Zemlja - gigantska maina s dva motora unutranji i vanjski

(oba su vrua - pretvaraju toplinsku energiju u mehaniku)

preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology

- kretanje voska uslijed razliite gustoe

uzrokovane zagrijavanjem i hlaenjem

preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology

A. Lava lamp; B. Pretis lonac

- slini procesi prisutni su u Zemljinoj unutranjosti

 preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

- unutranja dinamika Zemlje ENDODINAMIKA uvjetovana prijenosom topline

iz unutranjosti Zemlje prema povrini konvekcijska strujanja (sporo!)
- uzlazni tok prenosi toplinu prema kori Zemlje irenje kore
- silazni tok vraa magmu prema jezgri saimanje kore

- vrui plat putuje prema gore, a hladna kora i plat tonu

- sile proizvedene u unutranjosti Zemlje TEKTONSKE SILE uzrokuju

deformaciju stijena kao i vertikalne i horizontalne pomake dijelova Zemljine kore-
utjee na raspored kontinenata i oceana TEKTONIKA PLOA
 TEKTONIKA PLOA
- svaka znanstvena disciplina ima teorije koje su od velike vanosti za
nju u geologiji je to teorija tektonike ploa (T.P.) promijenila je
nain gledanja geologa na Zemlju od statine Zemlje na dinaminu
Zemlju
- prolost Zemlje - povezani dogaaji uzrokovanih globalnim
dogaajima

- po svojoj teini i vanosti ova teorija se moe usporediti s Darwin-

ovom teorijom evolucije u biologiji, teorijom relativnosti u fizici ili
teorijom atoma u kemiji

- teorija T.P. postavila je okvir za interpretaciju sastava, strukture i

unutranjih procesa Zemlje u globalnom mjerilu
 ALFRED WEGENER (1880 - 1930) (meteorolog i astronom)
zaetnik teorije continental drift plutanje kontinenata

- kontinenti nastali raspadom

superkontinenta Pangea
- proces koji dovodi do otvaranja
oceana i kolizije kontinenata
(zatvaranja oceana)

preuzeto iz: Wicander, R & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

dokazi za kontinentalni drift
- podudaranje obalnih linija kontinenata

Pangea i njezin raspad

preuzeto iz: Wicander, R & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology
- glacijacija

preuzeto iz: Wicander, R & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

- rasprostranjenost glacijalnih podruja u gornjem Paleozoiku;

strelice pokazuju smjer kretanja leda
 - nalazita fosila

preuzeto iz: Wicander, R & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

 - paleomagnetizam

preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology

- neke stijene (npr. bazalt) sauvaju

zapis Zemljinog magnetskog polja
preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology

- nagib magnetne igle (inklinacija) raste

u smjeru sjevernog magnetskog pola i
koristi se za odreivanje udaljenosti od
stijene do sjev. magnetskog pola
preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology

- paleomagnetska istraivanja
permskih lava u Sjev. Americi
sjeverni magnetski pol u
preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology
istonoj Aziji
- prividno putovanje sjevernog
magnetskog pola odreenog
mjerenjima u stijenama Sjev. Amerike i
Europe
- dananji dokazi za kontinentalni drift

preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology

- obojana su podruja sa stijenama koje su korelirane s obzirom

na tip i starost stijene; strelice ukazuju na smjer glacijalnih
pokreta
 Sea-flor spreading
(irenje oceanskog dna)
Harry Hess (1906 - 1969) predlae da se oceansko dno, oceanska kora takoer pomie

preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology

- razmicanje oceanskog dna du srednjooceanskog hrpta kao rezultat konvekcijskih

strujanja u platu
- srednjooceanski hrbat irenje
oceana, bazaltni izljevi - pomicanje
oceanske kore u smjeru od
srednjoocenskih hrptova (na suprotne
strane) postanak riftnih dolina uz koje
su smjeteni plitki potresi

- podvlaenje oceanskog dna pod

kontinentalnu ili oceansku koru (nastaje
otoni luk) - subdukcija

- oceanski jarci razmicanjem nastale

stijene se hlade (poveava se gustoa) i
tonu u dubinu du zone subdukcije
preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology
Benioff zona potresa (zona dubokih
potresa)
 dokazi za sea-floor spreading

starost oceanskog dna

magnetske anomalije sauvane u stijenama oceanskog dna
veina rasporeena u trake ili linije koje lee paralelno
s riftnom dolinom srednjooceanskih hrptova
izmjena normalnog i inverznog magnetizma
u odnosu na dananji magnetizam Zemlje

preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology
- ploe su dio relativno vrstog
Zemljinog vanjskog sloja litosfere
(najgornji omota/plat+Zemljina kora)

- litosferi ispod oceana raste starost i

debljina kako se udaljavamo od
srednjooceanskog hrpta - u blizini hrpta
je debela samo 10 km, dok je starija
litosfera blia subdukcijskim zonama
debljine do 100 km preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology

- prosjena debljina litosfere je 70 km

- kontinentalna litosfera je deblja od
125 - 200(250) km
 teorija tektonike ploa kombinacija je dvije starije ideje

- continental drift (plutanje kontinenata; kontinenti se pomiu

slobodno po Zemljinoj povrini)
- sea-floor spreading (irenje oceanskog dna; hipoteza da
oceansko dno oblikuje krestu srednjooceanskog
hrpta/grebena, te da se pomie, udaljava horizontalno od
njega prema oceanskim brazdama/jarcima)
 razlike u tumaenju

kontinentalni drift tektonika ploa

- razmicanje samo kontinenata
- starost oceanskog dna je svuda ista
- razmicanje kontinenata
kretanjem oceanske kore
- zonarna raspodjela oceanskog
dna (u sreditu oceana najmlae
stijene)

ploe: samo kontinenti ploe: kontinenti + dijelovi oceanske kore

 preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology

- prema teoriji T.P. litosfera je podijeljena

u ploe koje se pomiu po astenosferi -
zone vulkanske aktivnosti, potresa ili
oboje markiraju veinu granica ploa-
najvea geoloka aktivnost razmiu se
jedna od druge ili se podvlae jedna pod litosfera - 8 velikih ploa i nekoliko
drugu malih
 TEKTONIKA PLOA

- danas jedinstvena teorija u geologiji koja objanjava mnoge razliite

dogaaje na Zemlji rasprostranjenost potresa, postanak ulananog gorja,
porijeklo topografije oceanskog dna, rasprostranjenost i raspored vulkana i dr.

preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology
 Vrste rubova ploa meuodnos ploa
granice ploa

- divergentni akrecijski
(irenje oceanskog dna)
- konvergentni konzumacijski
(nestajanje ploa)
- transformni (lateralno, horizontalno preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology
smicanje dviju ploa)
- divergentni
akrecijski ploe se
razdvajaju, ire iznad
vrue toke, oblikuje se
rift i nastaje nova
oceanska kora

- mjesta gdje se kora

napree, stanjuje i nastaju
vertikalne pukotine za
prolaz magme koja se
izljeva po oceanskom dnu
hlaenjem nastaje
oceanska kora

preuzeto iz: Wicander, R & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

 divergentne granice su najee du srednjooceanskih hrptova
(npr. Srednjoatlantski hrbat)

preuzeto iz: Wicander, R & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

prisutne su i ispod kontinenata tijekom ranog stadija razdvajanja
kontinenta - nastaju pukotine i riftne doline (npr. Velika riftna dolina
u istonoj Africi)
- pogled na Veliku riftnu
dolinu istone Afrike;
Mali Magadi u
pozadini jedno od
brojnih mineralnih
jezera nastalih u dolini

preuzeto iz: Wicander, R & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

- Istonoafrika riftna dolina odvajanje istone

Afrike od ostatka kontinenta; Crveno more i Adenski
zaljev - uznapredovao stadij riftovanja u kojem su
dva kontinetalna bloka odvojena manjim morem
Nedavne su analize pokazale da se, kao dio
itavog fenomena, Crveno more razdvaja, ali
ovaj put Mojsije tu nema svoje prste.

"Veina aktivnosti izmeu

kontinentalnih ploa dogaa se duboko
ispod povrine mora na rasjedima
usred oceana", rekao je Tim Wright,
geofiziar sa Sveuilita u Leedsu.

"Etiopija je jedino mjesto na planetu gdje

moemo vidjeti razdvajanje kontinenata na
suhome", dodao je.
Wright i njegova ekipa planiraju pratiti
kretanje tih ploa, jedan od fundamentalnih
procesa koji se dogaaju na Zemlji, te
odrediti svojstva stijena i magme ispod
povrine.

Ti e im podaci omoguiti da stvore

raunalni model koji e simulirati kretanje
magme kroz Zemljinu koru, to tvori i
razdvaja kontinente.

"Afar je jedino mjesto na planetu gdje

moemo svjedoiti finalnim fazama loma
kontinenata i poetku irenja morskog dna",
rekao je Wright.

"Ovaj e nam projekt po prvi put omoguiti

razumijevanje toga to se dogaa. To e biti
po prvi put da je netko skupio integralna,
multidisciplinarna promatranja potrebna za
razumijevanje razdvajanja kontinenata."

Afrika i Arapska ploa susreu se u zabaenom dijelu pustinje Afar na sjeveru Etiopije i ve dugo prolaze kroz proces
razdvajanja: brzina razdvajanja manja je od 2,5 centimetara u posljednjih 30 milijuna godina, ali...

To rasjedanje stvorilo je 345 kilometara depresije Afar i Crveno more.

Povremeno, nakupljanje pritiska moe voditi do kataklizmike aktivnosti. U rujnu 2005. niz potresa stvorio je stotine
dubinskih i povrinskih napuklina.

Na nekim se mjestima tlo pomaknulo za gotovo osam metara, a magma, dovoljna za ispunjavanje nekoliko tisua
nogometnih stadiona, ispunila je pukotine izmeu dviju ploa.
Jedna od pukotina nastalih u rujnu 2005. dugaka
je vie kilometara, a na najirem dijelu prelazi 60
metara

Kako se ploe udaljavaju jedna od druge,

praznine ispunjava rastopljena stijena. Taj se
'nadjev' hladi kako bi stvorio novo tlo. Za milijun
godina te bi procjepe moglo ispuniti Crveno
more.

"Ovo je uzbudljivo jer svjedoimo roenju

novog oceana", kae Wright. "Novi e ocean
spojiti Crveno more i Adenski zaljev."
Adenski zaljev je 'krak' Arapskog mora smjeten
izmeu Jemena na Arapskom poluotoku i
Somalije na istoku Afrike.

Znanstvenici kau da e se karta Afrike

zauvijek promijeniti nastave li se ti procesi.

"U geolokom smislu milijun godina je

treptaj oka. Ne znamo tono to e se dogoditi,
ali vjerujemo da bi to dijelove sjeverne Etiopije i
Eritreje moglo pretvoriti u otok, prije nego se
puno vea masa zemlje, rog Afrike, odlomi od
kontinenta.

Rasjed Afar (Foto: NASA)

- konvergentni konzumacijski
- kao protutea divergentnim granicama ploa
- dvije ploe kolidiraju (sudaraju se) - kolizija - jedna od njih se podvlai ispod
druge subdukcija - postoji mogunost da se rastali, konzumira

- popratne pojave deformacije, vulkanizam, postanak planina, metamorfizam,

aktivni potresi, vana mineralna leita

- tri tipa konvergentnih granica:

oceanska kora - oceanska kora

oceanska kora - kontinentska kora

kontinentska kora - kontinentska kora

 ocean - ocean

preuzeto iz: Wicander, R & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

- 2 oceanske ploe konvergiraju jedna e subducirati (starija?!)

- subducirana ploa tone u plat, zagrijava se i tali magma zbog manje gustoe od
okolnih stijena se uzdie prema povrini nesubducirane ploe vulkanski otoni luk
(gotovo paralelan s oceanskim jarkom, udaljen nekoliko stotina km ovisi o kutu
nagiba subducirane ploe)
- back-arc basin (zaluni bazen; Japansko more izmeu Azijskog kontinenta i
Japana tj. japanskog otoja)

- danas najaktivniji vulkanski otoni luk - Pacifiki ocean (otoje Aleuti, Kermadec-Tonga,
Japan, Filipini)
ocean - kontinent

preuzeto iz: Wicander, R & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

- oceanska (gua) kora subducira se ispod kontinenta

- magma nastala subdukcijom uzdie se ispod kontinenta kristalizira prije nego doe
na povrinu ili eruptira na povrini stvarajui vulkanski luk

- primjer: pacifika obala june Amerike (Nazca ploa podvlai se ispod june Amerike)
jarak ile mjesto subdukcije; Ande vulkanski luk na nesubduciranoj ploi)
kontinent - kontinent

preuzeto iz: Wicander, R & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

- esto kao posljedica ocean kontinent konvergencije ako se oceansko

dno (ploa) kontinuirano subducira, dva kontinenta se primiu blie dok ne
kolidiraju
- kontinentalna kora velike debljine i manje, ravnomjerne gustoe za
razliku od oceanske kore iako jedan kontinent moe djelomino kliznuti
ispod drugoga (plitka ili kontinentska subdukcija) ne mogu biti subducirani
u astenosferu
- planinski lanac deformirane sedimentne stijene, magmatski intruzivi,
metamorfne stijene i fragmente oceanske kore brojni potresi
- na taj nain su nastali: Pirineji, Alpe, Ural, Dinaridi
- primjer: Himalaja (centralna Azija kolizija kontinent-kontinent, izmeu
Indije i Azije prije oko 30 mil. god.)
- transformni - lateralno, horizontalno smicanje ploa
- du pukotina na oceanskom dnu transformni rasjedi ploe klize jedna mimo
druge, bono, otprilike paralelno smjeru kretanja ploa
- du ovih granica litosfera se ne stvara, a ni ne unitava, pomicanje uzrokuje
intenzivno troenje stijena i brojne plitke potrese

- transformni rasjed tip rasjeda koji transformira jedan tip kretanja ploa u drugi
- veina transformnih rasjeda povezuje dva segmenta oceanskog hrpta, ali moe povezati:
jarak i jarak; hrbat i jarak

preuzeto iz: Wicander, R & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

- veina transformnih rasjeda je smjetena na oceanskoj kori, ali ih ima i na kontinentu -
San Andreas, Kalifornija, SAD odvaja Pacifiku plou od Sjevernoamerike i povezuje
oceanske hrptove u Kalifornijskom zaljevu i Juan de Fuca i Pacifiku plou

library.thinkquest.org/.../eqphenomenon.htm

preuzeto iz: Wicander, R & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

POMICANJE PLOA I NAIN KRETANJA

- kako se brzo kreu i u kojem smjeru?

- odreivanje brzine mjerenje magnetskih anomalija na dnu oceana svaka
traka je vremenski interval - irina trake i odreeno vrijeme kada je nastala
daju BRZINU KRETANJA
- drugi nain - tehnikom satelitskih lasera

vrue toke - mjesta gdje je stalno prisutna magma (izvor duboko u platu) -
polagano se podie prema povrini - vulkani ili izljevi lave
 EMPEROR SEAMOUNT- HAVAJSKI OTOCI danas jedini aktivni vulkan
Kilauea (Havaji) i Loihi Seamount; ostali otoci i otone planine ovog
vulkanskog otonog niza su takoer vulkanskog porijekla i progresivno su
stariji idui prema zapadu sjeverozapadu du Havajskog otoja

ZATO? (jer se Pacifika ploa vjerojatno pomicala preko vrue toke koja je mirovala)

- u sluaju Havajskog otoja Pacifika ploa se prvo pomicala prema S-SZ, a

zatim na Z-SZ preko jedne toke

seamounts na kori oceana na oceanskom dnu strukture su im vulkanskog porijekla, izdiu se

vie od 1 km iznad morskog dna

brojevi oznaavaju starost

otoka u mil./god.

preuzeto iz: Wicander, R & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

- ploe, njihove granice, relativno pomicanje, veliina kretanja u
cm/god i vrue toke

preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

MEHANIZAM KOJI POKREE TEKTONIKU PLOA

konvekcijski vrui sustav osnovni proces

KAKO SE TONO KREU PLOE? pitanje koje jo uvijek zaokuplja
geologe - dva modela koji ukljuuju vrue konvekcijske elije

a) vrue konvekcijske elije ograniene su na

astenosferu
b) cijeli omota je ukljuen u pokretanje ploa

oba modela: irenje, riftovanje

- oceanski hrptovi oznaavaju uzdignuti
izbojak konvekcijske elije, dok oceanski
jarci sputanje konvekcijskih elija natrag u
Zemljinu unutranjost
- svaka ploa prema tome odgovara jednoj
konvekcijskoj eliji

PROBLEM!
a) porijeklo, izvor topline konvekcijskih elija;
zato su samo ograniene na astenosferu?!
b) izvor topline je vrua vanjska jezgra; kako se
prenosi toplina iz vanjske jezgre u plat?! preuzeto iz: Wicander, R & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology
neki geolozi - odgovor u tzv. slab pull ili ridge push mehanizmu - oba
mehanizma su uvjetovana gravitacijom, ovise o toplinskim razlikama unutar
Zemlje

SLAB PULL - subducirana hladna kora litosfere, gua od okolne, toplije

astenosfere - vue ostali dio ploe za sobom u astenosferu

RIDGE PUSH - izdizanje tj. izlijevanje na mjestu oceanskih hrptova -

izdizanjem u odnosu na okolnu oceansku koru gravitacijski ju guraju na
obje strane prema oceanskim jarcima

preuzeto iz: Wicander, R & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

NEKA PITANJA OSTAJU NERAZJANJENA U POTUNOSTI STALNO

MORAMO UITI O ZEMLJINOJ UNUTRANJOSTI!
TEORIJA TEKTONIKE PLOA -
postavila je okvir za interpretaciju
sastava, strukture i unutranjih
procesa Zemlje u globalnom
mjerilu

- spoznaje da su kontinenti i oceanski

bazeni dio litosfera-atmosfera-hidrosfera
sustava koji se razvija zajedno sa
Zemljinom unutranjosti
 STIJENE I MINERALI

MINERALI osnovni sastojci stijena

znanstvena disciplina mineralogija
STIJENE mineralni agregat (od jednog ili vie minerala),
izgrauju litosferu
magmatske
sedimentne
metamorfne
 STIJENSKI CIKLUS

preuzeto iz: Wicander, R & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

- pokazuje meusobnu vezu izmeu Zemljine unutranjosti i povrinskih procesa i

meusobnu povezanost tri skupine stijena
tektonika ploa i stijenski ciklus

preuzeto iz: Wicander, R & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

 ENDODINAMIKA
MAGMATIZAM - VULKANIZAM

MAGMA mineralna taljevina (u Zemljinoj kori)

intruzivne (dubinske stijene) sporo hlaenje
zrnata struktura (granit)

LAVA mineralna taljevina, nakon to se izlila na

povrinu Zemlje efuzivne (izljevne) stijene -
porfirna struktura (bazalt, andezit)
 SASTAV
stijene kore taljenje magma bogata silikatima, Al, Ca, Na, Fe,
Mg i dr.
stijene plata Fe, Mg silikati, manje Si
magma
kisela >65
neutralne 53-65 silikatna komponenta (%)
bazina 45-52

TEMPERATURA 900 0C, 1.000 0C 1.200 0C (1.300 0C, Havaji)

VISKOZNOST
otpor teenju
vrua lava tee bre od hladne
viskoznost ovisi o silikatnoj komponenti
kisele magme teku sporije ( ponekad puu); bazine teku bre
(Island, 1783. god. 80 km/h, neke u prolosti i do 500 km/h)
 Bowen-ov reakcijski niz
minerali u magmi ne kristaliziraju istovremeno laboratorijski
eksperiment N.L. Bowen predloio mehanizam po kojem
minerali kristaliziraju BOWEN-ov REAKCIJSKI NIZ

preuzeto iz: Wicander, R & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

 MAGMATSKE STIJENE

STRUKTURA, GRAA-SASTAV, KLASIFIKACIJA

VJEBE
 PRIMARNA MAGMATSKA TIJELA

preuzeto iz: Herak, M. (1990): Geologija

preuzeto iz: Wicander, R & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

 batolit velika masa intruzivnih stijena, golemo intruzivno tijelo
koje zaprema prostor vei od 100 km2, osnovica (dno) mu je
nepoznato
- gornja povrina ispupena u obliku doma
- prema povrini se ire pukotine
- MIGMA pretaljivane znatne koliine sedimentnih stijena; granitnog
sastava kristalizacijom nastaju graniti (90% intruziva su granit)
- batolit manjih razmjera (ispod 100 km2) TOK ili GREDA
- veina batolita uz konvergentne granice ploa
premjetani

- batoliti su uzdizanjem i
erozijom danas na povrini
Sjev. Amerika veliki batolit
koji sadri Idaho batolit i Sierra
Nevada batolit u Kaliforniji
Yosemite nacionalni park
vertikalna litica El Capitan
900 m iznad doline najvea!
preuzeto iz: Wicander, R & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology
 sill/sklad - intruzivno tijelo manje ili vie ploasta oblika
utisnuto meu slojeve sedimenata (debljina nekoliko cm do
jednog km; duljina moe biti do nekoliko km)

lakolit - oblik lee, zvonasti ili gljivasti oblik intruziva

manjih dimenzija (nekoliko km); pokrovni slojevi
sedimenata u pravilu su usvoeni (elastini magma ne
prodire na povrinu; magma viskozna, ne razlijeva se ve
zbog tlaka odozdo izdie krovinu)

sliv - efuzivno tijelo velike duljine, a manje irine/debljine

ila/dike - utiskuje se u zone manjeg otpora, pukotina

ispunjena ohlaenom magmom, nepravilno presijecaju slojeve
sedimenta
 dimnjak/stup/neck kanal ispunjen iskristaliziranom magmom
koja je otporna na troenje i eroziju; esto ostaje nakon erozije stri u reljefu

preuzeto iz: Wicander, R & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

 VRSTE MAGMATSKIH ERUPCIJA

MAGMA gustoa manja od gustoe vrstih stijena

kamene kore uzgon magme (pojaan prisutnou
plinova) prolaz prema povrini uz izdizanja, potrebni su joj
tektonski poremeaji (poputanje pritisaka), tali stijene olakava si
put prema povrini litosfere

prodiranjem prema povrini mijenja se, obogauje

novim tvarima, gubi pojedine plinovite sastojke, sniava joj se
temperatura umanjuje sposobnost kretanja oblikuju se
razliita intruzivna tijela (batolit, sklad, lakolit...)

glavne povrinske pojave su: MAGMATSKE

ERUPCIJE: izljevi, erupcije/efuzije,
postvulkanske pojave
 VRSTE ERUPCIJA
koncentrirane erupcije lave kroz dimnjake
koliina plinova i para (90% svih plinova je H2O),
viskoznost magme odreuju tip erupcije:

ISLANDSKI TIP mirni izljevi iz pukotina -

magma fluidna bazaltne, bazine magme/lave
(1783. god. vie od 12 km3 lave i i oko 3 km3
nevezanog piroklastinog materijala du 25 m duge pukotine)
izljevi kroz pukotine velike koliine lave
mirni procesi, mogu biti dugotrajni, bez erupcija
mjestimice nastaju manji vulkani, bez potresa

HAVAJSKI TIP mirne erupcije plinova malo,

magma fluidna
preuzeto iz: Wicander, R & Monroe, J.S.
(1999): Essentials of Geology

KALDERSKI TIP eksplozivne erupcije -plinova

puno, magma viskozna (granitna) - piroklastiti

Mt. Ngauruhoe, New Zeland, 1974. god.

Nedaleko od Tonge, arhipelaga od 170 otoia u jugozapadnom Pacifiku, na pola puta
izmeu Tahitija i Australije, ve se est dana kuhalo pod morem i podvodni je vulkan
eruptirao. Seizmolozi su se zaputili na Tongu kako bi prouavali tu spektakularnu pojavu
koja se zna dogoditi u pacifikom "prstenu vatre", rubnom podruju koje se od ilea preko
Aljaske protee do Indonezije i dalje na Vanuatu i Tongu, gdje su esti potresi i erupcije
vulkana.
Dim, para i pepeo podvodne erupcije ikljaju kilometrima visoko u zrak na samo
desetak kilometara udaljenosti od najveeg otoka Tonge, Tongatapua, i mogu se golim
okom vidjeti iz prijestolnice otoja Nuku'alofe, gdje su se prije erupcije jo u ponedjeljak
osjetili manji potresi. Zamjenik naelnika tonganske policije Taniela Faletau izjavio je da
zasad nisu ugroena naselja na obali i nije bilo potrebe za izdavanjem posebnih
upozorenja. Foto: AFP, Reuters
19.03.2008.
 mirna erupcija moe postati eksplozivna:

- ako je magma gusta, hladi se i nastaje ep u krateru,

pritisak raste eksplozija

preuzeto iz: Wicander, R & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

Mt. Pinatubo, Filipini, 1991. god.

preuzeto iz: Wicander, R & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

- ako voda prodre do magme u dimnjak vodena para mirna

erupcija postaje eksplozivna
vulkani konus, unj formiran kada kroz otvor eruptira lava i
piroklastini materijal

- pojavljuju se u mnogim oblicima i veliini - nekoliko kategorija

- veina vulkana posjeduje krunu depresiju na svom vrhu -
krater (nastao istiskivanjem plinova i lave) - obino manji od 1
km promjera
- za neke vulkane je karakteristina kaldera (strme strane;
promjera i 100 km)
postanak kaldere:

a) poetak erupcije
b) snana erupcija s poetkom
razaranja vulkanskog unja
c) formiranje kaldere
d) ponovne manje erupcije-
djelomino prekrivaju dno

Crater Lake s otokom Wizard, Oregon

preuzeto iz: Wicander, R & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology
 NAJVEE KALDERE

TOBA
TOBA, najvea kaldera, Indonezija - 100 km x 30 km
YOSEMITE kaldera, SAD-e - promjera 40-80 km
CERRO GOLAN kaldera, Argentina - promjer 50-60 km
CRATER LAKE kaldera (Oregon, Mt. Mazama) - kolapsna kaldera, 8-10 km
LAACHER SEE kaldera (Eifel, Njemaka) - promjer oko 2 km

LAACHER SEE
 VRSTE VULKANA

CINDER VULKANI najmanji, mali i niski, graeni od

piroklastita

STRATOVULKANI (KOMPOZITNI) graeni od slojeva lave i

vulkanskog pepela

TITASTI VULKANI graeni od bazaltne lave

CINDER (pepeo, ljaka) VULKANI
najmanji, mali i niski graen od
piroklastita, vulkanske ljake, troske
(napola rastaljenih i nerastaljenih stijena)

http://www.gly.fsu.edu/~salters/GLY1000/9Volcanoes

homework.syosset.k12.ny.us/.../cinder%20cone.jpg
npr. Paricutin, Mexico, 1943. god., 50 m izgraen od materijala koji
su izbacili plinovi, bez izlijevanja lave

http://www.mtuzcu.com/msnspace/images/wonders/05_ParicutinVolcano.jpg

http://academic.brooklyn.cuny.edu/geology/leveson/core/topics/
STRATOVULKANI (KOMPOZITNI) graeni od slojeva lave i
vulkanskog pepela - visoki, veliki rastu u visinu do nekoliko tisua m
Kilimanjaro, u bazi nekoliko desetaka km iroki; primjeri: Mt. Pelee, Mt.St.
Helens, Fujiyama

www.junglephotos.com/.../kilimanjaro.jpg

http://www.gly.fsu.edu/~salters/GLY1000/9Volcanoes
 Mt. St. HELENS, Washington

http://upload.moldova.org/social/calamitati/st_helens.jpg
www.osti.gov/sciencelab/images/MSH05_st_helen...

https:/.../wwwimg/img/tours/2427-2.jpg

www.eatonvillenews.net/helen.html
blogs.britannica.com/.../2007/05/image-2.jpg
 Mt. PELEE, Martinique

http://volcano.und.edu/vwdocs/EOSslides/slides-txt/slide6.html

www.ernstmaissen.ch/weltreise/weltreise-12.htm

preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993): Physical Geology

FUJIYAMA

hablajapones.org/galeria/displayimage.php?alb... http://www.peakware.com/photos/fujiyama.jpg

http://www.redesdelsur.com/sanjuan/rayo/
 TITASTI VULKANI graeni od bazaltne lave, izlijevanjem
bazaltne lave, izbacuju malo dima i pepela, nastaju iznad vruih
toaka, rastu s oceanskog dna, po nekoliko milijuna godina (npr.
5 km u oceanu i 5 km iznad oceana) dugotrajno taloenje lave;
primjer: vulkani na Havajskom otoju

www.discoverourearth.org/.../hawaii_1.html

http://www.gly.fsu.edu/~salters/GLY1000/9Volcanoes

www.stockton.edu/.../Mason/shield_volcanoes.htm www.planetaryexploration.net/jupiter/io/photo...
 VANIJE ERUPCIJE

TOBA (Indonezija, Sumatra), prije 67.500 - 75.500 god., najvea

kaldera (100 km x 30 km)
TAMBORA, 1815. god. najjaa u pisanoj povijesti, eksplozivna,
razoreno 150 km3 stijena
KRAKATAU, 1883. god. eksplozivna, kaldera promjera 6-7 km
MT. PELE (Karibi, Martinique) - 1902. god. St. Pierre uniten,
28.000 poginulih
MT.ST. HELENS, 18.05.1980. god.- nakon to je mirovao 123 god.,
izbacio 3-4 km3 pepela i stijena
EL CHICHON (Panama), 1982. god.
NEVADO DEL RUIZ (Ande), 1985. god., 20.000 poginulih
PINATUBO (Filipini), 1991. god.
VEZUV (Italija), 79. god. (zadnja erupcija 1944. god.)
 Vezuv- 1.281 m visok ,
10 km zapadno od Napulja
- erupcija 79. god. (Pompeji,
Herculaneum)

www.msxlabs.org/.../54753-yanar-daglar.html

www.top7.hu/site.php?data%5Baction%5D=showpag...
digilander.libero.it/bianco14/04.html