Lirika

Knjievni rodovi
O lirika
O epika
O drama
O diskurzivni rod
(esejistika, esej)
Pojam
O lirika (gr. lyra):
O a) iani instrument
O b) simbolian znak
glazbene umjetnosti
O c) skup posebnih lirskih
tekstova, lirskih pjesama
O d) knjievni rod
 Znaajke lirike

O Lirika je knjievni rod kojeg odlikuje

kratkoa, slikovitost, subjektivnost,
osjeajnost, doivljajnost, ritiminost,
trenutanost. Upravo zbog tih odlika
omiljena je u itatelja koji trae zgusnutu
misaonost i rjeitost, a ele je doivjeti u
kratkom vremenu.
 Lirska pjesma
O knjievna vrsta u stihu ili prozi koja se u
antiko doba pjevala uz pratnju lire. Ona
izraava subjektivne (osobne) misli i
osjeaje lirskog pjesnika (subjekta, lirskog
ja).

O lirski pjesnik, lirik, liriar - tvorac lirske

pjesme
 Podjela lirike
sadraj ljubavne, domoljubne, pejzane,
religiozne, socijalne i sl.

medij prenoenja usmene, pisane

svrha poune, satirine, ozbiljne
povijest, tradicija himna, oda, ditiramb, elegija, epigram,
epitaf, anakreontske, idile, psalmi
 Struktura lirske pjesme
tema ljubav, smrt, prolaznost, zaviaj, boansko, sveto, pjesnitvo i sl.

motivi najmanje tematske jedinice

pjesnike slike smislom povezan skup motiva,nova umjetnika stvarnost
kompozicija pjesme raspored motiva i veze meu njima (motivi se u lirskim pjesmama
povezuju asocijativno, paralelno, na temelju kontrasta ili slinosti)
ritam pjesniki ritam suprotstavljen je prirodnom ritmu, a zasniva se na
ponavljanju (slogova, rijei, naglasaka i sl.)
stih vers, stikohos, gr. red, vrsta, versus, lat. okretanje
versifikacija posebna grana teorije knjievnosti koja prouava stihove(10-ac, 8-ac,12-
ac,11-ac, najei su stihovi hrvatske lirike; heksametar, aleksandrinac
najpoznatiji su svjetski stihovi)
strofa strophe, gr. okretanje u plesu, alkejska i safika strofa najpoznatije
antike strofe
rima, srok, slik glasovno podudaranje na kraju stihova takoer je bitni element
ritma.Razlikujemo ove vrste rime: muke (podudara se 1 slog),
enske (podudaraju se dva sloga), djeje (podudaraju se tri sloga)
 Versifikacija
O Vrste versifikacije (prema slogovima i
naglasku)
O a. kvantitativna (dugi i kratki slogovi)
O b. silabika, slogovna (broj slogova)
O c. akcenatska (naglaeni i nenaglaeni
slogovi ine stope)
O d. akcenatsko-silabika (kombinacija b. i
c.) omiljena u modernizmu (Mato)