ZATITA MORA I

MORSKOG OKOLIA

Melita Mokos, dipl.ing. biol. i ekol. mora

Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu
mmokos@unizd.hr
Osnovni pojmovi 2
Oneienje i unitavanje
morskog dna i sedimenta
 Utjecaj dredanja/jaruanja na morski okoli

unitavanje stanita
prekrivanje dna muljem
zamuenje vode
poveanje nutrijenata u vodi
vaenje morskih organizama
 Negativni uinci dredanja/jaruanja
Dredanje mijenja sastav sedimenta
Uzrokuje gubitak stanita pridnenih organizama (uklanjanje i promjenu stanita)
Pogoduje otpornim, tolerantnim i vrstama koje se brzo razmnoavaju
Zamuuje vodeni stupac
 Negativni uinci dredanja/jaruanja
Dolazi do promjene veliine estica sedimenta i stabilnosti sedimenta te
dugoronog gubitla vegetacije
Uzrokuje oslobaanje dodatnih hranjiva koji mogu biti viak u morskom sustavu
Oslobaanje, reaktivacija i irenje oneiivajuih tvari
Openiti poremeaj u morskom okoliu zbog buke, prisutnosti broda
 Pozitivni uinci?
Dredanje u svrhu odravanja moe pomoi uklanjanju
zagaenog sedimenta te se on odlae na za to predvieno
mjesto
Mogue poboljanje kvalitete vode zbog poveanja dubine i
boljeg protoka
Izvor sedimenata:
erozijom tla, s poljoprivrednih povrina, ispiranje tla zbog sjee uma, jaruanja
obale i vaenja ruda

Posljedice:
zatrpavaju obalne ekosustave unitenje stanita
zamuuju vode smanjenje fotosinteze u moru, smanjenje privlanosti mora
(turizam)
nose toksine i hranjive soli
estice se hvataju za krge riba
Erozija
 Uzroci erozije
Vrijeme
Lokalni klimatski uvjeti npr. kia i vjetar esto uzrokuju eroziju tla kapljice
kie odnose povrinski sloj tla, a jake kie mogu dovesti do oticanja koje sa
sobom nosi velike koliine tla

Sastav tla
Tla bogata hranjivima koja zadravaju vodu manje su izloena eroziji dok e
suha tla, sitnijih estica, lake erodirati. Ona tla koja su ve erodirala,
podlonija su daljnoj eroziji.

Ljudske aktivnosti
metode poljoprivrednog uzgoja: pretjerano iskoritavanje tla
Deforestacija i iskapanje mogu uzrokovati eroziju tla, ali i graevinarstvo i
prevelika ispaa ivotinja
 Uzroci erozije
Vegetacija
Postojanje vegetacije ini tlo otpornim na eroziju, povrinski pokrov titi
tlo od kia i vjetrova, sustav korijenja pomae zadrati povezanost tla
Vegetacija smanjuje eroziju uzrokovanu vjetrom. Povrine tla bez
vegetacije vie su izloene djelovanju razliitih uvjeta okolia, a time i
eroziji.

Krajolici
Voda i vjetar lake odnose povrinski sloj zemlje ako je nagib tla vei.
RUN-OFF (otjecanje)
 Oneienje sedimentom
Smanjena prozirnost vode
Zatrpavanje ivota na morskom dnu
KORALJNI GREBENI
 Reef Coral Symbiosis
Fotosintetine alge

Light

CO2
CaCO3
Calcification

CO2
CaCO3
Calcification

Koralji su ivotinje iz skupine arnjaka (Cnidaria)

Koraljni polipi/koraljni grebeni

Jedinstveni mutualistiki odnos

koralja i zooksantela (alge) je
osnova za naseljavanje i rast
grebena
Procesom fotosinteze zooksantele
stvaraju velike koliine organske
tvari koja je hrana za kroaljne
polipe
Fotosintetska aktivnost
poboljava mogunost koralja za
sintezom kalcijevog karbonata
kojeg treba za gradnju svog
organizma pa tako i grebena
Koraljni polipi/koraljni grebeni

Koraljni grebeni nalaze se u

prozirnom moru jer ovise o
svjetlosti
Openito, nalaze se na
podrujima gdje u moru
postoji vrlo malo suspendirane
tvari (niski turbiditet
(zamuenost) i niska
planktonska proizvodnja)
Preferiraju vode u kojima ima
malo hranjiva
Koraljni grebeni su jedno od
najproduktivnijih morskih
stanita
Koraljni polipi/koraljni grebeni
Effects of sediment
on corals
Umjetni grebeni
 Umjetni grebeni
RAZLOZI ZA:
Nadoknauju nestala stanita
Poveavaju riblju raznolikost, produkciju i obnavljaju riblje stokove
Turistika atrakcija
Korisno za uspostavljanje podruja na kojima je zabranjeno koarenje
 Umjetni grebeni
RAZLOZI PROTIV:
Materijali koji se koriste oneiuju okoli hranjem i otpitanjem toksina
Drave i tvrtke mogu odlagati otpad u more pod izlikom da rade umjetne grebene
Postavljanje umjetnih grebena moe dovesti do kompeticije s postojeim
organizmima jer se na ovakvim grebeni,a esto okupljaju velike populacije riba, na
koncentriranom podruju to moe dovesti do promjena u hranidbenoj mrei i vei
ribolovni pritisak
 Morska trava (Posidonia oceanica)

Morske cvjetnice love sediment i tako ublaavaju negativne uinke poveane koliine
sedimenta u moru i proiavaju morski stupac
ALI:
Nagli i brzi unos sedimenta= zatrpavanje gubitak cvjetnica
Smanjenje prozirnosti mora gubitak cvjetnica
Boat based DGPS and depth tracked monitoring of
Posidonia meadows by underwater videography
 Underwater robotics based monitoring of
Posidonia meadows by underwater videography
Sedimentacija i donji rub naselja morskih
cvjetnica

Dubina
Secchi disk instrument za mjerenje prozirnosti mora
Deep sea mining
 Dubokomorsko rudarstvo

Rastua industrija
Visoko kvalitetna ruda
Tehnoloki napredno
Nedostatak zakona zatite
okolia
Rijetke ivotne zajednice u
blizini dubokomorskih izvora
Nepoznat utjecaj unitavanja
dubokomorskih stanita
Koarenje unitava stanita na morskom dnu
 Pridneno koarenje
Pridnene koe koriste se za lov
kampa i pridnene ribe od plitkih
obalnih voda do dubina 2000 m
Osim ciljanih vrsta, love se i mnoge
druge ivotinje koje se kasnije bacaju,
kao npr. nedorasle ribe, razliiti
pridneni beskraljenjaci
Mree za lov kampa imaju malo
mreno oko nita ne moe pobjei
van
 Pridneno koarenje
Koriste se teke mree koje se vuku po
morskom dnu fiziko unitavanje
stanita; morske cvjetnice, koralji
grebeni, kamenjar u kojima se skrivaju
morske ivotinje
Metalne irilice koje mogu teiti do
nekoliko stotina kg dre mreu
otvorenom, a ona moe biti 15 m
visoka i 70m iroka
Ovakvom vrstom ribolova nastaje
polovica odbaenog prilova u svijetu
Procjenjuje se da se za svaku funtu
ulovljenog kampa (1 funta = 0,5 kg)
baci izmeu 4 i 10 funti (2-5 kg)
morskih organizama
 Pridneno koarenje
Uzrokuje prelov
Direktno
Indirektno prilov juvenilnih stadija,
gubitak stanita za juvenilne stadije,
gubitak stanita odraslih riba, gubitak
hrane u cijeloj hranidbenoj mrei)
Kompeticija izmeu gospodarskog
ribolova, malog komercijalnog
ribolova i subsistance fishing
 Invazivne vrste u pomorskom prometu

Balastne vode
Sidra i trup broda
Kanali
Akvakultura
 Strane (nove) vrste

Izvori:
balastne vode

Kanali

projekti za unaprjeenje ribarstva

Posljedice:
natjeu se s izvornim vrstama za hranu ili ivotni prostor, esto ih
potiskuju i tako smanjuju bioloku raznolikost
ire nove bolesti u moru

esto su povezane i s pojavom crvene plime i drugim cvjetanjima algi

problem u velikim lukama
 Caulerpa
http://www.youtube.com/watch?v=hnAcUx7lj2M&feature=related
Smothering of native marine vegetation
More than 500 alien species are known in the Mediterranean (2007)
Suez canal
Razumijeti znanstveni lanak
 Opaanje 1:

Nema vie alga na kamenju barrens

Opaanje 2:

Siganus luridus

Siganus rivulatus

Postoje dvije nove strane vrste

riba koje se hrane algama
 Hipoteza/predvianje

Promjena kamenitog stanita prekrivenog algama u kamenitau

podloga bez vegetacije (barren) uzrokovana je ribama koje
se hrane algama i zbog kojih alge nestaju.
Provoenje eksperimenta kojim testiramo
hipotezu

Eksperiment iskljuivanja ribe

 Podaci

Biomasa alga
g/m2
Podaci

Niski udio dviju autohtonih (domaih) vrsta

 Zakljuak

Barrens (kamenita podloga bez vegetacije)

nastaju zbog panje alga.
Veinu alga jedu dvije strane vrste roda
Siganus.
 herbivore
Siganus luridus
je herbivorna invazivna vrsta ribe u Mediteranu, uzrokuje nestanak stanita.
Golobrst uzrokovan domaim vrstama jeinaca
Nedostatak
predatora
Mikrobioloko oneienje
 Hepatitis A virus (HAV)
U morskom okoliu najvjerojatnije se prenosi
hranom iz mora npr. koljkaima i ribom
Vibrio cholerae
 Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organization (WHO)) strahuje da
e brze promjene klime u kombinaciji sa smanjenjem socio-ekonomskih uvjeta u
najsiromanijim dijelovima svijeta dovesti do poveanog irenja bolesti??
ilikolere
 Vibrio cholerae

Gram negativna bakterija koja izaziva koleru kod ljudi.

Bakterija Vibrio cholerae proizvodi toksin koji napada crijeva. Ova bakterija je
kroz povijest bila izvor razornih epidemija po cijelome svijetu.
Bolest se proiruje u sredinama u kojima je niska razina higijene, a prenosi se
sa ovjeka na ovjeka. iri se konzumiranjem vode, morske hrane i druge hrane
zaraene izluevinama osoba sa simptomatskom ili asimptomatskom
infekcijom.
1991. i 1992. godine je naena u balastnim vodama u pet teretnih brodova u
lukama SAD-a. etiri broda su uzeli balast u vodama zemalja inficiranih
kolerom.
 Vibrio cholerae
-Proljev i povraanje
-Zbog dehidracije moe uzrokovati i
smrt

-Glavni izvori zaraze su ljudi i voda, povezana je i sa koljkaima i

vodenim biljkama
-Zaraza kolerom je najee povezana s vodomo oneienom fecesom
zaraene osobe
Nedavne studije upuuju na to da globalno zahgrijavanje stvara
povoljne uvjete za razvoj ove bakterije
 Patogeni organizmi

Izvori: kanalizacija, ivi organizmi

Posljedice: kontaminiraju obalna rekreacijska
podruja i hranu iz mora, ire koleru, tifus i druge
bolesti
 Bolesti riba prenoene kanalizacijom?
Povrinske lezije (Serratia plymuthica)
Truljenje peraja i repa (Aeromonas hydrophila i Pseudomonas fluorescens)
Bolesti krga (Flavobacterium spp)
Vibrioza (Vibrio anguillarum)
enteric redmouth (Yersinia ruckeri)..

koa riba je vrlo osjetljiva i nezatiena. Ima znaajnu ulogu u odravanju

homeostaze, osmoregulacije, unosu kisika (oxygen uptake ). ak i mala
oteenja uzrokovana bakterijama mogu dovesti do smrti.
10% oteenje koe poveava smrtnost za 50%.
Ako ne dovede do smrti, uzrokuje spori rast, slabiju mogunost reprodukcije
(smanjen fitnes).
Ljudske otpadne vode kao najvjerojatniji uzrok bolesti white
pox ugroene vrste karipskog elkhorn koralja, Acropora
palmata
Karipski elkhorn koralj, Acropora palmata, je
ugroen. Glavni uzronik njegovog smanjenja je
bolest white pox disease, uzrokovana fekalnom
enterobakterijom, Serratia marcescens.

Serratia marcescens, uzrokuje meningitis i upalu

plua kod ljudi. Ovo je prvi poznati sluaj zaraze
morskog beskraljenjaka ljudskom bolesti.

Zabiljeena je ova bakterija i kod koralivornih

pueva i ostalih vrsta povezanih s koraljima. Izvor
bolesti je oneienje koraljnog grebena
otpadnim vodama.
Elkhorn koralj

Bio je najea vrsta koralja u Karipskom moru, visine do 6 feet, kljuno stanite za
ribe i morske beskraljenjake

kljuan je za zatitu obale od erozije, spreavajui snane ce of storm surges from

reaching the shoreline

na popisu ugroenih vrsta od 2006.

mogao bi se oporaviti ako se zaustavi oneienje otpadnim vodama tj. ako se

zaustavi curenje iz septikih jama njihovom zamjenom sa naprednim sustavima
obrade otpadnih voda
Serratia marcesens
Toksino oneienje
 postojani organski oneiivai (persistant organic
pollutants, POPs) se otapaju u mastima
 Poloklorirani bifenili (Polychlorinated biphenyls)
PCBs
Poliklorirani bifenili (PCBs) Koristili su se kao izolacijski i rashladni materijali u transformatorima
i kondenzatorima. PCB klasificirani su kao postojei organski oneiivai i SAD kongres je
zabranio njihovu proizvodnju 1979.g. kao i Stockholm Convention on Persistent Organic
Pollutants, 2001.g.
Najugroeniji su vrni predatori
 BIOMAGNIFIKACIJA
PCB poliklorirani bifenili
Koristili su se kao izolacijski i
rashladni materijali u
transformatorima i
kondenzatorima.
ivotinje koje se hrane hranom
oneienom sa PCB-ma ak i u
kratkom periodu, obolijevaju od
oteenja jetre te umiru
Poliklorirani bifenili uzrokuju
zdravstvene probleme kod ljudi:
rak
anemija
problemi imunolokog
sustava
Postojani toksini (PCB, teki metali, DDT ...)
Izvori: industrijski otpad, gradska kanalizacija, odlagalita otpada, pesticid
s farmi, uma, iz protivobratajnih boja za zatitu brodova...

Posljedice:
truju ili ubijaju morske organizme - toksini topivi u masti akumuliraju
se u predatorima i mogu uzrokovati bolesti ili prestanak razmnoavanja
zagaena hrana iz mora
DDT = pesticid
Debljina ljuske jajeta Bald Eagles
Dikloro Difenil Trikloroetan
Zabrana upotrebe DDT-a
krajem 80-ih g.
Oneienje mora plastinim otpadom
 Jo je vei problem
usitnjavanje velikih komada
plastike u manje!

Razlaganjem plastike
nastaju toksini.

to su estice plastike
manje upijaju na sebe i
koncentriraju vie
organskih oneiivaa
 Fukushima
Radioaktivne estice rasprene su u okoli nakon to je tsunami unitio nuklearnu
elektranu u Japanu.
Radioaktivne estice ule su u fitoplankton i alge koji su karika u hranidbenom lancu u
moru i njima se hrani zooplankton i ostali potroai. Oneiiva se postupno nakuplja u
hranidbenom lancu biomagnifikacija (cezij u krvi, stroncij u kostima).
Radioaktivne tvari
Izvori: nuklearni vojni otpad, industrijski otpad, atmosferske padaline

Posljedice: mogu ui u hranidbeni lanac i uzrokovati bolesti morskih

organizama - koncentriran u predatorima i koljkaima koji mogu postati
hrana ljudima
 https://www.youtube.com/watch?v=HJSrChfz
nIw
SONAR
Oil spills next 2 lectures