31.05.2017.

Energetska
efikasnost
elektrinih sistema
UVOD

Seminarski rad opisuju elektrine sisteme te mjere za poboljanje

energetske efikasnosti istih
Energetska efikasnost predstavlja sumu isplaniranih mjera iji je cilj
koristiti minimalnu koliinu energije, a da razina udobnosti i stopa
proizvodnje ostanu sauvane
Energetska efikasnost se ne smije posmatrati kao skup mjera tednje,
jer tediti znai i odricati se, dok efikasno koritenje energije nikada
ne naruava uvjete ivljenja i rada.
Energetska efikasnost - efikasno koritenje energije
PODJELA ELEKTRINIH SISTEMA

Pod elektrinim sistemima podrazumijevaju se sistemi napajani

elektrinom energijom predvieni za izvravanje odreene
namjene. Elektrini sistemi se dijele na sisteme:
1. elektrine instalacije i rasvjete,
2. elektromotornih pogona,
3. proizvodnje, prijenosa i distribucije elektrine enrgije,
4. sisteme industrijskih postrojenja.
.Elektrine instalacije i rasvjeta

Elektrine instalacije su sistemi elektrinih vodia koji slue za prenoenje elektrine

energije u zatvorenim prostorima, te povezuju meusobno spojenu niskonaponsku
elektrinu opremu predvienu za ispunjavanje odreene namjene. Elektrina
instalacija obuhvata strujne krugove poslije kunog prikljuka, gledano u smjeru od
izvora do troila.
Dijele se na:
1. Instalacije niskog napona u zgradarstvu pri naponu do 250 V prema zemlji.
2. Instalacije niskog napona u industriji pri naponu do 600 V ili do 900 V.
3. Telekomunikacijske instalacije niskog napona u zgradarstvu, pri naponu do 50 V
odnosno do 120 V.
Prema svrsi elektrine instalacije se dijele na instalacije:
1. rasvjete,
2. elektromotornih pogona,
3. elektrotermikih postrojenja,
4. i elektrokemijskih postrojenja.

Slika 1. Primjer elektrine instalacije u obiteljskoj kui

Elektromotorni pogoni
Elektromotorni pogon je elektromehaniki sistem namijenjen za dovoenje i
odravanje u gibanju radnih mehanizama i upravljanje njihovim
mehanikim gibanjem
Svaki elektromotorni pogon se sastoji od etiri osnovna elementa:
1. Radni mehanizam - stroj koji obavlja radni proces.

2. Elektromotor - daje mehaniku energiju radnom mehanizmu.

3. Spojni elementi izmeu radnog mehanizma i elektromotora (spojke, remenice).

4. Prikljuni i upravljaki elementi, kojima se elektromotorni pogon prikljuuje na izvor elektrine energije, odnosno
upravlja procesom s elektrike strane.

Slika 2. Shematski prikaz elektromotornog pogona [11]

Proizvodnja elektrine energije

Elektrina energija je jedan od najvanijih transformiranih oblika

energije. Ona se relativno jednostavnim ureajima pretvara u sve
korisne oblike energije, a veina nekonvencionalnih primarnih
oblika energije moe se iskoristiti tek nakon pretvaranja u
elektrinu energiju.
Proizvodi se u elektranama, a u njima su postrojenja za
transformaciju u mehaniku energiju koja se transformira u elektrinu
energiju pomou sinhronih generatora.
Prema obliku energije koja se transformira u mehaniku energiju
razlikuju se nuklearne elektrane hidroelektrane, termoelektrane,
fotonaponske eleketrne, vjetroelektrane i geotermalne elektrane.
Prijenos elektrine energije

Prijenosna mrea je dio elektroenergetskog sistema koji slui za

transportiranje elektrine energije od elektrane do distribucijske
mree i velikih potroaa, te za razmjenu snaga izmeu povezanih
elektroenergetskih Sistema
U prijenosnoj mrei se pojavljuju:
1. Zrani i kabelski vodovi, koji imaju zadau prenositi elektrinu energiju izmeu dva rasklopna
postrojenja. Prijenos energije vri se najee na udaljenosti od nekoliko kilometara do nekoliko
stotina kilometara i vie.
2. Mreni transformatori ija je namjena transformacija elektrine energije iz jedne naponske
razine u drugu. Transformacija se izvodi izmeu dvije podmree (npr. s 400 kV na 220 kV,
odnosno 220 kV na 110 kV), izmeu prijenosne i distribucijske mree (npr. sa 100 kV na 35 kV,
odnosno 110 kV na 10 kV), i izmeu prijenosne mree i elektrinog postrojenja velikog
industrijskog potroaa (npr. s 110 kV na 6kV).
Prijenos elektrine energije

Slika 3. Elektroenergetska mrea

Distribucija elektrine energije

Prijenosna mrea napaja distribucijsku mreu, odnosno preuzima elektrinu energiju u

transformatorskim stanicama koje u ovom sluaju vre transformaciju visoke u srednju naponsku
razinu ( VN/SN, odnosno 110 kV na 35, 30, 20 i 10 kV)
Distribucijska mrea namjenjena je za distribuciju (kako i sam naziv mree govori) elektrine
energije do krajnjih (srednjih i malih) potroaa
Osnovne znaajke koje karakteriziraju distribucijsku mreu su:
1. Nie naponske razine (Un<110 kV). Nema potrebe za visokim naponskim razinama jer snaga koja
se prenosi distribucijskom mreom daleko je manja u odnosu na prijenosnu mreu, takoer vano
je napomenuti da se prijenos snage u distribucijskoj mrei odvija na malim udaljenostima.
2. Smanjena je pogonska sigurnost u usporedbi s prijenosnom mreom jer su distribucijske mree po
pitanju strukture veim dijelom otvorene i zrakastog su oblika, to je motivirano prvenstveno zbog
ekonomskih razloga.
3. Gradske (srednjenaponske) distributivne mree uglavnom su zamkaste. Glede toga, u sluaju
kvara jednog od vodova ili transformatora postoji osigurano napajanje iz drugog smjera.
Napajanje iz drugog smjera je rezervno i ukljuuje se u sluaju potrebe, dok je u normalnom
pogonu ukljueno samo napajanje iz jednog smjera
4. Zrani i kabelski vodovi, trafostanice odnosno glavni elementi distribucijskih mrea isti su kao i kod
prijenosne mree. Razlika je u tome to su projektirani za manje nazivne napone, automatski je
time njihova izvedba jednostavnija.
Industrijska postrojenja

Industrijski energetski sistemi, esto zvani i energane su sistemi koji pruaju

energiju potrebnu za obradu sirovina i proizvodnju konanih proizvoda
Industrijski energetski sistemi pretvaraju razliite vrste energije i goriva u
razne energente poput topline, komprimiranog zraka, vodene pare, vruih
fluida, rashlaenih plinova i vode te isto tako i mehanike energije za
opremu pokretanu strojevima, primjerice pumpe, kompresore, transportere,
ventilatore i slino

Slika 4. Proizvodni proces industrijskog postrojenja

Energetska efikasnost elektrinih
instalacija i rasvjete
Rasvjeta je vrijedan potroa, prisutna kod svakog
veeg objekta. Primarne metode utede
podrazumijevaju :
1. odabir tedijivih rasvjethih tijela,
2. priguenje svjetla, ovisno o potrebi, odgovarajuim
tednim ureajima,
3. regulaciju ukljuivanja ovisno o prisutnosti osobe.
Odabir tedljivih rasvjetnih tijela

LED sijalice koriste 90 % manje elektrine energije od sijalica sa arnom niti

Emitiraju neusporedivo bolji spektar svjetlosti te radni vijek im je oko 10
godina
LED tehnologija trenutno prua najuinkovitiji nain za ouvanje prirodnih
resursa i utedu energije to se tie rasvjete

Slika 6. Usporedba LED rasvjete sa ostalim tipovima rasvjete

Slika 5. Primjeri LED sijalica
Sistemi upravljanja rasvjetom

Sistemima upravljanja rasvjetom omoguena je kontrola i regulacija

rasvjete prema potrebama prostora i korisnika, potujui norme
propisane zakonom
Najpoznatiji sistemi upravljanja rasvjetom su: DMX (engl. Digital
Multiplex), DSI (engl. Digital Serial Interface ) i DALI (engl. Digital
Addressable Lighting Interface). Najveu primjenu imaju DALI sistemi
DALI sistemi su sistemi iskljuivo za upravljanje rasvjetom. Sistem
sadri malo elektrinih instalacija, mali broj komponenata i
jednostavno programiranje. Inteligentno upravljanje rasvjetom s
DALI-jem prua brojne prednosti
Energetska efikasnost
elektromotornih pogona
Elektromotorni pogoni su uglavnom najvei potroai
elektrine energije
U industrijskom sektoru elektromotorni pogoni troe oko
60 - 80 % ukupne energije
Elektromotori su daleko najvanija grupa potroaa za
elektrinu energiju, te ak i mala poboljanja efikasnosti
rezultiraju velikim energetskim utedama
Frekvencijski pretvarai
Frekvencijski pretvarai pretvaraju napon konstantnog iznosa i frekvencije elektrine
mree u napon promjenjive frekvencije i iznosa
On mijenja brzinu vrtnje asinhronog elektromotora na nain koji zahtijeva tehnoloki
process
Frekvencijski pretvarai omoguuju veliku utedu elektrine energije tako da u
svakom trenutku brzinu vrtnje motora prilagode zahtjevima elektromotornog pogona
Ugradnjom frekvencijskog pretvaraa u elektromotorni pogon postigle bi se
dugorone utede u odravanju postrojenja, produljio bi se ivotni vijek postrojenja, a
dodatnom kontrolom i zahvatima na postrojenju potronja elektrine energije mogla
bi se smanjiti i vie od 50 %.

Slika 7. Frekvencijski pretvara

Odravanje i servisiranje motora

Vrlo je vano redovito odravanje i servisiranje motora

Posljedica loeg popravka moe biti gubitak efikasnosti do 5 %.
Glavni razlozi gubitka efikasnosti prilikom popravka elektromotora su:
1. Nepravilna montaa leajeva ili njihova zamjena nekvalitetnijim.
2. Promjene veliine i oblika namota jezgre motora u odnosu na
originalne.
3. Pregrijavanje jezgre motora tijekom promjene namota, to uzrokuje
promjene u magnetskim svojstvima eljeza.
Energetska efikasnost industrijskih
postrojenja
Tendencija je u razvijenim zemljama da se energija troi to racionalnije
tj. da se za istu koliinu proizvoda utroi to manje energije
Racionalizaciju koritenja energije moe se svrstati u etiri grupe:
1. POBOLJANJE STEPENA DJELOVANJA: tehniko-organizacijske mjere koje poveavaju stepen
djelovanja kod proizvodnje, transformacije, akumulacije i transporta energije, tako da za
odreenu koliinu potroene energije treba potroiti to manje primarne energije (npr.
podeavanje izgaranja),
2. POBOLJANJE EFIKASNOSTI KORITENJA: postojeu korisnu energiju to djelotvornije koristiti (npr.
poveanje optereenosti, rekonstrukcija zastarjelih postrojenja, bolja izolacija),
3. UPRAVLJANJE I USMJERAVANJE POTRONJE: direktan utjecaj na potrebe korisne energije(npr.
iskljuivanje suvine rasvjete, vea tehnoloka disciplina, nia temperatura prostorija),
4. DUGORONO, STRUKTRUNO SMANJENJE POTREBA: potronja energije smanjuje se izmjenom u
strukturi proizvodnje. Naputaju se visokoenergetski proizvodi u korist visokoproduktivnih
proizvoda uz malu potronju energije po jedinici proizvoda (primjena novih tehnologija).
Energetska efikasnost industrijskih
postrojenja
Glavni cilj energetske efikasnosti u proizvodnom procesu je poboljanje
efikasnosti upotrebe energije i zatite okolia u povezanosti s izlaznim
vrijednostima proizvodnje

Slika 8. Naini poboljanja energetske efikasnosti i zatite okolia

Elektrini motori

Elektrini motori uvijek pogone neki mehaniki ureaj i funkcioniraju

kao dio procesa:
1. Dizala i prenosila, liftovi i druge industrijske primjene
2. Transportne trake i zrani kompresori,
3. Dizala i prenosila, liftovi i druge industrijske primjene,
4. Pumpe postrojenja za proiavanje i kompresori rashladnog
postrojenja,
5. Pumpe i ventilatori za klimatizacijsko postrojenje.
Elektrini motori

Gubici elektrinih motora sastoje se od dvije komponente:

konstantni dio i varijabilni gubici, koji ovise o optereenju

Slika 9. Gubici u asinhronom (indukcijskom) elektrinom motoru

Elektrini motori

Visokouinkoviti motori imaju poveanu efikasnost u rasponu od 0,5 do 1,5

%, uz poetno poveanje trokova raspona 15 do 25 %
Poveanje spomenute efikasnosti postie se veim koritenjem ploastog
elika, isto tako koritenjem vie bakra u rotorskim ipkama i namotima
statora, poveanom duinom jezgre te mjerama stroe kontrole kvalitete

Slika 10. efikasnost standardnog i visokoefikasnog motora

Elektrini motori

Elektrini motor koji pogoni ventilatore ili pumpe, pod odreenim

pogonskim uvjetima troiti e 10 puta vei iznos elektrine energije u
odnosu na vlastite kapitalne trokove. Iz ovog razloga, dodatna
novana sredstva pri kupnji uinkovitijeg motora mogu se brzo vratiti
Faktori o kojima ovisi efikasnost procesa pogonjenog motorima
ukljuuju:
1. Efikasnost motora,
2. Mehanika efikasnost krajnjeg koritenja (ventilator ,pumpa, itd.),
3. Odravanje,
4. Prijenos,
5. Distribucijske gubitke,
6. Kvalitetu napona,
7. Pravilno dimenzioniranje i regulaciju brzine motora
Hvala na panji!