, 2.
razred s)

Pribor: Narana, papir, noi

Noiem prerezati naranu na dvije polovine i napraviti

nekoliko otisaka na papiru. Oguliti naranu i korom
oprezno popuniti otiske.
Popunjavamo 4 otiska. Dakle, oploje kugle je etiri
puna vee od povrine glavnog kruga.
Dinamiki software (Sketchpad, Geogebra),
proraunske tablice (Excel), grafiki kalkulatori i
raunala

- odlina za demonstraciju otkria

geometrijskih i ne samo takvih zakonitosti
- u informatikom kabinetu eksperimenti

Literatura: S.Varoanec, Uenje otkrivanjem,

materijal na web stranici stare Metodike 1
Metoda rada s tekstom

- samostalan rad pomou udbenika

Faze: - itanje s razumijevanjem

- usvajanje informacija iz udbenika
- na temelju proitanog doi do novih znanja

Cilj: nauiti uenike uiti

Metoda se mora njegovati nekoliko godina da bi je

uenici u potpunosti usvojili.
U poetku nastavnik troi vie vremena na objanjenja
kako koristiti tekst (vidi popis savjeta u lanku u MIu)
- vrijeme se postepeno produljuje od par
minuta posveenih itanju zadatka ili teorema, pa do
nekoliko sati uenja.

Dobre strane metode:

razvijanje navike koritenja literature,
samostalan rad,
njegovanje navike dulje koncentracije,
priprema za samostalan rad u ivotu,
kritinost,
ustrajnost,
uenje kako se ui,
njeguje se pismenost
Nedostaci:
nemogunost svladavanja nekih teih mjesta
opasnost samoobmane
poputanje koncetracije
manjka iva rije nastavnika
slaba kontrola nauenog
nema povratne informacije ni nastavniku ni
ueniku

Literatura:
Z.Kurnik, Metoda rada s tekstom, Matematika i kola,
35(2005/06), 196-200.
Programirana nastava
Bit podjela nastavnog gradiva na manje dijelove
(lanke i kvante). Svaki se sljedei korak nadovezuje
na prethodne informacije.

Etape: 0. Ponavljanje, provjera predznanaj (metoda

dijaloga)
1. Podjela programiranog materijala, nastavnik
objanjava to e se raditi (predavaka metoda)
2. Rad prema programiranom materijalu (20 min)
samostalno uz nadzor nastavnika
3. Provjera usvojenosti gradiva (pismeni rad ili metoda
dijaloga)
Prednosti metode:
- samostalna aktivnost uenika, vlastiti tempo rada
-steeno znanje se odmah provjerava, korigira i
utvruje
- opseg novih informacija nije prevelik, radni koraci
su kratki
- mogue je potpuno diferencirati nastavu
- direktna veza uenika i gradiva
- razvija se samokontrola i poboljava koncentracija
Nedostaci metode
- krutost ne mogu se obuhvatiti svi smjerovi
razmiljanja
- smanjena je odgojna komponenta nastave
- moe doi do povrnosti u radu, prelaska na
sljedei kvant bez dobrog usvajanja prethodnog
- nastavnik do povratne informacije dolazi tek
kasnije
- ako je materijal lo, uenik ga teko ui

Literatura: Mui, Programirana nastava

idimasu
Programirana nastava -
primjer

32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
Literatura: autor Z. Kurnik:

Grupni rad, Matematika i kola, 22 (2003/04), 52-57.

Metoda rada s tekstom, Mi, 35(2005/06), 196-200.

Problemska nastava, Mi, 15(2001/02), 196-202.

Individualizacija, Mi, 25 (2003/04), 196-201.

Heuristika nastava, Mi, 34 (2006), 148-153.

Metoda predavanja,, Mi, 36 (2006), 5-9

Naelo problemnosti, Mi, 14(2001/02), 148-152.

Historicizam, Mi, 17 (2002), 52-58.

Seminari

Dokazi bez rijei

Vieteove formule

Naelo historinosti Cardano i dr.

Naelo historinosti Stari Grci

Dijeljenje pozitivnih racionalnih brojeva

Ekvipotentnost skupova