UPITNIK I INTERVJU

1
 Prednosti upitnika i intervjua nad tehnikama
posmatranja

1. Mogu se prouavati i pojave koje su nepristupane ili nedovoljno

pristupane posmatranju: stavovi, vrijednosti, elje, osjeanja, socijalna
percepcija;
2. ak i kad je rije o nekim oblicima ponaanja koji su u naelu pristupani
posmatranju, okolnosti su esto takve da to posmatranje ne moe ili vrlo
teko moe obaviti istraiva i njegov pomonik posmatra, pa se mora
oslanjati na podatke koje saoptava ispitanik.
3. Njima se prikupljaju podaci, ne samo o pojavama koje se odvijaju u
aktualnom trenutku, ve i o dogaajima iz prolosti
4. Njihova ekonominost (koja ima razliite aspekte)

2
 Pretpostavke na kojima poiva ispitivanje upitnikom

1. Da je ispitanik voljan (motivisan) da saoptava podatke

2. Da je u stanju da prui relevantne informacije
3. Da i istraiva (ispitiva) i ispitanik upotrebljavaju u komunikaciji simbole sa
istim znaenjem, tj. da je dobra komunikacija mogua.
1. Razlozi za motivaciju ispitanika da uestvuje u istraivanju:
- Interesi ispitanika- da e uestvovanjem u ispitivanju uticati na ishode do
kojih mu je stalo
- Zanimljivost teme, odnosno uklapanje date teme u interesovanje ispitanika;
- Potreba za samom komunikacijom i zadovoljstvo oblikom komunikacije,
posebno intervjuom; nekada i katarzina funkcija;
- Internalizovane norme u vezi sa pruanjem pomoi stranoj osobi i pojedincu u
nevolji
- Materijalna nadoknada (mada nekada moe imati negativne posljedice)
- Da se pomogne razvoj nauke i da se utvrdi istina u nekoj oblasti.
Motivacija je promjenljiva pojava, moe rasti ili opadatu u toku ispitivanja

3
2. Sposobnost ispitanika za davanje relevantnih podataka,podataka koji se
mogu dobiti putem verbalnih iskaza, kao i da su konkretni podaci u
posjedu ispitanika i da su u stanju da ih saopte.
Ispitanici esto nijesu ni svjesni nekih unutranjih otpora i faktora koji
iskrivljuju njihovu percepciju.
3.Komunikacija izmeu istraivaa i ispitanika je mogua i da pod rijeima
koje upotrebljavaju podrazumijevaju priblino isti smisao. Pitanja moraju
biti razumljiva, prilagoena populaciji u kojoj se vri ispitivanje (npr djeca),
osloboena tekih i strunih izraza.

4
Tekoe u korienju podataka dobijenih upitnikom i intervjuom:
1. Epistemioloke
2. Psiholoke
3. Drutvene
Supek naglaava dvostruku ulogu upitnika.
Prva se sastoji u prikupljanju potrebnih podataka. Upitnik je posrednik izmeu
relativno optijih ciljeva i konkretnih zadataka kojima raspolae upitnik.
Druga se sastoji u motivisanju ispitanika da slobodno i iskreno saoptava
potrebne informacije. Mora se voditi rauna o formulaciji svakog pitanja,
njihovom redosledu, uputstvu

5
 VRSTE PODATAKA KOJI SE DOBIJAJU UPITNIKOM I
INTERVJUOM
Kembel i Katon navode etiri osnovne kategorije podataka:
1. Lina obiljeja, odnosno podaci za svrstavanje ispitanika u osnovne
demografske i socijalne kategorije (pol, starost obrazovanje , zanimanje..)
2. Podaci o okolini i sredini u kojoj ispitanik ivi, radi ili obavlja neku
aktivnost
3. Podaci o ponaanju ili aktivnosti u najirem smislu (npr ta radi, kako troi
novac, s kim se drui, kako provodi slobodno vrijeme...)
4. Podaci o informisanosti miljenjima, stavovima, motivima. U ovoj
kategoriji je najvei dio psiholokih podataka. Odnosi se na intimniju
stranu subjekta pa se i podaci zovu subjektivnim podacima.

6
 Selti, Jahoda, Doj i Kuk diferenciraju subjektivne podatke u 6 kategorija
1. Utvrivanje injenica - podaci o ispitaniku i okolini, ali i podaci o
psiholokim karakteristikama (ponaanje, elje, namjere) osoba koje
ispitanik poznaje (o lanovima porodice, prijateljima, kolegama na poslu)
2. Utvrivanje uvjerenja o tome ta su injenice Istraiva nema namjeru da
utvrdi stvarna fakta ve ljudska miljenja, vjerovanja i ubjeenja o nekim
pojavama i stanju stvari u nekoj oblasti (npr Ko po tvom miljenju ima
najvei uticaj u preduzeu, koje stvarne ciljeve ima neka politika partija).
3. Utvrivanje osjeanja (simpatiju, antipatiju, zadovoljstvo poslom, strah).
4. Otkrivanje standarda za akciju i ponaanje (ispitivanje moralnog suenja i
vrijednosti)
5. Utvrivanje podataka o ponaanju (u sadanjosti i prolosti zbog
predvianja ponaanja u budunosti)
6. Utvrivanje svjesnih razloga za uvjerenja, osjeanja ili ponaanja (Zato?)

7
 Upitnik i intervju
Intervju: standardizovani, polustandardizovani i nestandardizovani
Telefonski intervju, intervju licem u lice
Upitnik u uem smislu: klasini, ekstenzivni i eksplorativni
Skalirani upitnici (skale) kojima se mjeri intenzitet neke pojave (stav, crta
linosti, interesovanje). Takvi instrumenti se podvrgavaju psihometrijskoj
provjeri (utvrivanje objektivnosti, diskriminativnosti, pouzdanosti i
validnosti) i u psihometrijskom smislu predstavljaju intervalne skale (skale
stavova i testovi linosti).
Upitnik koji se zadaje u neposrednom kontaktu i upitnik koji se alje potom.
Voeni i nevoeni postupak zadavanja upitnika

8
Prednosti upitnika
1. Ekonominost
2. Jednoobraznost ispitivanja (esto i u pogledu fizikih uslova);
3. Ispitanici su vie uvjereni da je ispitivanje anonimno;
4. Ispitanik moe due i na miru da razmilja.
Prednosti intervjua
1.Veliki broj ljudi je nepismen ili nedovoljno pismen i teko popunjava upitnik
bez neije pomoi, pa je tada pogodan intervju.
2.Fleksibilnost
3.Osim dobijanja verbalnih odgovora intervju omoguuje i posmatranje
reakcije ispitanika, ime se na izvjestan nain mogu validirati njegovi odgovori.
4. Intervju je bolji za emotivno obojena pitanja;
5. U intervjuu se dobijaju opirniji i potpuniji odgovori na otvorena pitanja.

9
 IZRADA UPITNIKA - FAZE

Prilikom planiranja i izrade upitnika istraiva treba neprestano da ima na

umu ciljeve istraivanja i ispitanike koji e odgovarati na upitnik (teina
pitanja, nain formulisanja, broj i redosled moraju odgovarati stepenu
obavijetenosti, sposobnostima, raspoloivom vremenu i drugim
osobenostima populacije na kojoj se vri ispitivanje).
1. Ralanjavanje problema i odreivanje sadraja pitanja
2. Izbor indikatora
3. Formulisanje pitanja
4. Oblikovanje upitnika
5. Provjera upitnika
6. Revizija upitnika i formiranje konane verzije upitnika

10
 1. Ralanjavanje problema i odreivanje sadraja pitanja se esto
oznaava kao izrada nacrta upitnika
Prethodno definisane varijable moraju se sistematski razloiti na konkretne
elemente i indikatore, pa tek kad se napravi pregled tog konkretnog sadraja i
konstatuje da je on dovoljno obuhvatan (da pokriva teorijski odreen pojam) i
dovoljno konkretan, pristupa se formulisanju pitanja.
Razlaganje psiholokih varijabli, kad se one mogu tretirati kao dispozicije
redovno predstavlja odreivanje i popis indikatora jer se dispozicije
ispoljavaju i ispituju preko nekih konkretnih manifestacija, a ne neposredno.

11
 2. Izbor indikatora
Kada se razmilja o obimu upitnika, sutina problema nije u samom broju
pitanja ve u procjeni vremenskog trajanja ispitivanja, a to zavisi od razliitih
okolnosti. Optimalno vrijeme je 30 minuta. Treba pripremiti vie pitanja (bar
za 30%) nego to se oekuje da ostane u konanoj formi.
Potrebno je okvirno odrediti kojim varijablama e dati vie prostora:
1) Zavisno od vanosti varijabli u datom istraivanju
2) Zavisno od njene sloenosti
3) Zavisno da li je pojava koja se ispituje psiholokog (subjektivnog) ili
objektivnog, opaljivog karaktera.
Empirijska provjera je potrebna.

12
 3. Formulisanje pitanja
Ova faza oznaava proces preoblikovanja elemenata, aspekata i indikatora
odreene varijable u specifina pitanja na koja e se dobiti odgovori preko
kojih se moe zakljuivati o postojanju ili nepostojanju odreene
karakteristike. Istraiva vodi rauna o tome ta e pitati (smisao pitanja), ali i
kako e pitati (verbalno oblikovanje pitanja, verbalnu formulaciju pitanja).
Pitanje treba za svakog ispitanika da ima isti smisao.
Problem informisanosti
Nepoznate rijei i nejasan smisao rijei (npr Da li osjeate anksioznost).
Referentni okvir jednog pitanja odreuje i kontekst drugih pitanja u kojem se
to pitanje nalo
Razlikuje se individualni i grupni (nacionalni i regionalni) okvir.

13
 Referentni okvir se obezbjeuje i kontrolie na tri naina:
1. Usmjeravanje na zajedniki okvir putem upustva koje se daje uz grupu
pitanja
2. Specifikacija pitanja, ili naglaavanje posebnog referentnog okvira u
samom pitanju
3. Putem postavljanja dodatnog pitanja Zato? ili Objasnite mi malo
ire.
Sutina prva dva naina kontrole je usmjeravanje na planirani referentni okvir,
a u treem sluaju kontrola se svodi na saznavanje tog okvira.

14
Uticaj faktora drutvene poeljnosti odgovora moemo smanjiti:
1. Ispitanika osloboditi straha da ispitivanje nije anonimno i da e ga neko
identifikovati
2. Izbjegavati rijei sa snanim emocionalnim nabojem, uz koje je esto
vezivan drutveni pritisak, jer ispitanici na njih esto reaguju automatski,
bez razmiljanja, po principu uslovnog refleksa
3. Pitanje treba tako formulisati da ispitanike oslobaa straha od
saoptavanja odgovora koji su vie ili manje divergentni u odnosu na
uobiajene ili poeljne norme ponaanja i miljenja.
4. Meu ponuenim odgovorima izrazitije drutveno poeljni odgovor ne
treba da se nae na poetku liste (uticaj faktora primarnosti), pa ni na
kraju liste (djelovanje faktora recenzije, svjeine) ve negdje u sredini i u
drugoj polovini liste odgovora.

15
 Problemi vezani za verbalnu formulaciju pitanja

Izbor oblika ili tipa pitanja, jeziko, reniko i kompozitno oblikovanje

(forma tvrdnji ili upitniki oblik)
Izbor oblika ili tipa pitanja: otvorena i zatvorena
Prednosti zatvorenih pitanja
1. Ekonominost : a) laka za primjenu, b) omoguuju bru i sa manjim
trokovima pripremu za statistiku obradu i analizu
2. Bolje usmjeravaju na predvieni referentni okvir jer osim pitanja i
ponueni odgovori pomau da se razumije planirani smisao pitanja.
3. Strukturiraju oblast i fiksiraju odreene elemente u skladu sa ciljevima
istraivanja, kategoriu sadraj na nain koji je najadekvatniji za ciljeve
datog istraivanja
4. Izbjegnuti su neprecizni i neodreeni odgovori, kakvi se esto javljaju na
otvorenim pitanjima.

16
 Nedostaci i ogranienja zatvorenih pitanja
1. Podstiu ispitanika da se opredijeli za neki od odgovora ak i kada nema
nikakav stav ili miljenje, kada je neinformisan.
2. Ponueni odgovori mogu biti neadekvatni ili je njihov broj nedovoljan
(nisu predstavljene sve realne kategorije).
3. Formalno isti odgovor moe za razliite ispitanike imati razliita znaenja
(potrebno je postaviti dodatno pitanje Zato)
Otvorena pitanja se ee koriste u preliminarnim i eksplorativnim
istraivanjima. Do dobrih zatvorenih pitanja dolazi se na osnovu izvjesnog
broja ispitivanja sa otvorenim pitanjima.
Otvorena pitanja su bolja za dobijanje specifinih, linih formulacija samog
ispitanika.
Zatvorena pitanja su pogodna i potrebna za eksplikativna istraivanja (za
potvrdu ili osporavanje hipoteze).

17
 Da bi se dolo do dobrih zatvorenih pitanja moe se u preliminarnim i
probnim verzijama upotrijebiti neka vrsta poluzatvorenih pitanja.
U klasinim upitnicima se obino postavljaju otvorena i zatvorena pitanja,
a ponekad se ak isto pitanje postavlja i na jedan i na drugi nain radi neke
vrste kontrole, pri emu su te dvije formulacije obino razdvojene nizom
drugih pitanja.
Vrste zatvorenih pitanja: 1. alternativna ili dihotomna (da-ne, tano-
netano, slaem se-ne slaem se). Dobro je ukljuiti i trei odgovor
(neodluan sam, ne znam, nisam siguran, svejedno mi je) ali moe
provocirati greku centralne tendencije.
2. pitanja s viestrukim izborom
Kod dihotomnih pitanja odgovor poeti sa neako je u pitanju Da li::
Glavna slabost je gruba kategorizacija

18
 Pomou pitanja viestrukog izbora otkrivaju se i razlike u kvalitetu (vrsti)
ponaanja, miljenja i motiva (npr. nain provoenja slobodnog vremena)
ili pak u intenzitetu uvjerenja, stavova, vrijednosnih orijentacija, u kojem
sluaju pitanja s viestrukim izborom postaju skale procjene.
Ova pitanja se sastoje od potke (ili grede) u kojoj se naznauje predmet
ispitivanja i postavlja pitanje, i liste odgovora ili listine (karte), u kojoj su
dati razliiti mogui odgovori. Optimalno je ponuditi pet-est odgovora,
mada to zavisi i od ispitivane pojave.
Mogu se kombinovati dihotomna i pitanja viestrukog izbora. Mogu se
kombinovati skale procjene kao specifine vrste pitanja viestrukog izbora
sa pitanjima viestrukog izbora kojim se utvruju razliite vrste (kvaliteti)
ponaanja i miljenja.

19
 Preporuke:
1. Upotrebljavaj rijei koje su poznate svim ispitanicima
2. Formulii pitanje tako da se mogu dobiti tano eljeni podaci
3. Izbjegavaj viesmislena i neodreena pitanja
4. Izbjegavaj pitanja koja sugeriu odgovore (pristrasna pitanja)
5. Alternative kod pitanja viestrukog izbora treba da su prikladne, to
znai:a) da su po sadraju realistine, b) da su iscrpne,c) da su na
realistini nain i formulisane, d) treba da budu u vezi sa hipotezama, i
e) ako je potrebno, ukljuiti i alternativu neto drugo sa crtom za
upisivanje konkretnog odgovora.
6. Odlui da li e upotrijebiti personalizovanu formulaciju pitanja

20
 Galupov kvintamenzionalni plan pitanja
Kombinacijom pet razliitih kategorija pitanja mogu se prevazii razliiti
prigovori u vezi sa verbalnom formulacijom pitanja:
1. Filter pitanja
2. Otvorena pitanja ili pitanja sa slobodnim odgovorom
3. Dihotomna pitanja
4. Pitanja zato (za utvrivanje razloga)
5. Pitanja za mjerenje intenziteta
Ovaj plan kombinuje razliite kategorije pitanja koja se odnose na predmet
ispitivanja, kako bi se slabosti jedne kategorije kompenzovale dobrim
stranama drugih kategorija. Ovaj sistem je pogodan za produbljenije i
svestranije ispitivanje ue zahvaenih tema koje su predmet javnog mnjenja.

21
 Oblikovanje upitnika
Kada je zavren proces formulisanja pitanja potrebno je rasporediti pitanja i
oblikovati upitnik u formi kakva e biti upotrijebljena u ispitivanju.
Oblikovanje upitnika kao cjeline ukljuuje:
a) izbor rasporeda i redosleda pitanja,
b) pripremu uputstva i
c) izbor tehnikih rjeenja i odreivanje ukupnog vizuelnog izgleda upitnika
(dizajn).
Odreivanje rasporeda pitanja (strategija upitnika):
1. Psiholoki i 2. logiki raspored ili strategija upitnika (psiholoki i logiki
aspekt redosleda i rasporeda pitanja)

22
Psiholoka strategija
je takav raspored i redosled pitanja koji omoguuje da se uspostavi dobar kontakt
sa ispitanikom, da se probudi interesovanje za ispitivanje i odri motivacija i
komunikacija na potrebnom nivou tokom cijelog ispitivanja.
Najvei i najlaki otpor je na poetku ispitivanja
Vana su poetna pitanja. Ona treba da izazovu interesovanje za ispitivanje ili bar
da ne probude otpor. Pitanja treba da budu neutralna, laka ili zanimljiva,na nain
koji nee probuditi strah ili druge negativne emocije. Kao poetna pitanja se
predlau ona za mjerenje informisanosti, koja slue u interjuu kao filter pitanja.
Napomenuti da nema tanih i pogrenih odgovora ve nas zanimaju njihova
miljenja ili uvjerenja. U poetku su laka a kasnije tea i sloenija pitanja. Ne
postavljati suvie rano emocionalno osjetljiva pitanja. Omoguiti mu da objasni
svoje ponaanje i opredjeljenje (Zato?). Kontatovati da je zavreno istraivanje
o jednoj oblasti i da sada istraivaa interesuje ponaanje, stavovi uvezi sa nekim
drugim pojavama. Na kraju, prije zahvaljivanja omoguiti mu da kae jo neto ako
eli u vezi sa upitnikom ili o neemu drugom. Zavriti sa Hvala na saradnji.

23
 Logika strategija
Je takav redosled pitanja koji omoguuje postepeno prodiranje u strukturu
miljenja, znanja, stavova i ponaanja koji su predmet istraivanja, postepeno
voenje iz jednog misaonog okvira u drugi.
Raspored u obliku lijevka
Raspored u obliku izvrnutog lijevka
Kad postoji sumnja da jedno pitanje utie na nain odgovaranja drugih pitanja
treba ih razdvojiti. Okupljanje pitanja koja se odnose na istu oblast i
namjernim razdvajanjem nekih za koje se pretpostavlja da ne bi bilo dobro da
se nau jedna pored drugih dobija se sloenija strategija.
Uvode se i pitanja za spavae.
Mogu se uvesti i skale za provjeru sklonosti laganju, tj pitanja u kojima je
unaprijed poznato koji je odgovor laan.

24
 Priprema instrukcija
Opta instrukcija niz informacija o istraivanju iako ih dajemo i usmeno.
Posebna instrukcija uputstva o nainu odgovaranja na pitanja.
Specifine instrukcije- kada se bitno mijenja nain odgovaranja na pitanja.
Izbor tehnikih rjeenja i vizuelno oblikovanje upitnika
Tehniko oblikovanje i dizajniranje se odnose na format, razliita tehnika
rjeenja, vrstu i kvalitet tampe, prostornu veliinu slova, kontraste, upotrebu
boja, gustinu redova, rjeenja u pogledu naina odgovaranja i razliita druga
grafika rjeenja. Izbor rjeenja zavisi od materijalnih i tehnolokih
mogunosti a kriterijumi treba da budu:a) opti izgled, b) lakoa u primjeni
upitnika, c) laka i brza priprema podataka za obradu.

25
 Provjera upitnika
Uvijek izvriti jedno ili vie probnih istraivanja: razumljivosti pitanja i kvaliteta komunikacije
Provjera upitnika u cjelini - kada su ve otklonjene grube greke vezane za formulaciju
pitanja. Tada se moe provjeravati:
a) raspodjela odgovora na pojedina pitanja,
b) interkorelacija meu pitanjima koja se odnose na isti predmet ispitivanja,
c) funkcionalnost izabrane strategije upitnika,
d) trajanje ispitivanja,
e) pouzdanost upitnika,
f) validnost.
Podaci iz probnog ispitivanja upitnikom se sreuju, tabeliraju i na odgovarajui nain
obrauju npr izraunavaju se frekvencije, procenti, ukrtaju najvanija pitanja.
Glavna proba (pilotska studija) je provjera cjelokupnog plana istraivanja poev od
pristupa, adekvatnosti izbora varijabli i hipoteza, preko procedure istraivanja, sve do plana
obrade podataka- posebno kod velikih i skupih istraivanja.

26
 Gud i Het ukazuju na neke vane znakove:
1. Odsustvo reda u odgovorima dobijeni podaci se ne slau sa nekom
poznatom distribucijom koja je u datoj oblasti utvrena i vie puta
provjerena.
2. Odgovori tipa sve ili nita- kada ogroman broj (svi ili skoro svi) prihvata
neki odgovor ili niko ili gotovo niko drugi odgovor
3. Veliki broj odgovora ne znam ili ne razumijem.kada su upotrijebljene
nepoznate rijei ili je pitanje zbog komplikovane i nevjete formulacije
nejasno. Posredi moe biti i otpor a ne nerazumijevanje pitanja ili
neposjedovanje informacija.

27
4. Veliki broj odbijanja da se da odgovor pitanje je probudilo strah od
moguih posledica ili nelagodnost zbog mogue moralne osude; sumnja da e
biti identifikovan,redosled pitanja, pitanja koja trae due razmiljanje i
pisanje dugih odgovora.
5. Veliki broj primjedbi ili dopisivanja bliih odrednica uz odgovore (Da ali
pod uslovom da..., ako bude..ili zavisi od okolnosti). To je obino znak da
alternative nisu adekvatne ili da ne iscrpljuju sve vane mogunosti.
6. Velike varijacije u odgovorima kada se mijenja redosled odgovora i redosled
pitanja ako se javljaju velike razlike u broju ispitanika koji prihvataju neki
odgovor zavisno od redosleda, to moe znaiti da pitanje nije adekvatno
formulisano.

28
 Revizija upitnika i formiranje konane verzije upitnika
Na osnovu jednog ili vie probnih ispitivanja upitnik treba korigovati ili
temeljitije revidirati. Treba odrediti vremensko trajanje ispitivanja i na toj
osnovi odabrati definitivni broj pitanja u upitniku. Broj pitanja zavisi i od
sledeih okolnosti:
1. Teine i sloenosti pitanja;
2. Forme pitanja (otvorena ili zatvorena)
3. Zanimljivosti teme
4. Karakteristika samog ispitanika: obrazovanost, motivisanost,
interesovanja, stepen umora, emocionalno stanje, itd.
5. Uslova ispitivanja, kao to su: a) postojanje ili nepostojanje ometajuih
inilaca u trenutku ispitivanja (npr buka); b) raspoloivo vrijeme i
mogunost uvoenja pauze.

29