Periodni sustav

elemenata
Aristotelovi elementi i njihova svojstva

Stari grki filozofi Tales, Anaksimandar i Heraklit tvrdili su da je sva

materija sastavljena od jednog temeljnog principa - ili elementa.
Tales je vjerovao da je ovaj element voda, njegov uenik
Anaksimandar zrak, a Heraklit vatra. Empedoklo je vjerovao da su sve
tvari sastavljene od etiri elementa: zraka, zemlje, vatre i vode te da
mijeanjem tih tvari u raznim omjerima nastaje sve u prirodi.
Stotinu godina kasnije Aristotel (4. st.) prihvaa njegovu ideju o
etiri elementa i dodaje materiji etiri osnovna svojstva: suho, toplo,
vlano i hladno. To je izgledalo razborito jer se, primjerice, moglo
vidjeti kako se zapaljeno drvo raspada na tri elementa: vatru, zrak i
zemlju. Od grke ideje elementa zadralo se jedino to da elementi
imaju karakteristina svojstva.
Otac moderne kemije
Trebalo je proi skoro 2000 godina da netko
ozbiljnije napadne Aristotelovu teoriju o etiri
elementa i neto suvremenija alkemiarska tri
principa (ivu, sumpor i sol). To je uinio 1661. "otac
moderne kemije", englesko-irski kemiar i
prirodoslovac, Robert Boyle. Ne ulazei u prirodu i
broj elemenata, Boyle je definirao elemente kao
jednostavne tvari, cigle od kojih su napravljene
sloenije tvari. Sloena tijela su napravljena od
elemenata i mogu biti rastavljena na te elemente
kemijskom analizom.
Lavoisierova tablica jednostavnih tvari

Prva tablica kemijski jednostavnih tvari - 1789.

francuski kemiar Antoine-Laurent Lavoisier
Razjasnio je razliku izmeu elemenata i spojeva
Njegova tablica elemenata sadravala je 33
elementa podijeljena u etiri skupine: plinove,
nemetale, metale i zemlje
to je to atom?

John Dalton predloio je 1803. svoje principe

atomske teorije, sugerirajui da su svi elementi
sastavljeni od sitnih, neunitivih estica, zvanih
atomi, koji su svi jednaki i imaju istu masu.
Dalton je pretpostavio da je vodik najlaki
element pa je uveo pojam relativne atomske
mase (Ar) kao omjer mase atoma elementa i
mase atoma vodika
Imenovanje elemenata

Jns Jacob Berzelius je 1818., nakon

desetogodinjeg ispitivanja preko 2000 spojeva,
objavio atomske mase elemenata
smatrao da je kisik mnogo pogodnija jedinica od
vodika, pa je relativne atomske mase elemenata
raunao tako da je masi kisika pridruio vrijednost
100
Periodni sustav elemenata je prikaz poznatih
kemijskih elemenata, koji su sloeni po
elektronskoj strukturi.
Za svaki je element naveden atomski broj i
kemijski simbol.
Dijele se na metale i nemetale
Nakon Lavoisiera sustavni pristup i nove
eksperimentalne tehnike uskoro su dovele do
otkria mnotva novih elemenata. Bilo je
potrebno nepunih pedeset godine nakon objave
njegove knjige da se broj poznatih elemenata
udvostrui. Dvije su tehnike u tome imale
znaajnu ulogu: elektroliza i velika redukcijska
mo alkalijskih metala bili su sjajan alat za
izoliranje, a atomska spektroskopija za
identifikaciju novih elemenata.
Otkrivanje ostalih kemijskih elemenata

Sir Humphry Davy je uspio dobiti sitne kuglice

metalnog kalija i iz kaustine sode (Na2CO3),
dobio i drugi alkalijski metal, natrij.
Gustav Robert Kirchhoff i Robert Wilhelm
Bunsen 1859. spektroskopom koji se pokazao kao
vrhunski alat za identifikaciju novih elemenata
otkrili su dva nova elementa, cezij i rubidij.
Dbereinerov 'zakon trijada'

Njemaki kemiar Johan Dbereiner bio je prvi

od niza kemiara koji su prepoznali vezu izmeu
atomske mase i kemijskih svojstava.
On je primijetio da je u skupini triju elemenata
slinih kemijskih svojstava, atomska masa drugog
lana "trijade" bila skoro tono u sredini atomskih
masa prvog i treeg elementa.
Prvi meunarodni kongres kemiara

U rujnu 1860. sazvan je Prvi meunarodni

kongres kemiara u Njemakoj na koji su doli svi
vaniji kemiari iz cijele Europe, kao i mnogi koji
su ime tek trebali stei. Budunost kemije ovisila
je o rezultatima kongresa.
Sluaj o atomskim teinama pokrenuo je
talijanski kemiar Stanislao Cannizzaro, tvrdio je
da Avogadrove hipoteze vode direktno do
atomske mase plinovitih elemenata, a otud do
atomskih masa drugih elemenata
Talijanski fiziar Amedeo Avogadro predloio je
1811. dvije hipoteze: (1) najmanje estice nekog
plina skupine su atoma - molekule; (2) jednaki
volumeni razliitih plinova, pri istom tlaku i
temperaturi, sadravaju jednak broj molekula
Zakon oktava

Engleski kemiar John Newlands sloio je

elemente u uzastopni niz po rastuim relativnim
atomskim masama, poevi s vodikom i
zavravajui s torijem.
Zakon oktava - 56 elementa poredao u sedam
skupina po sedam
Halogeni elementi - klor, brom, jod - isti
horizontalni red
1865.- Chemical Society (London)- uglednici
ismijala Newlandsov zakon oktava
Periodinost atomskih volumena

Julius Lothar Meyer ustanovio je da su fizike

osobine elementarnih tvari periodine funkcije
relativne atomske mase.
primijetio da je jedno od svojstva koje se
pravilno mijenja s atomskom masom atomski
volumen elemenata
Stavljajui relativne atomske mase kao apscisu,
a atomske volumene kao ordinatu, dobio je
isprekidanu krivulju i to s prekidima osobito otro
izraenim kod relativnih atomskih masa
alkalijskih metala
1870.- na temelju otkria sastavio je periodiku
tablicu koja je jako nalikovala dananjoj i u kojoj je
vodik imao posebno mjesto.
Mejerova tablica sadravala je samo 54
elementa jer on nije u nju ukljuio elemente u ije
je podatke sumnjao i koji se nisu mogli uklopiti u
njegovu tablicu. Tako u njegovoj tablici nedostaju,
osim vodika, svi lantanoidi i aktinoidi koji su bili
poznati u to vrijeme (Y, Eb, (Tb?), Ce, La, Di, Th, U).
Smatrao je da e ovi elementi ili neki jo
nepoznati popuniti praznine u tablici, kao i da e,
moda, zbog buduih otkria neki od elemenata
zamijeniti mjesto.
Prijedlog sustava elemenata

Za profesora Ope kemije na Sveuilitu u St.

Petersburgu postavljen je 1867. Dmitrij Ivanovi
Mendeljejev . Budui da nije naao udbenik koji
bi zadovoljio njegove potrebe, zapoeo je pisanje
vlastitog: rezultat je bio klasini udbenik "Principi
kemije" koji je nastajao od 1868. do 1870.
63 kemijska elementa su bila poznata
Znalo se da svaki od elemenata sadri drugaije
atome i da atomi svakog elementa imaju svoja
vlastita jedinstvena svojstva, ali neki su elementi
posjedovali neodreeno slina svojstva to je
omoguavalo da ih se klasificira zajedno po
skupinama
Dmitrij Ivanovi Mendeljejev

Mendeljejev je povezao problem

elemenata i svoju omiljenu
kartaku igru pasijans - upisao je
imena elemenata na prazne karte,
dodajui uz njih njihove atomske
mase i kemijska svojstva.
-vidio kako se elementi slau po
njihovim atomskih teinama a
njihova svojstva ponavljaju u
periodikim intervalima
Originalni periodni sustav elemenata
-1. 3.1869.-"Prijedlog sustava
elemenata"
Nakon 2 godine Mendeljejev je dao novu tablicu
periodnog sustava potanko prikazavi periodni zakon.
U svom pristupu poao je jo i dalje izjavom da je
mogue predvidjeti svojstva jo neotkrivenih
elemenata te je za tri nova elementa (eka-aluminij,
eka-bor i eka-silicij) sugerirao mogua svojstva,
ukljuujui gustou, radijus i odnose pri spajanju s
kisikom.
Periodni sustav

Skoro pedeset godina nakon Mendeljejeva,

1913., britanski kemiar Henrik Moseley (1887.-
1915.) objavio je rezultate mjerenja valnih
duljina rendgenskih zraka dobivenih s
antikatodama raznih elemenata. On je
primijetio da se valne duljine rendgenskih
zraka pravilno mijenjaju u redu elemenata s
rastuim atomskim masama
Moseley je svakom elementu u nizu dodijelio
broj koji je nazvao rednim (atomskim) brojem
elementa (Z), i umjesto po atomskoj teini
preuredio tablicu periodnog sustava po rastuim
atomskim brojevima.
Seaborg i njegovi suradnici dodaju ukupno 10
novih elementa u periodni sustav (plutonij,
americij, kurij, berkelij, kalifornij, einsteinij, fermij,
mendelevij, nobelij i seaborgij)
Od prvog Mendeljejevljeva referata predloeno
je vie od 700 razliitih oblika periodnog sustava
elemenata razvrstanih u 146 razliitih tipova ili
podtipova.
Hvala na panji!
Pitanja?
Napravila : Marija Borovina, 3.G.
Mentorica : Nela akni
Blato, 10.10.2017.
Izvori : wikipedia; udbenik kemije za I.r.;
https://www.periodni.com/hr/povijest_periodnog_susta
va_elemenata.html;
https://www.skolskiportal.hr/clanak/900-s-povodom-
predstavljen-je-periodni-sustav-elemenata/