I ZAKON O UPRAVNIM

SPOROVIMA
 Upravni spor oblik sudske kontrole nad
upravom, prvenstveno kontrole nad upravnim
aktom
Nastaje poetkom 19. stoljea.
Razlikujemo dvije osnovne vrste sudske
kontrole nad upravom: sustav redovnih
sudova (angloameriki) i sustav posebnih
upravnih sudova (francuski)
Mogli bismo navesti i trei sustav - upravno
sudovanje koje provodi sama uprava, ali se on
zanemaruje
 Ovaj sustav obino nazivamo angloameriki jer
je nastao u Velikoj Britaniji i proirio se u njene
nekadanje kolonije i SAD.
Meutim, ovaj sustav se pojavljuje i u nekim
skandinavskim zemljama (Danska, Norveka)
Moramo znati da je polazna toka ovog sustava
poneto specifino britansko pravo (common
law), gdje postoji naelo jedinstva prava.
Meutim, i u Velikoj Britaniji imamo posebne
upravne sudove koji se osnivaju ad hoc.
 U SAD-u je jo od poznatog sluaja Marbury
vs. Madison iz 1803. na snazi naelo da je
uprava subjekt sudske kontrole.
Vrijedi naelo da sudovi uvijek mogu
kontrolirati rad uprave, osim ako je to
posebnim zakonom iskljueno.
 Ovaj sustav razvio se posebno u francuskom
pravu i francuskoj pravnoj praksi.
Posebnu ulogu odigrao je francuski Dravni
savjet.
Nakon Francuske revolucije, u Francuskoj je na
snazi ograniavanje sudske vlasti, i elja da
uprava bude nezavisna od sudova.
Zato se formiraju posebni upravni sudovi, od
kojih je najvaniji spomenuti Dravni savjet.
Kontrola nad upravom je prema francuskom
sustavu konstruirana kao dio funkcije uprave.
 Upravni spor u formalnom smislu znai spor
za ije je rjeavanje nadlean upravni sud.
Vrijedi i kad u redovnim sudovima imamo
posebne upravne odjele.
Ovakvo prihvaanje odreenja upravnog spora
mogue je samo u sustavima koji imaju
posebne upravne sudove.
Ovakvo odreenje pojma upravnog spora je
nepouzdano.
 Kod definiranja upravnog spora u
materijalnom smislu razlikujemo dvije
koncepcije.
Po jednoj se pri odreivanju pojma upravnog
spora polazi od subjekata spora, a po drugoj se
polazi od pravnih normi koje se odnose na
predmet spora.
Za prvu je koncepciju bitno da se kao pasivna
stranka u sporu pojavljuje sama uprava.
Za drugu je bitno pravno pitanje u domeni
upravnog prava, bez obzira na organizacijska
svojstva stranaka u sporu.
 1. Spor o zakonitosti i spor pune jurisdikcije
2. Objektivni i subjektivni spor
3. Prvotni i naknadni spor
 Ova je podjela teorijski i praktiki najvanija.
Glavna razlika je u distinkciji objekta.
Spor o zakonitosti pokree se i vodi sa svrhom da se
ocijeni da li je neki akt zakonit ili ne, te je predmet
spora egzistencija zakonitosti.
Kod spora pune jurisdikcije radi se o tome da sud SAM
rjeava neki predmet, dakle, sud osniva, mijenja ili
ukida neku pravnu situaciju, i u ovom obliku
upravnog spora su ovlasti suda puno ire.
Spor o zakonitosti se odreuje opom klauzulom s
negativnom enumeracijom.
Uinak sudske odluke kod spora o zakonitosti iri je od
sudske odluke kod spora pune jurisdikcije.
 Postoji vie kriterija podjele sporova na
subjektivne i objektivne.
Ako kao kriterij za podjelu uzmemo cilj spora,
onda je objektivni spor onaj kojemu je cilj
zatita objektivne zakonitosti, a subjektivni
onaj kojemu je cilj zatita subjektivnih prava
pojedinca.
Ako kao kriterij za podjelu uzmemo vrstu
akata koji mogu biti predmet spora, onda je
objektivni spor onaj koji se moe pokrenuti
protiv openormativnog akta, a subjektivni
spor je onaj koji se pokree protiv
individualnog akta.
 Razlika izmeu ove dvije vrste spora proizlazi
od trenutka kada je mogue pokrenuti i voditi
upravni spor.
Kod prvotnog, spor se vodi prije nego je uope
donesen akt vezujemo ga s proputanjem
uprave.
Naknadni spor se javlja kao spor u kojem se
odluuje o upravnom aktu donesenom u
konkretnoj upravnoj stvari.
Spor o zakonitosti samo naknadni.
Spor pune jurisdikcije se naelno moe javiti i
kao prvotni i kao naknadni upravni spor.
 Do 1918. na podruju Hrvatske nije bilo
upravnih sudova, a tako ni upravnog spora.
1922. godine donoenjem Zakona o Dravnom
savjetu i upravnim sudovima uspostavlja se
sudska kontrola nad radom uprave.
1939. se nakon stvaranja Banovine Hrvatske
ustrojava posebni Upravni sud u Zagrebu.
Nakon II. Sv. rata, u Jugoslaviji se ukidaju
posebni upravni sudovi, to traje do 1952. i
donoenja Zakona o upravnim sporovima.
 Ustav RH jami sudsku kontrolu zakonitosti
pojedinanih akata upravne vlasti i tijela koja
imaju javne ovlasti.
RH je preuzela jugoslavenski Zakon o
upravnim sporovima.
Upravni sud Republike Hrvatske je prema
zakonu bio tijelo koje odluuje o tubama
protiv konanih upravnih akata.
Upravni sud RH bio je sud prvog i posljednjeg
stupnja.
Odluivao je u vijeima sastavljenim od trojice
sudaca, osim ako je zakonom odreeno da
odluuje u irem sastavu.
 Uvedeno je dvostupanjsko upravno sudovanje.
U prvom stupnju rjeavaju upravni sudovi u
Splitu, Rijeci, Osijeku i Zagrebu.
U drugom stupnju rjeava Visoki upravni sud
Republike Hrvatske.
Spor pune jurisdikcije bi morao biti pravilom.
Uveden je objektivni upravni spor (ocjena
zakonitosti opih akata).
Obveza provoenja usmene rasprave
Sud slobodno utvruje injenice i izvodi
dokaze.
 l. 1.
Ovim se zakonom ureuje nadlenost, sastav
suda i pravila postupka na temelju kojih
upravni sudovi odluuju o zakonitosti odluka
javnopravnih tijela o pravima, obvezama i
pravnim interesima fizikih i pravnih osoba i
drugih stranaka te o zakonitosti postupanja
javnopravnih tijela iz podruja upravnog prava
(u daljnjem tekstu: upravni spor).
 l. 2.
(1) Cilj je ovog Zakona osigurati sudsku zatitu prava i
pravnih interesa fizikih i pravnih osoba i drugih
stranaka povrijeenih pojedinanim odlukama ili
postupanjem javnopravnih tijela.
titei subjektivna prava tuitelja povrijeena pojedinanim
odlukama ili postupanjem javnopravnih tijela titi se i
objektivni pravni poredak.
Samo rijetke odredbe ZUS-a, kao to su to primjerice
odredbe o ocjeni zakonitosti opih akata, primarno su
usmjerene na zatitu objektivnog, a tek podredno i
subjektivnog prava. No, i u tim se sluajevima kroz
zatitu objektivnog prava na odgovarajui nain tite
subjektivna prava fizikih i pravnih osoba.
 l. 3.
Predmet upravnog spora jesu:
1. ocjena zakonitosti pojedinane odluke kojom je javnopravno tijelo
odluilo o pravu, obvezi ili pravnom interesu stranke u upravnoj stvari
(upravni akt) protiv koje nije doputeno izjaviti redoviti pravni lijek,
2. ocjena zakonitosti postupanja javnopravnog tijela iz podruja upravnog
prava kojim je povrijeeno pravo, obveza ili pravni interes stranke
protiv koje nije doputeno izjaviti pravni lijek,
3. ocjena zakonitosti proputanja javnopravnog tijela iz podruja upravnog
prava da u zakonom propisanom roku odlui o pravu, obvezi ili
pravnom interesu ili redovitom pravnom lijeku stranke,odnosno da
postupi prema propisu,
4. ocjena zakonitosti sklapanja, raskidanja i izvravanja upravnog ugovora.
5. predmet upravnog spora je i ocjena zakonitosti opeg akta jedinice
lokalne i podrune (regionalne) samouprave, pravne osobe koja ima
javnu ovlast i pravne osobe koja obavlja javnu slubu.
 l. 4.
Upravni spor ne moe se voditi u stvarima u
kojima je sudska zatita osigurana izvan
upravnog spora.
Upravni sud ne moe ulaziti u diskrecijsku
ocjenu. to moe?
Upravni spor ne moe se voditi protiv
zakljuaka (postupovnih odluka)
 Naela:
1) zakonitosti (l. 5.)
2) izjanjavanja stranke (l. 6.)
3) usmene rasprave (l. 7.)
4) uinkovitosti (l. 8.)
5) pomoi neukoj stranci (l. 9.)
 l. 10.
(1) Pravomona presuda suda obvezna je za
stranke u upravnom sporu i njihove pravne
sljednike.
(2) Pravomona presuda suda kojom se odluuje
o zakonitosti opeg akta obvezna je za sve.

Ako se tijelo ne povinuje presudi?

Izvrenje.
 l. 12. st. 1.
(1)Upravne sporove (u daljnjem tekstu: spor)
rjeavaju upravni sudovi i Visoki upravni
sud Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu:
Visoki upravni sud).

Zakon o sudovima i Zakon o podrujima i

sjeditima sudova:
Upravni sudovi u: Zagrebu, Splitu, Rijeci i
Osijeku
l. 12. st. 2.
(2) Upravni sudovi odluuju:
1. o tubama protiv pojedinanih odluka javnopravnih
tijela,
2. o tubama protiv postupanja javnopravnih tijela,
3. o tubama zbog proputanja donoenja pojedinane
odluke ili postupanja javnopravnog tijela u zakonom
propisanom roku,
4. o tubama protiv upravnih ugovora i izvravanja
upravnih ugovora,
5. u drugim zakonom propisanim sluajevima.
 l. 12. st. 3.
(3) Visoki upravni sud odluuje:
1. o albama protiv presuda upravnih sudova i
rjeenja upravnih sudova protiv kojih je
doputena alba,
2. o zakonitosti opih akata,
3. o sukobu nadlenosti izmeu upravnih
sudova,
4. u drugim zakonom propisanim sluajevima.
 Sukladno Zakonu o trinom natjecanju, za tube
protiv odluka AZTN-a.
Sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama,
za tube protiv odluka povjerenika za informiranje
povodom albi.
Sukladno Zakonu o elektronikim komunikacijama, za
tube protiv odluka HAKOM-a u stvarima sporova
operatera meusobno.
Sukladno Zakonu o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj)
samoupravi, za tube protiv odluka Vlade o
imenovanju povjerenika i protiv odluke Vlade o
rasputanju predstavnikog tijela.
 l. 13.
Uspostavlja ope pravilo nadlenosti prema
prebivalitu (boravitu) odnosno sjeditu
tuitelja.

Niz pomonih pravila npr. kod sporova oko

upravnih ugovora mjesno je nadlean upravni
sud na podruju kojeg se nalazi sjedite
javnopravnog tijela koje je stranka ugovora.
Matina luka broda odnosno zrakoplova.
 l. 14.

Kada u prvom stupnju rjeava prvostupanjski upravni sud, odluku

donosi sudac pojedinac.

Visoki upravni sud odluuje u vijeu od 3 suca osim kada odluuje

o zakonitosti opih akata kada odluuje u vijeu od 5 sudaca.

Kako je dolo do uvoenja suca pojedinca? Zato je nestalo vijee

u prvostupanjskim upravnim sporovima?
 l. 16.
Stranke u sporu su tuitelj, tuenik i
zainteresirana osoba.
 l. 17.
ZUS definira etiri skupine potencijalnih tuitelja u
upravnom sporu. Dvije skupine odnose se na osobe ija
su prava i pravni interesi povrijeeni pojedinanom
odlukom, postupanjem ili upravnim ugovorom. Ove
osobe upravni spor pokreu kako bi zatitile svoja
subjektivna prava i pravne interese. Druga dva kruga
tuitelja ulaze u opseg pojma javnopravna tijela te
upravni spor pokreu kako bi zatitila javni interes koji
je povrijeen nezakonitim ostvarivanjem prava nekog
pojedinca. irenjem kruga potencijalnih tuitelja u
upravnom sporu i na javnopravna tijela, iri se krug
uvara objektivne zakonitosti te se nastoji dodatno
doprinijeti zakonitom funkcioniranju cjelokupnog
upravnog sustava.
 l. 18.
Tuenik je javnopravno tijelo koje je donijelo
ili propustilo donijeti pojedinanu odluku,
postupilo ili propustilo postupiti, odnosno
koje je stranka upravnog ugovora.
 Tuenik u upravnom sporu prema ZUS-u moe biti:
1. javnopravno tijelo koje je donijelo pojedinanu odluku
zakonitost koje tuitelj tubom osporava,
2. javnopravno tijelo koje u zakonom propisanom roku nije
donijelo traenu pojedinanu odluku, zakonitost ega tuitelj
tubom osporava,
3. javnopravno tijelo koje je postupilo u podruju upravnog prava,
zakonitost kojeg postupanja tuitelj tubom osporava,
4. javnopravno tijelo koje nije u propisanom roku postupilo prema
zakonu ili propisu u podruju upravnog prava, zakonitost ega
tuitelj tubom osporava,
5. javnopravno tijelo koje je sklopilo upravni ugovor, zakonitost
sklapanja kojega tuitelj tubom osporava,
6. javnopravno tijelo koje je pojedinanom odlukom raskinulo
upravni ugovor, zakonitost koje tuitelj tubom osporava, te
7. javnopravno tijelo koje nije izvrilo obvezu preuzetu upravnim
ugovorom, zakonitost ega tuitelj tubom osporava.
 l. 19. st. 1. i 2.
1) Zainteresirana osoba je svaka osoba kojoj bi
ponitavanje, izmjena ili donoenje pojedinane
odluke, postupanje ili proputanje postupanja
javnopravnog tijela, odnosno sklapanje, raskid ili
izvravanje upravnog ugovora povrijedilo njezino
pravo ili pravni interes.
(2) Zainteresirana osoba je i javnopravno tijelo koje
smatra da sudska odluka moe imati uinak na prava
i pravne interese koje to javnopravno tijelo titi na
temelju zakona.
Zainteresirana osoba moe se pojaviti bilo na strani
tuitelja, bilo na strani tuenika.
 l. 22. st. 1. i 2.
(1) Spor se pokree tubom.
(2) Tubom se moe zahtijevati:
1. ponitavanje ili oglaivanje nitavom pojedinane odluke,
2. donoenje pojedinane odluke koja nije donesena u propisanom
roku,
3. postupanje koje je tuenik sukladno propisima ili pojedinanoj
odluci obvezan izvriti,
4. oglaivanje nitetnim upravnog ugovora ili izvravanje obveze iz
upravnog ugovora.

U sluaju pod tokama 1. i 2., tubom se moe zahtijevati da sud

odlui o pravu, obvezi ili pravnom interesu stranke.
Uz glavni zahtjev tubom se moe zahtijevati povrat stvari i
naknada tete koju je poinio tuenik.
 (1) Tuba se podnosi sudu u roku od 30 dana od dostave osporene
pojedinane odluke ili odluke o prigovoru na osporeno postupanje.
(2) Pri pokretanju spora zbog proputanja donoenja pojedinane odluke
ili proputanja postupanja u propisanom roku tuba se sudu podnosi
najranije osam dana nakon proteka propisanog roka.
(3) Ako pojedinana odluka nije dostavljena stranci sukladno propisanim
pravilima o dostavi, tuba se moe podnijeti u roku od 90 dana od dana
kad je stranka saznala ili je mogla saznati za odluku, a najkasnije pet
godina nakon isteka roka iz stavka 1. ovoga lanka.
(4) Ako pojedinana odluka u uputi o pravnom lijeku sadrava dulji rok
za pokretanje spora od roka propisanog zakonom, tuba se moe
podnijeti u roku navedenom u uputi o pravnom lijeku.
(5) Ako pojedinana odluka sadrava uputu o pravnom lijeku u kojoj je
pogreno navedeno da tuba nije doputena, tuba se moe podnijeti u
roku od 90 dana od dana kad je stranka saznala ili mogla saznati za
mogunost podnoenja tube.
 l. 25. st. 1. i 2.
(1) Tuba se predaje nadlenom sudu
neposredno u pisanom obliku, usmeno na
zapisnik ili se alje potom, odnosno
dostavlja elektroniki.
(2) Kad je tuba upuena potom preporueno
ili predana ovlatenom pruatelju potanskih
usluga, dan predaje poti, odnosno
ovlatenom pruatelju potanskih usluga
smatra se danom predaje sudu.
 l. 26.
(1) Tuba nema odgodni uinak, osim kad je to
zakonom propisano.
(2) Sud moe odluiti da tuba ima odgodni
uinak ako bi se izvrenjem pojedinane
odluke ili upravnog ugovora tuitelju
nanijela teta koja bi se teko mogla
popraviti, ako zakonom nije propisano da
alba ne odgaa izvrenje pojedinane
odluke, a odgoda nije protivna javnom
interesu.
 l. 27.
Nakon primitka tube sud e ispitati
nadlenost za postupanje po tubi, urednost
tube te postojanje pretpostavki za voenje
spora.
 l. 29.
(1) Ako tuba ne sadrava propisane dijelove ili je
nerazumljiva, pozvat e se tuitelj da u odreenom
roku otkloni nedostatke tube i upozorit e se na
posljedice koje e nastati ako ne postupi po traenju
suda.
(2) Ako tuitelj u ostavljenom roku ne otkloni
naznaene nedostatke tube, a oni su takvi da
sprjeavaju rad suda, sud e rjeenjem odbaciti tubu
kao neurednu, ako ne nae da je osporena
pojedinana odluka nitava ili upravni ugovor
nitetan. Protiv tog rjeenja doputena je alba.
 l. 30.
Sud e rjeenjem odbaciti tubu, jer ne postoje pretpostavke za
voenje spora, ako utvrdi:
1. da je tuba podnesena nepravodobno ili prijevremeno,
2. da se pojedinanom odlukom, postupanjem ili upravnim
ugovorom ne dira u pravo ili pravni interes tuitelja,
3. da protiv pojedinane odluke, postupanja ili upravnog ugovora
nije iskoriten redovit pravni lijek,
4. da je sudska zatita osigurana izvan upravnog spora,
5. da ve postoji pravomona odluka donesena u upravnom sporu u
istoj stvari,
6. da je tuba podnesena protiv postupovne odluke, osim ako
zakonom nije drukije propisano,
7. da je tuba podnesena u stvari koja ne moe biti predmet
upravnog spora.
 l. 31.

Sud odluuje u granicama tubenog zahtjeva, ali

nije vezan razlozima tube.
Na razloge nitavosti pojedinane odluke i
nitetnosti upravnog ugovora sud pazi po
slubenoj dunosti.
 l. 32. st. 1. i 2.

(1) Sud tubu sa svim prilozima dostavlja na

odgovor tueniku i zainteresiranim osobama.
(2) Sud odreuje rok za odgovor na tubu prema
okolnostima sluaja koji ne moe biti krai
od 30 niti dulji od 60 dana.
 l. 36.
Sud moe presudom rijeiti spor bez rasprave:
1. ako je tuenik priznao tubeni zahtjev u cijelosti,
2. u predmetu u kojem se rjeava na temelju pravomone
presude donesene u oglednom sporu,
3. ako utvrdi da pojedinana odluka, postupanje ili
upravni ugovor sadrava nedostatke koji sprjeavaju
ocjenu njihove zakonitosti,
4. ako tuitelj osporava samo primjenu prava, injenice
su nesporne, a stranke u tubi ili u odgovoru na
tubu izriito ne zahtijevaju odravanje rasprave,
5. ako se stranke o tome izrijekom suglase, a sud utvrdi
da nije potrebno izvoditi nove dokaze.
 l. 37.
(1) Roite za raspravu zakazuje sudac pojedinac.
(2) Predsjednik vijea ili sudac pojedinac na roite
poziva stranke te svjedoke i vjetake.
(3) U pozivu e se navesti da se presuda moe donijeti i
bez nazonosti stranke u raspravi. Strankama se
poziv mora uruiti najkasnije 15 dana prije
odravanja roita na koje su pozvane.
Usmena rasprava je javna. (postoje razlozi za iskljuenje
javnosti)
 l. 40.
Tuitelj moe proiriti tubeni zahtjev do
zakljuenja rasprave, a kad se rasprava ne
vodi, do donoenja odluke suda.

Tuitelj moe do otpreme sudske odluke

odustati od tube rjeenje o obustavi.
 Postoje dvije zakonske situacije: kada se spor mora
prekinuti i kada se spor moe prekinuti.
Protiv rjeenja o prekidu spora moe se podnijeti
alba.
Za trajanja prekida spora prestaju tei svi rokovi
odreeni za obavljanje radnji u sporu te sud ne moe
poduzimati nikakve radnje.
im prestanu razlozi prekida, sud e donijeti rjeenje o
nastavku spora na prijedlog stranke ili po slubenoj
dunosti. Rokovi koji su zbog prekida spora prestali tei
poinju iznova tei od dostave rjeenja o nastavku
spora.
 Sud e rjeenjem prekinuti spor:
1. do pravomonosti presude donesene u
oglednom sporu,
2. kad tuitelj umre ili prestane postojati, a spor
se s obzirom na narav upravne stvari moe
nastaviti,
3. kad je to propisano zakonom.
 Sud rjeenjem moe prekinuti spor:
1. dok se ne odlui o prethodnom pitanju ako je
postupak o prethodnom pitanju pokrenut pred
sudom ili nadlenim javnopravnim tijelom, kao
i kad sud odlui podnijeti zahtjev Sudu
Europske unije o tumaenju prava Europske
unije ili o valjanosti akta koje su donijele
institucije Europske unije
2. dok Visoki upravni sud ne odlui o
zakonitosti opeg akta koji se u konkretnom
sluaju primjenjuje.
 Sud e rjeenjem obustaviti spor:
1. kad tuitelj umre ili prestane postojati, a spor se s
obzirom na narav upravne stvari ne moe nastaviti,
2. kad nastupe razlozi propisani lankom 41.
stavkom 1. i 2. (povlaenje tube), lankom 43.
stavkom 1. (tuitelj postupio u cijelosti u skladu s
tubenim zahtjevom, ili lankom 88. ovoga Zakona
(podnositelj odustao od zahtjeva za ocjenom
zakonitosti opeg akta),
3. kada se iz cjelokupnog stanja spora moe zakljuiti
da je tuitelj odustao od tubenog zahtjeva.
 Sud moe na prijedlog stranke izdati
privremenu mjeru ako je to nuno kako bi se
izbjegla teka i nepopravljiva teta.
O privremenoj mjeri sud odluuje rjeenjem
protiv kojega se moe uloiti alba.
 l. 48.
(1) Ako je u deset ili vie prvostupanjskih upravnih
sporova predmet tube iste pravne i injenine
prirode, sud moe rjeenjem odluiti koji e predmet
rijeiti u oglednom sporu. U ostalim predmetima sud
e rjeenjem prekinuti spor.
(2) Nakon pravomonosti presude donesene u
oglednom sporu sud e nastaviti voditi prekinute
sporove uz primjenu dokaza koji su provedeni u
oglednom sporu.
(3) Na temelju pravomone presude donesene u
oglednom sporu sud moe rijeiti spor pokrenut
nakon pravomonosti te presude bez voenja
rasprave, ali nakon omoguivanja strankama da se o
tome izjasne.
 Dostava se obavlja prema pravilima kojima je
ureena dostava u opem upravnom postupku.

Dostava elektronikim putem obavit e se

samo na zahtjev ili uz izriit pristanak stranke
ili drugog sudionika spora. Dostava
elektronikim putem smatra se obavljenom u
trenutku kad je odluka ili drugi akt suda
zabiljeen na posluitelju za primanje takvih
poruka.
 Ako stranka propusti roite ili rok za poduzimanje
neke radnje u sporu i zbog toga izgubi pravo poduzeti
tu radnju, sud e toj stranci na njezin prijedlog
dopustiti naknadno obavljanje radnje samo ako ocijeni
da postoje opravdani razlozi za proputanje.
Prijedlog za povrat u prijanje stanje podnosi se sudu
kod kojeg je trebalo obaviti proputenu radnju u roku
od 15 dana od dana kad je prestao razlog koji je
uzrokovao proputanje, a ako je stranka tek kasnije
saznala za proputanje, od dana kad je za to saznala.
Nakon proteka 90 dana od proputanja ne moe se
traiti povrat u prijanje stanje.
l. 55.
(1) O tubenom zahtjevu koji se odnosi na glavnu stvar
i sporedna traenja sud odluuje presudom.
(2) Presuda se donosi i objavljuje u ime Republike
Hrvatske.
(3) Sud presudu donosi prema slobodnom uvjerenju te
na temelju razmatranja svih pravnih i injeninih
pitanja.
(4) Presuda se moe temeljiti samo na injenicama i
dokazima o kojima je strankama dana mogunost
izjanjavanja.
 l. 57.
(1) Sud e odbiti tubeni zahtjev ako utvrdi da
je neosnovan.
(2) Sud e odbiti tubeni zahtjev kao neosnovan
i kada utvrdi da je u postupku koji je
prethodio donoenju pojedinane odluke bilo
nedostataka, ali nisu utjecali na rjeavanje
predmeta postupka te ako utvrdi da je
pojedinana odluka zasnovana na zakonu, ali
zbog drugih razloga od onih navedenih u
odluci.
 l. 58. st. 1. i 2.
(1) Ako sud utvrdi da je pojedinana odluka
javnopravnog tijela nezakonita, presudom e
usvojiti tubeni zahtjev, ponititi pobijanu
odluku i sam rijeiti stvar, osim kada to ne
moe uiniti s obzirom na prirodu stvari ili je
tuenik rjeavao po slobodnoj ocjeni.
(2) Ako sud utvrdi da je pojedinana odluka
javnopravnog tijela nitava, presudom e
usvojiti tubeni zahtjev i oglasiti odluku
nitavom.
 l. 58. st. 3. i 4.
(3) Ako sud utvrdi da javnopravno tijelo nije u
propisanom roku donijelo pojedinanu odluku koju
je prema propisima trebalo donijeti, presudom e
usvojiti tubeni zahtjev i sam rijeiti stvar, osim kada
to ne moe uiniti s obzirom na prirodu stvari ili je
tuenik rjeavao po slobodnoj ocjeni. Tada e
tueniku narediti donoenje odluke i za to mu
odrediti primjereni rok.
(4) Ako sud utvrdi da tuenik nije postupio sukladno
propisima, pojedinanoj odluci ili upravnom
ugovoru, presudom e usvojiti tubeni zahtjev i
narediti postupanje u primjerenom roku.
 l. 58. st. 5. i 6.

(5) Ako sud utvrdi da je upravni ugovor nitetan,

presudom e usvojiti tubeni zahtjev i ugovor oglasiti
nitetnim.
(6) Ako sud utvrdi da je javnopravno tijelo nezakonito
raskinulo upravni ugovor, presudom e usvojiti
tubeni zahtjev i ponititi odluku o raskidu upravnog
ugovora..
 l. 59.
(1) Sud e u okviru tubenog zahtjeva odluiti i
o naknadi tete te povratu stvari.
(2) Kad sud utvrdi da je upravni ugovor
nezakonito raskinut ili nitetan, odluit e i o
naknadi tete.
(3) Sud e odbiti tubeni zahtjev glede naknade
tete i povrata stvari ako utvrdi da je tuitelj
svojim postupanjem prouzroio tetu ili
pridonio nastanku takve tete.
 l. 63.
(1) Prvostupanjska presuda postaje
pravomona protekom roka za albu, ako
alba nije podnesena.
(2) Drugostupanjska presuda postaje
pravomona danom donoenja.
 l. 65. st. 1. i 2.
(1) O postupovnim pitanjima sud odluuje
rjeenjem.
(2) Rjeenja koja se donose na raspravi
objavljuje sudac pojedinac.
 l. 66. st. 1. i 2.
(1) Protiv presude upravnog suda stranke mogu
podnijeti albu zbog:
1. bitne povrede pravila sudskog postupka,
2. pogreno ili nepotpuno utvrenoga injeninog
stanja u sporu,
3. pogrene primjene materijalnog prava.

alba odgaa izvrenje pobijane presude.

Sadraj albe?
 Protiv rjeenja upravnog suda alba se moe
podnijeti samo kad je to propisano ovim
Zakonom. Protiv rjeenja Visokog upravnog
suda alba nije doputena.
alba protiv rjeenja ne odgaa izvrenje rjeenja.
 alba nije doputena protiv presude kojom je
pojedinana odluka javnopravnog tijela
ponitena ili oglaena nitavom i predmet prvi
put vraen na ponovni postupak, kao ni protiv
presude kojom je sud naloio donoenje
pojedinane odluke koja nije donesena u
propisanom roku.
Protiv dijela presude u koji je ukljuen sadraj
sudske nagodbe alba nije doputena.
 l. 70.

alba se podnosi upravnom sudu koji je donio

presudu u roku od 15 dana od dana dostave
presude, u dovoljnom broju primjeraka za
sud i sve stranke u sporu.
 l. 71.
1) Nepravodobnu albu, nedoputenu albu ili albu podnesenu od neovlatene
osobe upravni sud e odbaciti rjeenjem u roku od 15 dana od njezina primitka.
(2) Ako je alba neuredna, upravni sud e u roku od 15 dana od primitka albe
rjeenjem pozvati alitelja da dopuni ili ispravi albu i za to mu odrediti
primjereni rok. Ako alitelj u roku ne postupi po traenju suda, sud e albu
rjeenjem odbaciti kao neurednu.
(3) Primjerak uredne albe dostavit e prvostupanjski sud protivnoj stranci koja
moe u roku od petnaest dana od primitka albe podnijeti tome sudu odgovor
na albu. Odgovor na albu predaje se sukladno pravilima o predaji
podnesaka.
(4) Primjerak odgovora na albu dostavit e prvostupanjski sud alitelju bez
odgode.
(5) Nakon primitka odgovora na albu ili nakon isteka roka za odgovor na albu
sud e albu i odgovor na albu, ako je podnesen, sa svim spisima dostaviti
drugostupanjskom sudu.
(6) Protiv rjeenja prvostupanjskog suda kojim je alba odbaena moe se podnijeti
alba.
 l. 72.
Visoki upravni sud rjeenjem e odbaciti
nepravodobnu albu, nedoputenu albu,
albu podnesenu od neovlatene osobe,
odnosno neurednu albu ako je to propustio
uiniti upravni sud.
 l. 72. st. 3., 4. i 5.
(3) Visoki upravni sud dostavit e albu svim
strankama u sporu te zatraiti od njih da se u
roku od osam dana oituju odgovorom na
albu.
(4) Odgovor na albu predaje se sukladno
pravilima o predaji podnesaka.
(5) Odgovor na albu Visoki upravni sud bez
odgode e dostaviti alitelju.
 l. 73.
1) Visoki upravni sud ispituje prvostupanjsku presudu u dijelu u
kojem je osporavana albom i u granicama razloga navedenih u
albi. Na razloge nitavosti pojedinane odluke i nitetnosti
upravnog ugovora Visoki upravni sud pazi po slubenoj
dunosti.
(2) Visoki upravni sud o albi odluuje na sjednici vijea, bez
odravanja rasprave.
(3) Visoki upravni sud moe odrati raspravu ako to smatra
potrebnim. Na zakazivanje i tijek rasprave pred Visokim
upravnim sudom na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe
o raspravi pred upravnim sudom. Odluka u sporu moe se
donijeti i ako na raspravu bez opravdanog razloga nije dola
jedna stranka ili nisu dole obje uredno pozvane stranke.
 l. 74.
(1) Visoki upravni sud presudom e odbiti albu kao neosnovanu i
potvrditi prvostupanjsku presudu kad utvrdi da ne postoje
razlozi zbog kojih se presuda pobija ili da oni ne utjeu na
donoenje drukije odluke.
(2) Visoki upravni sud ponitit e prvostupanjsku presudu te e sam
otkloniti nedostatke i presudom rijeiti stvar ako utvrdi da je
upravni sud poinio bitnu povredu pravila sudskog postupka,
da je pogreno ili nepotpuno utvrdio injenino stanje ili da je
pogreno primijenio materijalno pravo.
 Obnova spora (l. 76. i 77.)
Zahtjev za izvanredno preispitivanje
zakonitosti pravomone presude (l. 78.)
 Spor okonan presudom obnovit e se na prijedlog stranke:
1. ako je konanom presudom Europskog suda za ljudska prava odlueno o
povredi temeljnog ljudskog prava ili slobode na drukiji nain od presude
suda,
2. ako se presuda temelji na prethodnom pitanju, a nadleni sud ili drugo
javnopravno tijelo o tom je pitanju poslije odluilo u bitnim tokama drukije,
3. ako je do odluke suda dolo zbog kaznenog djela suca ili slubenika suda,
4. ako se odluka suda temelji na ispravi koja je krivotvorena ili u kojoj je
ovjeren neistinit sadraj, ili ako se odluka suda temelji na lanom iskazu
svjedoka, vjetaka ili stranke,
5. ako je u donoenju odluke sudjelovao sudac koji je morao biti izuzet,
6. ako stranka sazna za nove injenice ili nae ili stekne mogunost da
upotrijebi nove dokaze na temelju kojih bi spor bio povoljnije rijeen za nju da
su te injenice, odnosno dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni u prijanjem
sudskom postupku,
7. ako zainteresiranoj osobi nije bila dana mogunost da sudjeluje u upravnom
sporu.
 Subjektivni 30 dana od dana saznanja za
postojanje razloga
Objektivni godinu dana za sljedee sluajeve:
izuzee suca, nove injenice ili nesudjelovanje.

Sud moe prijedlog a) odbaciti ili b) usvojiti

kada odluku stavlja izvan snage u cijelosti ili
djelomino. Ako b) - mora provesti spor pune
jurisdikcije.
 lanak 78.
(1) Stranke u upravnom sporu mogu zbog povrede zakona predloiti Dravnom odvjetnitvu
Republike Hrvatske podnoenje zahtjeva za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomone presude
i rjeenja upravnog suda ili Visokog upravnog suda.
(2) Zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomone presude moe podnijeti Dravno
odvjetnitvo Republike Hrvatske u roku od est mjeseci od dana dostave pravomone sudske presude
strankama. Dravno odvjetnitvo Republike Hrvatske ovaj zahtjev moe podnijeti i po slubenoj
dunosti.
(3) O zahtjevu odluuje Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeu koje ini pet sudaca.
(4) Nepravodoban zahtjev ili zahtjev koji je podnijela neovlatena osoba sud e odbaciti rjeenjem.
(5) Ako nadleni sud ne odbaci zahtjev, dostavit e ga protivnoj stranci koja moe u roku od 30 dana
podnijeti odgovor na zahtjev.
(6) Vrhovni sud Republike Hrvatske rjeava o zahtjevu na nejavnoj sjednici, a pobijanu odluku ispituje
samo u granicama zahtjeva
(7) Sud protiv ije presude je podnesen zahtjev iz stavka 2. ovoga lanka i javnopravno tijelo kao
tuenik duni su bez odlaganja dostaviti Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, na njegov zahtjev, sve
spise predmeta.
(8) Ako Vrhovni sud Republike Hrvatske usvoji zahtjev, moe ukinuti presudu i vratiti predmet na
ponovno rjeavanje ili preinaiti presudu.
 to se pobija sudske odluke (presuda i
rjeenje) prvostupanjskih upravnih sudova i
Visokog upravnog suda
Rok est mjeseci od dana dostave
Tko je ovlaten samo DORH
Ishodi?
Odbaaj, odbijanje i usvajanje zahtjeva.
Ukoliko se zahtjev usvoji presuda se
preinaava ili se stvar vraa na ponovni
postupak.
 lanak 79.
U upravnim sporovima svaka stranka
podmiruje svoje trokove.

Opravdanje?
Ustavnost?
 l. 80.
(1) Presuda postaje izvrna nakon dostave
stranci, ako presudom nije odreen drugi rok
za izvrenje.
(2) Rjeenje postaje izvrno nakon objave,
odnosno dostave stranci, ako ovim Zakonom
nije drukije propisano.

Izvrenje presude duan je osigurati tuenik.

 U izvrenju presude tuenik odnosno tijelo
nadleno za izvrenje obvezno je postupiti
sukladno izreci presude, najkasnije u roku od
60 dana od dostave pravomone presude, pri
emu je vezan pravnim shvaanjem i
primjedbama suda.
Ako ne izvri tuitelj trai izvrenje od
prvostupanjskog suda.
Izvrenje prema pravilima ZUP-a.
Sud donosi rjeenje o izvrenju (alba +).
Novane kazne za odgovorne osobe.
 Pokretanje postupka
l. 83.
(1) Postupak ocjene zakonitosti opeg akta Visoki upravni sud
pokree na zahtjev fizike ili pravne osoba ili skupine osoba
povezanih zajednikim interesom ako je pojedinanom
odlukom javnopravnog tijela koja se temelji na opem aktu
dolo do povrede njihova prava ili pravnog interesa. Zahtjev se
podnosi u roku od 30 dana od dostave odluke.
(2) Postupak ocjene zakonitosti opeg akta Visoki upravni sud moe
pokrenuti po slubenoj dunosti, na temelju obavijesti graana,
pukog pravobranitelja ili na zahtjev suda.
 l. 85.
(1) Visoki upravni sud rjeenjem e odbaciti zahtjev za ocjenu zakonitosti
i o tome obavijestiti podnositelja ako utvrdi:
1. da akt koji se zahtjevom osporava nije opi akt,
2. da je akt koji se zahtjevom osporava propis kojeg je ocjena zakonitosti u
nadlenosti Ustavnog suda Republike Hrvatske,
3. da je zakonom osigurana druga zatita od nezakonitosti opeg akta,
4. da je zahtjev podnijela neovlatena osoba,
5. da je zahtjev nepravodoban.
(2) Sud moe, do donoenja presude, rjeenjem obustaviti izvrenje
osporenog opeg akta. Rjeenje o obustavi izvrenja objavljuje se u
Narodnim novinama.
 l. 89.
(1) Stranke mogu tijekom spora pred sudom sklopiti nagodbu o
predmetu spora.
(2) Nagodba se ne moe sklopiti o zahtjevima kojima stranke ne
mogu raspolagati.
(3) Sud e tijekom spora upozoriti stranke na mogunost sklapanja
nagodbe i pomoi im pri sklapanju nagodbe. Sudska nagodba
unosi se u zapisnik koji potpisuju i stranke.
(4) Ako se nagodba odnosi na cjelokupni tubeni zahtjev, sud e
rjeenjem obustaviti spor, a ako se odnosi na dio tubenog
zahtjeva, sadraj nagodbe sud e ukljuiti u izreku presude.