ODLUKE U KRIVINOM

POSTUPKU
Pojam i vrste odluka u krivinom
postupku
II a. Pojam sudske odluke
Sudska odluka je vrsta procesne radnje s
izjavom volje procesnog tijela da se pravna
pravila sadrana u apstraktnim normama,
primijene na konkretno injenino stanje, te
da se tako na autoritativan nain stvore
odreeni pravni uinci 1.

1. Krapac, D.: Kazneno procesno pravo,Prva knjiga: Institucije, Narodne novine, Zagreb, 2003. str.
207.
II b. Vrste sudskih odluka
Prema kriteriju oblika, odluke se u
krivinom postupku dijele na:
1. Presude,
2. Rjeenja i
3. Naredbe-Nalozi.
 Presuda je najvanija odluka u
krivinom postupku a njom se odluuje
o osnovnim i sporednim predmetima
voenim u krivinom postupku.
 Presudu donosi iskljuivo nadlean
sud.
Zakon o krivinom postupku poznaje a
sud provodi sljedee vrste presuda:
Presuda kojom se optuba odbija,
Presuda kojom se optueni oslobaa
od optube i
Presudu kojom se optueni oglaava
krivim.
Rjeenjem se, u pravilu, ne raspravljaju
pitanja krivinog djela, njegovog
izvrioca i primjene krivinopravnih
sankcija (osim u:
Sluaju izricanja sudske opomene,
Odgojnih mjera ili
Obustave postupka prema
maloljetniku), ve,
odreena druga pitanja koja su vezana
uz materijalnopravnu ili
procesnopravnu stranu krivine stvari i
koja se postavljaju u toku postupka.
 Sud najvei broj odluka kao proizvod
krivinog postupka donosi u obliku
rjeenja, jer se
Rjeenjem obuhvataju razliite
procesne situacije.
Naredbom se rjeavaju pitanja vezana uz
tok krivinog postupka ili preduzimanje
odreenih procesnih radnji napr.:
Naredba o dovoenju,
Naredba o pretresanju i sl.
 Neovisno od suda, kada se za to ukae
potreba, zakon omoguava da rjeenje i
naredbu mogu donijeti i drugi organi
koji uestvuju u krivinom postupku
(napr. Tuilac).
Zakonodavac je u zakonu utvrdio formu i
sadrinu odluka u krivinom postupku,
u:
smislu propisivanja njihovog sadraja
(napr. sadraj presude),
Bilo da predvia ta te odluke sadre u
odreenoj procesnoj situaciji (napr.
sadraj naredbe o dovoenju,
(sadraj rjeenja o pritvoru).
Presuda i rjeenje moraju imati
obrazloenje, dok naredba ne sadri
obrazloenje.
 Razumljivo je da od prirode odluke
zavisi mogunost njenog pobijanja.
Vano je znati da je protiv prvostepene
presude alba uvijek dozvoljena, a
protiv rjeenja alba je dozvoljena
uvijek kad u zakonu nije izriito
odreeno da alba nije dozvoljena.
 Pod odreenim zakonskim uslovima
presuda i rjeenje dobijaju klauzulu
pravosnanosti i izvrnosti.
 Naredba nije obuhvaena
pravosnanou i promjena odreene
situacije moe dovesti do ukidanja
naredbe prije nego to je nadleno
tijelo-organ izvri
 Napr. Ako do nareenog privoenja na
glavni pretres optueni opravda
izostanak, sudija odnosno predsjednik
vjea e opozvati naredbu o prinudnom
dovoenju.
 Donoenje i saoptavanje
odluka
Odluke se u krivinom postupku
donose u inokosnom i zbornom
sastavu, osnosno sazivu.
 U prvoj situaciji znai da je odluku
donijelo jedno lice/osoba sudija koji je
vodio postupak i sl. (napr.
Naredba tuioca o provoenju istrage,
Rjeenje o odreivanju pritvora sudije
za prethodni postupak, Presuda kojom
se izdaje kazneni nalog sudije
pojedinca.
 Zakon o krivinom postupku posebno
ureuje nain donoenja kolegijalnih
odluka u smislu primjene pravila o
vijeanju i glasanju.
 Ako zakonom o KP nije drugaije
odreeno, odluke se saoptavaju
licima/osobana usmenim
obavjetavanjem ako su prisutne,
odnosno dostavljanjem ovjerenog
prepisa odluke ako su osobe/lica
odsutna.
 Odluke protiv kojih je dozvoljena alba
moraju se uvijek dosaviti
zainteresovanoj osobi/licu.
 Dostavljanje sudske odluke (ili nekog
drugog pismena), strankama, braniocu
ili drugim uesnicima u krivinom
postupku, odnosno upuivanje odluka
od tuioca uesnicima u krivinom
postupku, predstavlja radnju kojom se
odreenom uesniku u postupku
predaje odluka na nain propisan
zakonom.
 Odluke se dostavljaju preko pote, a
moe i preko ovlatenog lica (kurira)
organa koji je donio odluku.
Dostavljanje moe biti:
Neposredno ili lino uruenje licu
kojem je upuena
Posredno, kada se odluka preda drugoj
osobi, a ne onoj kojoj se upuuje.
Posebni sluajevi dostavljanja propisani
su za lica/osobe koje su:
liene slobode,
osobe koje uivaju pravo imuniteta u
BiH i
dravljanina BiH koji se nalazi u
inozemstvu.
 Pravosnanost odluka
Sudske odluke moraju, u zakonom
utvrenom vremenu-momentu,
odnosno roku, dobiti klauzilu
pravosnanosti.
 Kroz pravosnanost sudska odluka
dobiva konaan sadraj, a krivini
postupak konaan zavretak.
 Naime, pravosnanost sudske odluke
znai da je krivinopravni zahtjev o
kojem se raspravljalo presuena
stvar,
(res. Iudicata).
 Prema kriteriju sadraja
pravosnanosti se mogu podijelit na:

1. Meritorne (sutinske) i
2. Formalne (procesne).
 Formalna pravosnanost znai da
sudsku odluku ne mogu pobijati
redovnim pravnim lijekom subjekti
pravnog lijeka, kako iz razloga to
pravni lijek nije doputen (napr. Protiv
treestepene presude,
tako i zbog toga to se pravo na
upotrebu pravnog lijeka vie ne moe
koristiti(napr. Protekom roka na albu)
 Za materijalnu pravosnanost se
smatra, nemogunost voenja novog
krivinog postupka povodom istog
krivinog djela
 Ne bis in idem, princip, odnosno ovaj
institut krivinog postupka zabranjuje
ponavljanje krivinog postupka, to
upravo predstavlja materijalnu
pravosnanost.
 U krivinom postupku obje navedene
vrste pravosnanosti nastupaju u istom
trenutku tj. kad je sudska odluka
postala formalno pravosnana, time je
rijeen i materijalnopravni odnos koji je
predmet sudske odluke.
 Pravosnano presuena stvar uzima se
za istinitu (lat. Res iundicata pro
veritate habetur) i kao takva je
neopoziva jer ne postoje redovni pravni
lijekovi, odnosno stranke su iscrpile i
takve lijekove ili su propustile rok za
njihovo ulaganje.
 Samo u postupku po vanrednom
pravnom lijeku (ponavljanje postupka)
moe se iskljuiti primjena spomenutog
principa ne bis in idem,
 O pravnoj snazi sudske odluke
raspravlja i ESLJP, naglaavajui, da
krivina stvar nije stvarno odluena,
dok osuujua ili oslobaajua sudska
odluka ne postane pravosnana.
Pravosnanost (kako formalna tako i
materijalna) moe biti:
apsolutna i
relativna
 Za apsolutnu pravosnanost je
znaajno da nijedan procesni subjekat
ne moe vie pobijati odluku redovnim
pravnim lijekom.
 Kad je u pitanju relativna
pravosnanost,
znai da neki procesni subjekti mogu
pobijati sudsku odluku redovnim
pravnim lijekom,odnosno
da su neki od procesnih subjekata
izgubili mogunost ulagana redovnog
pravnog lijeka.
 Pravosnanost se javlja, kao potpuna i
kao djelimina.
 Potpuna pravosnanost postoji kad je
izreka sudske odluke stupila na pravnu
snagu u cjelini.
 O djeliminoj pravosnanosti govorimo
onda kada je jedan dio izreke stupio na
pravnu snagu, dok drugi nije.
 Napr. Kod subjektivnog koneksiteta
optueni je za jedno krivino djelo
oglaen krivim, a za drugo osloboen
od optube.
Ukoliko je izjavljen redovni pravni lijek
u pogledu dijela izreke presude kojim
se optueni oglaava krivim, a ne i u
pogledu dijela izreke presude kojim se
optueni oslobaa od optube,
Onda dio presude kojim se optueni
oslobaa od optube postaje
pravosnaan protekom roka za
ulaganje pravnog lijeka.
 Prema kriteriju funkcije, odluke se dijele na:

1. Zakljune (odluke kojima se zavrava

postupak u pojedinom stadiju ili u cjelini) i
2. Interimne (odluke kojima se rjeava o
pitanjima od prethodne vanosti za
donoenje zakljune odluke).
Pravomonost i izvrnost sudskih odluka u
krivinom postupku

Pravomonost pojam i svrha

Pravomonost znai da odluka u

postupku u kojem je donesena postaje
neopozivom i neizmjenjivom, te ujedno
sadri zapovijed da se mora izvriti.
 Vrste pravomonosti

1. Formalna pravomonost; i
2. Materijalna pravomonost.
U pravnoj su teoriji poznate jo i tzv.:
- apsolutna i relativna, te
- potpuna i djelomina pravomonost.
 Pravosnanost i izvrnost po pravilu
prioriteta nastupaju istovremeno.
 Sudska odluka ne moe biti izvrena
prije nego to stupi na pravnu snagu.

Izuztak je uinjen u pogledu optuenog

koji se poslije izricanja kazne zatvora
nalazi u pritvoru.
Napr. Na zahtjev optuenog,
sudija, odnosno
predsjednik vijea moe ga uputiti u
ustanovu za izdravanje kazne, bez
obzira to presuda nije stupila na
pravnu snagu.
 Pozitivni procesni zakon u pogledu
izvrnost odluke postavlja tri
uvjeta/uslova:
1. Pravosnana - Pravomona;, da je
2. Dostavljana; i da
3. Ne postoje zakonske smetnje za
izvrenje.
U vezi rjeenja, ova odluka se po
pravilu izvrava kad stupi na pravnu
snagu.
Rjeenje se moe izvriti i prije sticanja
klauzule pravosnanosti ako je to
izriito propisano zakonom (napr.
Izricanje kazne ako je lice odbilo da
preda predmete ili dokumentaciju koju
je trebalo oduzeti i u dr. sluajevima.
 Izvrenju naredbe se pristupa odmah
po njenom donoenju, ako organ koji je
naredbu donio ne odredi drugaije.
Evropska konvencija o zatiti ljudskih prava
i osnovnih sloboda

Odredbe Evropske konvencije o zatiti

ljudskih prava i osnovnih sloboda (Rim,
1950. godine.) koje su od posebnog znaaja
za krivino postupanje su posebno:
1. lan 5. kojim se regulira pravo na slobodu i
sigurnost;
2. lan 6. kojim se ureuje pravo na pravino
suenje; i
3. lan 8. kojim se garantira potovanje
privatnosti, porodinog ivota i prepiske.