2 - Propusnost Stijena

petrofizika - propusnost
PROPUSNOST STIJENE
 Propusnost je općenito mjera
sposobnosti ("kapaciteta") nekog
medija (napr. cijev, porozna stijena)
da omogući gibanje, protjecanje fluida
kroz taj medij.
 Do gibanja dolazi uslijed tlačnog

gradijenta, a smjer protoka je od
većeg prema manjem tlaku.
1
Početkom 19. stoljeća, izvedeni su osnovni

izrazi (Navier, Stokes), koji opisuju gibanje
fluida u cijevima (raspodjela brzina čestica
fluida uz različite režime - laminarni ili
turbulentni - protok, itd.)
2
Za razliku od cijevi, protok fluida u poroznom mediju

odvija se kroz labirint međusobno povezanih pora, tj.
kapilara s naglim promjenama promjera, pa opis
protoka na ovoj mikroskopskoj razini, analogan
onom u cijevima, nije praktičan.
3
Henry Darcy je, na temelju rezultata

eksperimentalnih studija protjecanja vode
kroz pješčane filtre gradskog vodovoda,
formulirao i 1856. godine objavio
zakonitost protoka fluida kroz porozni
medij na makroskopskoj
p p
razini.
1 2
V
q
t
4
Darcy je ustanovio kako veličina

volumetrijskog protoka vode, q, kroz
vertikalni pješčani filter površine presjeka
protjecanja, A, i duljine, L, izravno ovisi o
razlici visina stupaca vode ulaznog i
izlaznog vodenog manometra, h  h 1 h2
Drugim riječima, protok je izravno

proporcionalan razlici visina,
q h
što je matematički opisano izrazom:
A h
qC
L Skica Darcyevog eksperimentanog uređaja za
mjerenje protoka vode kroz pješčani filter.
5
A h
Konstanta proporcionalnosti, C, u ovisi o
qC
L
1. Karakteristikama pojedinog poroznog medija, i
2. Transportnim svojstvima fluida, tj. o veličini unutrašnjeg
trenja u fluidu, dakle o viskoznosti fluida.
U daljnja razmatranja prikladno je uvesti parametar

volumetrijski tok ili fluks, u (također i: površinska,
superficial, brzina), koji je omjer volumetrijskog protoka i
površine, normalne na smjer protjecanja fluida:
q
u m s  q A q
A
6
Intersticijalna ili linearna brzina fluida u (A) Odnos volumetrijskog toka i protoka
poroznom mediju je omjer A1
volumetrijskog toka i poroznosti: q1 u1 q1
u q
v  
A2
 A
q2 u2 q2
A1 > A2
Ako je u2 = u1
tada je q2 < q1
Uvrštavanjem volumetrijskog toka u (B) Odnos volumetrijskog toka i brzine
prijašnji izraz dobije se originalna

Darcyjeva jednadžba: 1  2
h q q
uC v
u

u2 = u1
L v2 > v1
7
Na temelju kasnijih eksperimentalnih opažanja ustanovljeno je

da je volumetrijski tok izravno proporcionalan gustoći, r, fluida,
a obrnuto proporcionalan viskoznosti fluida, m, tj. u ~ r / m
pa se originalna Darcyeva jednadžba mijenja u

r h
u  C
m L
pri čemu sada nova konstanta proporcionalnosti, C’, sadrži utjecaj
stupca fluida i svojstva porozne stijene na veličinu volumetrijskog
fluksa, odnosno protoka.
U gravitacijskom polju Zemlje, sila kojom hidrostatski stupac fluida

djeluje na jedinicu površine jednaka je umnošku visine stupca, gustoće
fluida i ubrzanja sile teže i naziva se tlakom
p  tlak  r h g
8
Uvrštenjem gravitacijske konstante dobije se
p
u  k
m L
Nova konstanta proporcionalnosti, k, ovisi sada samo o
svojstvima poroznog medija (stijene), te je
karakteristika stijene, koja se naziva propusnost
stijene.
9
Izraz nije sasvim u redu, jer ne vrijedi za sve slučajeve, odnosno

uvjete protjecanja u poroznoj stijeni. Razlog tome je što
p sila teže djeluje uvijek samo u jednom smjeru: vertikalno
u  k
m L prema središtu Zemlje, dok sila, (razlika tlaka), odgovorna
za protok fluida može djelovati u bilo kojem smjeru.
sila
q2
L
h
gravitacija
h
L
q1
sila
Ukupna sila = Ukupna sila =

p + rgh p - rgh
10
Odnosi sila pri protoku u smjeru i nasuprot smjeru djelovanja gravitacije
Protok fluida je dakle funkcija efektivne sile, koja je

vektorska suma nametnute sile u smjeru protoka i sile
gravitacije. Efektivna sila naziva se potencijal protoka, F,
koji ima istu dimenziju kao i tlak, a definiran je kao
F  p  r gh gravitacijski član
Potencijal protoka u nekoj točki u poroznom mediju jednak je

razlici tlaka u toj točki i tlaka hidrostatskog stupca fluida, čija
je vertikalna udaljenost do neke referentne ravnine jednaka
h.
11
Odnosi tlaka i potencijala protoka za različite smjerove protjecanja

fluida u poroznom mediju s obzirom na utjecaj gravitacije:
Ako se razlika potencijala računa kao F  F izlaz  F ulaz

uvijek je negativna (tlak se povećava u smjeru suprotnom od smjera
protoka). 12
Darcyjeva jednadžba protoka u poroznom mediju, koja

vrijedi za bilo koji smjer protoka u odnosu na smjer
djelovanja sile teže je
k  F2  F1 
u
m L
odnosno
k A
q  F 2  F1 
m L
13
Pri horizontalnom protoku, vektor pokretne sile

okomit je na vektor gravitacije te su vrijednosti
potencijala protoka i tlaka iste.
Opća Darcyjeva jednadžba za linearni

horizontalni protok fluida (tekućine) je zato
1 A
qk  p2  p1 
m L
14
Diferencijalni oblik Darcyjevog zakona

SVRHA: U diferencijalnom obliku, zakon postaje primjenljiv za
sve fluide i u drugim sustavima/geometrijama protjecanja,
napr. radijalnoj.
F1 F2
q q
0 l L
U linearnom sustavu konačne duljine L , za bilo koje dvije točke (pozicije)

na toj duljini, i vrijedi
1 2
1 F 2  F1 1 F
uk  k
m 2 1 m 
15
dy y f  x  x   f  x 
Budući da je općenito  lim  lim
dx x 0 x x 0 x
diferencijalni oblik Darcyjeve jednadžbe je
1 dF
u k
m d
dF je gradijent potencijala
d 16
Poopćena Darcyjeva jednadžba za protok fluida kroz porozni

medij vrijedi samo ako su ispunjeni slijedeći uvjeti:
1. Porozni medij je potpuno ispunjen fluidom koji protječe,

2. Nema fizikalno-kemijskih interakcija između fluida i
poroznog medija (bilo kakva interakcija, napr. djelomično
otapanje karbonatne stijene) mijenja karakter poroznog
medija, tj. propusnost, tijekom protjecanja,
3. Režim protoka fluida je laminarni, tj. veličina protoka
linearno ovisi o gradijentu tlaka (potencijala), za razliku od
turbulentnog protoka, kada nema te linearnosti.
Pri ovakvim uvjetima određena propusnost je

apsolutna propusnost
poroznog medija.
17
Veličine i jedinice propusnosti

Iz Darcyjeve jednadžbe Uvrštenjem odgovarajućih SI
propusnost poroznog medija je jedinica dobije se
definirana kao:
q L m3 1 1
k  m k   m 2   N/m 2
 s  m 2
A  F2  F1  s m N/m2
Jedinica za propusnost ima dakle dimeziju površine, k   m 2 

a definicija propusnosti je:
"Propusnost od 1 m2 omogućava protok od 1 m3/s

fluida viskoznosti 1 Pa s kroz površinu protjecanja
od 1 m2 uz tlačni gradijent od 1 Pa/m ".
18
Tradicionalna jedinica za propusnost, izvedena u starijem c-g-s

(centimetar-gram-sekunda) sustavu jedinica, je 1 darcy
[D], definirana kao
cm3 
cm cP 
k
 s   D   cm 2 
cm2   Atm
tj. neki porozni medij ima propusnost od 1 darcy, kada

fluid viskoznosti od 1 cP, koji potpuno ispunjava pore
medija, teče kroz taj medij uz protok od 1 cm3/s kroz
površinu presjeka od 1cm2 te pri tlačnom gradijentu od
1 Atm/cm.
19
Većina ležišnih stijena ima propusnost mnogo manju od 1 D, tako

da je u praksi prihvaćena jedinica za propusnost milidarcy [mD] :
1 Darcy = 1000 milidarcy = 1000 mD
Odnosi između starijih i SI jedinica za propusnost su slijedeći:
1D = 9.869 ×10-9 cm2

= 9.869 ×10-13 m2 (  1mm2 = 10-12 m2)
1 mD = 9.86 ×10-16 m2 = 9.86×10-4 mm2

1 m2 = 1.01325 ×1015 mD
1 mm2 = 1.01325 ×103 mD  1×10-12 m2
Očito je da je 1 darcy skoro jednak kvadratu mikrometra, tako da se u većini

inženjerskih računa u SI sustavu može rabiti aproksimacija 1 D 1mm2 .
20
Primjene Darcyjeve jednadžbe

Matematički oblik jednadžbi za računanje protoka u
stvarnim uvjetima ovisi o karakteristikama ležišne
stijene i fluida, koje uključuju:
 Vrste fluida prema stlačivosti

 Geometriju ležišta
 Režim protjecanja fluida
 Broj fluida u protoku
21
Vrste ležišnih fluida

(a) nestlačivi
(b) slabostlačivi
(c) stlačivi fluidi
Stlačivost (kompresibilnost) tvari
opisana je koeficijentom stlačivosti:
1  V  1  r 
c   ili c  
V  p T r  p T
22
 Vrste ležišnih fluida
Nestlačivi fluid - ne mijenja

volumen promjenom tlaka, tj.
V r
 0, odnosno 0
p p
(Ne postoji u stvarnosti međutim, uz
pretpostavku nestlačivosti fluida, moguće
je relativno jednostavno izvesti dovoljno
točne matematičke izraze)
23
Vrste ležišnih fluida
Slabo stlačivi fluid su sve tekućine - promjena

volumena tekućina s tlakom je mala, zato
V
1  V 
p
 dV
c  
V  p T 
pref
c p  
 dp
Vref
 V   
c  pref  p   ln 
c pref  p V
 ili e 
 Vref Vref
 
 
V  Vref 1  c  pref  p 
c pref  p
V  Vref e
24
Vrste ležišnih fluida
Stlačivi fluidi jako mijenjaju volumen s tlakom (svi plinovi)
Promjene volumena plina s tlakom mogu se opisati

ZnRT
1. Jednadžbom stanja realnog plina: V 
p
 Vg  Z psc TR
2. Volumnim faktorom plina: Bg    
 Vg ( sc ) p Tsc
 n
1  Vg 
3. Koeficijentom stlačivosti plina: cg    
Vg  p T
1 1  dZ 
Cg plina ovisi o tlaku: cg    
p Z  dp T 25
Vrste ležišnih fluida
Stlačivi fluidi
Gustoća
Slabo stlačivi fluidi
Nestlačivi fluidi
Tlak
26
Geometrija ležišta - određuje geometriju protjecanja fluida.
najinteresantnije u naftnoj praksi
Površina presjeka konstantna, a

(a) linearna geometrija ravne prosječne strujnice fluida
su paralelne
Strujnice fluida u dvije dimenzije

(b) radijalna geometrija konvergiraju prema zajedničkom
središtu, površina presjeka
protjecanja nije konstantna
Strujnice fluida usmjerene su

(c) sferna geometrija prema zajedničkom središtu u tri
dimenzije
27
Geometrija ležišta
Linearna Radijalna Sferična
28
Režimi protjecanja fluida – (Međuovisnost protoka

fluida i raspodjele tlaka u ležištu kao funkcije vremena)
 p 
 Ustaljeni protok (engl. steady-state flow),
  0
 t i
 Neustaljeni protok, (engl. unsteady-state  p 
flow, često i transient flow)
   f (i, t )
 t 
 Pseudoustaljeni protok fluida,
(engl. pseudosteady-state flow ili  p 
semisteady-state flow,    const.
katkada i quasi steady-state flow)  t i
29
Režimi protjecanja fluida
Ustaljeni protok
Pseudoustaljeni protok
Neustaljeni protok
Vrijeme
30
1. Linearni protok nestlačivog fluida (tekućina)

(U izvodima jednadžbi protjecanja fluida pretpostavljeni su ustaljeni
(steady-state) uvjeti protjecanja)
A dF F1 F2
q k
m d q q
0 l L
separacija varijabli
integriranje
L F2 q 1
q 1  L  0   k  F 2  F1 

A 0
d  k
m 
F1
dF A m
31
1. Linearni protok nestlačivog fluida (tekućina)
Konačna jednadžba za linearni

F1 F2
protok nestlačivog fluida q q
0 l L
bilo koji smjer:
A 1 A 1
q  k  F 2  F1    k F
L m L m
za horizontalni protok:
A 1 A 1
q  k  p1  p2   k p
L m L m
32
2. Linearni protok slabo stlačivog fluida (tekućina)
Promjena volumena s tlakom ekvivalentna F1 F2

promjeni protoka s tlakom
q q
V  Vref 1  c  pref  p  0 l L
qref 1  c  pref  p  

q  qref 1  c  pref  p 
q k dp
  
A A md
Konačne jednadžbe za linearni protok slabo stlačivog fluida
Za protok pri ulaznom tlaku: Za protok pri izlaznom tlaku:
kA kA
q1  ln 1  c  p1  p2  q2  ln 1  c  p2  p1 
cm L cm L
33
3. Linearni protok stlačivog fluida (plin)

IDEALNI PLIN: Protok uporabom JS idealnog plina
F1 F2
q q
 nRT 
d  RT dn
q  0 l L
  
dV p
q p dt
dt dt maseni protok
L p2
RT dn k dp RT dn k
p A dt
 
m d A dt d  
0
m  p dp
p1
Konačna jednadžba za linearni protok stlačivog fluida (idealni plin) pri tlaku p
k A p2  p1 
 2 2
q   
m L  2p 
34

F1 F2
Linearni protok stlačivog fluida
(idealni plin) pri srednjem tlaku q q
p1  p1 0 l L
Srednji, prosječni tlak je p
2 maseni protok
k A  p22  p12   p  p1   p2  p1 
Iz pq  pq   
m L 2 
 q 2   
k A
m
p2 p 
1  
 2  L  2 
A
q  k  p2  p1 
m L
35

nZRT
REALNI PLIN -Volumen definiran JS realnog plina: V 
p
pq psc qsc  psc   T 
 q  qsc Z   
ZT Tsc  p   Tsc 
p2
 p  T  1   qsc pscT  L  p
d   
q k dp
 qsc Z  sc         dp
A  p   Tsc   A  md  k A Tsc  0  Z mg
p1
Jednadžba za linearni protok realnog plina pri

S.C. (STP):
k A  p12  p22  Tsc

qsc 
psc L Z m g T
36
Varijacije propusnosti u linearnom sustavu protjecanja fluida
U prirodi su ležišta rijetko homogena; ležište se najčešće sastoji od

slojeva ili blokova različite građe i/ili svojstava.
Zato u mnogim podzemnim geološkim formacijama ležišne stijene
pokazuju manji ili veći stupanj anizotropije, drugim riječima, postoje
prostorne varijacije propusnosti.
Homogenost = svugdje ista građa, svojstva, napr. litologija

Izotropija = ista svojstva u svim smjerovima
Sa stanovišta prostornog razmještaja, geometrija

anizotropnog poroznog medija može uključiti serijske ili
paralelne promjene propusnosti.
37
4. Linearni protok - Serijske promjene propusnosti
Razmatra se dio ležišta sa segmentima različite duljine (debljine) i

različitih propusnosti i  Li  Li 1
N
L F0 FL
i
1 k1 k2 ki kN - 1 kN
q k  dF 
u   i 
A m  d i L0 L1 L2 Li - 1 Li LN - 1 LN
L
FL
d A
  dF d A
q
ki m
q 
 ki
 
m  dF
F0
0
38
Rezultat prethodnih matematičkih manipulacija je
F0 FL
N
A
q k
i 1
i
 
m
F k1 k2 ki kN - 1 kN
i
Za taj isti anizotropni medij

može se napisati valjana L0 L1 L2 Li - 1 Li LN - 1 LN
Darcyjeva jednadžba za ukupni

linearni protok kroz razmatrani
segment na slijedeći način k = prosječna, srednja ili efektivna
propusnost (engl. average permeability a
A F katkada i apparent permeability.
q  k Napomena: apparent, ovisno o kontekstu

može značiti prividan ali i očit, stvarni,
m L opažan, mjeren. U ovom slučaju radi se o
drugom značenju!)
39
Izjednačavanjem
F0 FL
N
A
q k
i 1
i
 
m
F k1 k2 ki kN - 1 kN
i
L0 L1 L2 Li - 1 Li LN - 1 LN
A F
q  k
m L
N
dobiva se izraz za prosječnu
propusnost formacije pri
 i
L
serijskim promjenama k  i 1
N
 N
propusnosti:
k
i 1
i
k
i 1
i
i i
40
4. Linearni protok - Paralelne promjene propusnosti
Naftna ležišta često p1 p2

se sastoje od
paralelnih slojeva
različite propusnosti, q1
međusobno k1 h1
odijeljenih q2
nepropusnom k2 h2
barijerom, tako da q3
nema komunikacije k3 h3
fluida (engl.
crossflow) između
slojeva. L
41
p1 p2
U svim slojevima q1
protjecanje fluida k1 h1
odvija se pri istom, q2
konstantnom k2 h2
tlačnom gradijentu, q3
k3 h3
p  p2  p1 L
Uz istu širinu slojeva, a , veličina protoka kroz svaki individualni

sloj ovisi o debljini, hi i propusnosti, ki sloja:
qi  ki
 a hi  p
mL 42
p1 p2
Ukupni protok jednak je zbroju q1

protoka kroz pojedine slojeve: q2
k1 h1
k2 h2
q  q1  q2  q3   qN
q3
k3 h3
S druge strane, proporcionalan je N

prosječnoj propusnosti svih slojeva, k h   hi
i 1
i njihovoj ukupnoj debljini h
q k
 a h  p
mL k ?
43
Uvrštavanjem qi  ki
 a hi  p p1 p2
mL q1
k1 h1
u q  q1  q2  q3   qN
q2
k2 h2
 a h  p
q3
k3 h3
i kombinacijom s q k
mL L
prosječna (efektivna) propusnost paralelno naslaganih slojeva je:

Ista širina, različita debljina; Različita širina i debljina;
A i = a hi Ai = ai hi
N N
k i hi k i Ai
k  i 1
N
k  i 1
N
i 1
hi i 1
Ai
44
5. Radijalni protok nestlačivog fluida (tekućina)
Razmatra se Radijalni protok fluida iz ležišta u

bušotinu
protok fluida kroz
segment poroznog Fe
medija anularnog re rw
re
(prstenastog)
oblika, čije Fw
dimenzije h
određuje razlika rw
između dvaju
koncentričnih
cilindara (valjaka)
iste visine ili
debljine.
h = visina (debljina) valjka, tj. sloja Fw = potencijal pri rw

rw = polumjer (radius) bušotine Fe = potencijal pri r
e
re = drenažni radius (radius iscrpljivanja). F  F e  F w

Fe  F w 45
Pri radijalnom protoku povećanjem re rw

re
Fe
udaljenosti Fw
h
rw
od točke većeg potencijala Fe pri re

prema nižem potencijalu F w pri rw
a u smjeru protoka smanjuje se
Volumetrijski protok kroz bilo
r
koji radius definiran je kao
tako da je d   dr
q k dF
u  
A m dr
Potencijal (tlak) povećava se u istom smjeru kao i
radius – zato plus (+) umjesto minusa !
46
q k dF
u   re Fe
m dr
rw
re
A Fw
h
Površina presjeka je površina rw
plašta cilindra, A  2 r h
q k dF
 dalje matematička “mašinerija”
2 r h m dr
- odgovarajući integrali:
separacija varijabli: re
Fe
 dr 2 h
q
dr
 k
2 h
dF
q 
 r
 k
m  dF
r m rw
Fw
x2
 dx x 
  ln x2  ln x1  ln  
2
 x x 1
47
x1
Konačni izraz za radijalni re rw

re
Fe
protok nekompresibilnog fluida Fw

h
rw
(a) za bilo koji smjer protjecanja
2 h  F e  F w 
q  k
m ln  re rw 
(b) za horizontalno protjecanje
q  k
2 h  pe  pw 
m ln  re rw 
48
6. Radijalni protok slabostlačivog fluida (tekućina)
Izraz za protok slabostlačivog fluida re rw

Fe
re
uvrstiti u radijalnu jednadžbu: Fw
h
qref 1  c  pref  p  k dp

rw

2 r h m dr
qref = protok pri referentnom tlaku matematička mašinerija:
Konačni izraz:
integrali:
re pe  
qref m  dr    1 c p  p 
  
dp
 k h   ref 
 1  c  pref  p   ln  
e
k 2 r h  r qref
  re   1  c  pw  pref  
 m c ln   
r w pw
  rw  
49
6. Radijalni protok slabostlačivog fluida (tekućina)
Kada se za referentni tlak odabere re rw

Fe
dinamički tlak na dnu bušotine, pw

re
Fw
h
rw
 
 
q    ln 1  c  p  p  
k h
 re   
w 
 e
 m c ln   
  rw  
Pri računanju proizvodnje nafte pri standardnim, površinskim uvjetima, qo
 
  jer je Bo  q
qo   k h  ln 1  c  p  p   qo
 re   
w 
 o e
 mo co Bo ln   
  rw  
50
7. Radijalni protok stlačivog fluida (plin)
Izvod jednadžbi analogan onom za re rw

Fe
linearni protok plina

re
Fw
h
IDEALNI PLIN: rw
Izotermni volumetrijski protok

idealnog plina kroz porozni
medij pri nekom tlaku p je: Uzevši u obzir da je
h   pe2  pw2  p22  p12   p2  p1 

q  k    2
  1  
m p ln  re rw 
p p
 2   2 
radijalni protok idealnog plina q  k

2 h  p2  p1 
pri srednjem tlaku je:
m ln  re rw 
51
REALNI PLIN:
re Fe
rw
re
Protok realnog plina kroz radius r Fw
može se izračunati iz protoka plina

h
rw
mjerenog pri standardnim p,T-uvjetima

pomoću volumnog faktora plina Bg pri
tlaku p
pscT
Bg  Z
p Tsc
 pscT  Supstitucijom u radijalni oblik

qBg  q  Z  Darcyjeve jednadžbe dobije se :
 p Tsc 
Z psc T k dp
q 
 2 rh  pTsc m dr
Uzevši u obzir da je 52
Fe
REALNI PLIN:
re rw
re
Fw
Jednadžba za protok realnog plina h
rw
u tlačnom području od 0 do ~130

bar
re
 Z m psc T   dr pe
q       pdp  
1 2
p  pe 
2
   sc  r
w
2 h k T r pw
2
w
kh Tsc  pw2  pe2 

Z m psc T  re 
ln    pw2  pe2 q
 re 
q
 h  k Tsc  rw 
psc T  Z m  ln  
 rw 
53
Fe
REALNI PLIN:
re rw
re
Fw
h
Jednadžba za protok realnog plina rw
u području tlakova > od ~130 bar
k h  Tsc  pw  pe 
q  pw2  pe2 

psc T  Z m / p  ln 
re  p  
  2 
 rw 
54
8. Varijacije propusnosti u radijalnom sustavu protjecanja fluida
(a) Radijalni protok uz paralelne promjene propusnosti
Veliki broj formacija naftonosnih

stijena sastoji se od slojeva
različite debljine i propusnosti, iz
qN kN hN
kojih ležišni fluid radijalno utječe
u zajedničku bušotinu, uz isti, qi ki hi
zajednički tlačni gradijent,
mjeren od istog drenažnog
q2 k2 h2
polumjera. Promjene propusnosti
q1 k1 h1
su na vertikalnoj koordinati, koja
odgovara dubini.
55

Protok fluida je horizontalni te je
gradijent potencijala na udaljenosti
od re do rw jednak gradijentu tlaka,
F  p i isti je za sve slojeve
qN
Protok fluida u pojedinom sloju, qi, kN hN
je različit jer ovisi o propusnosti,ki
i debljini,hi sloja.
,
qi ki hi
Ukupni protok fluida iz bušotine, q

N
q  q1  q2   qN  q
i 1
i
q2 k2 h2
q1 k1 h1
N
h  h1  h2   hN  h
i 1
i
56
(a) Radijalni protok uz paralelne promjene

propusnosti
Ukupni protok prema radijalnoj Prosječna propusnost je
jednadžbi fluida je qN kN hN
N
hi
2 ki hi p k   ki
N qi ki hi
q 
i 1 m ln  re rw 
I 1 h q2 k2 h2
q1 k1 h1
, pa je ukupni protok
moguće izraziti na drugi
način kao
2 p N 2 k h
q  
m ln  re rw  i 1
ki hi q
m ln  re rw 
p
57
Izjednačavanjem jednadžbi i kraćenjem dobiva se

izraz za prosječnu propusnost paralelnih slojeva u qN kN hN
radijalnom protoku
qi ki hi
N
2 p k h i i
2 k h
q2 k2 h2
i 1
 , p
q1 k1 h1
m ln  re rw  m ln  re rw 
k h i i
Identično
linearnom
k  i 1 slučaju !
h
58
(b) Radijalni protok uz serijske promjene propusnosti
Tijekom izrade bušotine isplaka u

manjoj ili većoj mjeri prodire u pore kd
stijene, gdje se krute čestice iz k
isplake talože (tzv. isplačni "kolač";
engl. mud cake), smanjujući porni
volumen, i dalje, propusnost stijene. h
,
Propusnost oštećene pribušotinske rw
zone znatno je manja od originalne rd
propusnosti ležišne stijene, tako da

re
pe pw p d
je to u praksi najčešći slučaj serijske
promjene propusnosti uz radijalnu
k kd h
geometriju strujanja fluida iz ležišta
u bušotinu
59
Varijacije propusnosti u radijalnom sustavu protjecanja fluida
(b) Radijalni protok uz serijske

promjene propusnosti
kd
U svrhu izvoda jednadžbi za k
radijalni protok fluida uz serijske
promjene propusnosti te izraza za
prosječnu propusnost, k , h
razmatra se segment ležišne
stijene konstantne debljine ,
h, rw
koji uključuje anularni segment rd

re
oštećene zone od rw do rd pe pw p d
propusnosti k d i segment re
neoštećene stijene, od r do r , k kd h
d e
propusnosti k , pri čemu je k  k
.
d
60

kd
Ukupna razlika tlaka u sustavu jednaka k
je zbroju tlačnih gradijenata
 pe  pw    pe  pd    pd  pw  h
1 q m ln  re rw 
rw
 pe  pw  
rd
re
k 2 h pe pw p d
k kd h
1. q m ln  re rw  1 q m ln  re rd  1 q m ln  rd rw 
 
k 2 h k 2 h kd 2 h
61
(b) Radijalni protok uz serijske promjene

propusnosti
kd
Uređenjem gornjeg izraza i rješenjem po k
dobije se da je prosječna propusnost pri
radijalnom protjecanju uz serijske promjene
propusnosti dvaju segmenata h
kd ke ln  re rw 
k  rw
kd ln  re rd   k ln  rd rw  re
rd
pw p d
pe
k kd h
62

kd
Pri izvodu odgovarajuće jednadžbe k
za protok fluida treba početi od
diferencijalnog oblika radijalne
jednadžbe
2 h
dp 
 dr r  h
qm k rw
te je konačni izraz za radijalni rd

re
horizontalni protok fluida uz serijske pw p d
pe
2 h  pe  pw  k kd h
q
1 1 
m  ln  rd rw   ln  re rd  
 kd k 
63
Eksperimentalno određivanje propusnosti

Tijekom eksperimenta protjecanja plina ili tekućine poznate
viskoznosti kroz jezgru poznatih dimenzija, mjere se volumeni
fluida u jedinici vremena te pripadni tlačni gradijent. Ovi
eksperimentalni podaci, uvršteni u Darcyjevu jednadžbu za
protok fluida omogućuju računanje apsolutne propusnosti
prema
A 1
q  k ( p2  p1 ) V L
L m k  m p
t A
64
Eksperimentalno određivanje propusnosti
p1
Manometar
ulaznog tlaka
Klipni
plinomjer
Manometar
tlaka na
jezgru
Regulator
tlaka
plat = p1 +10 bar
Boca
s dušikom
(180 bar)
Boca
s dušikom
(180 bar)
p2
65

2 - Propusnost Stijena

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

2 - Propusnost Stijena

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

2 - Propusnost Stijena

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

petrofizika - propusnost

 Do gibanja dolazi uslijed tlačnog

Početkom 19. stoljeća, izvedeni su osnovni

Za razliku od cijevi, protok fluida u poroznom mediju

Henry Darcy je, na temelju rezultata

Darcy je ustanovio kako veličina

Drugim riječima, protok je izravno

što je matematički opisano izrazom:

U daljnja razmatranja prikladno je uvesti parametar

poroznom mediju je omjer A1

volumetrijskog toka i poroznosti: q1 u1 q1

Uvrštavanjem volumetrijskog toka u (B) Odnos volumetrijskog toka i brzine

prijašnji izraz dobije se originalna

Na temelju kasnijih eksperimentalnih opažanja ustanovljeno je

pa se originalna Darcyeva jednadžba mijenja u

U gravitacijskom polju Zemlje, sila kojom hidrostatski stupac fluida

Uvrštenjem gravitacijske konstante dobije se

Izraz nije sasvim u redu, jer ne vrijedi za sve slučajeve, odnosno

Ukupna sila = Ukupna sila =

Protok fluida je dakle funkcija efektivne sile, koja je

Potencijal protoka u nekoj točki u poroznom mediju jednak je

Odnosi tlaka i potencijala protoka za različite smjerove protjecanja

Ako se razlika potencijala računa kao F  F izlaz  F ulaz

Darcyjeva jednadžba protoka u poroznom mediju, koja

Pri horizontalnom protoku, vektor pokretne sile

Opća Darcyjeva jednadžba za linearni

Diferencijalni oblik Darcyjevog zakona

U linearnom sustavu konačne duljine L , za bilo koje dvije točke (pozicije)

diferencijalni oblik Darcyjeve jednadžbe je

Poopćena Darcyjeva jednadžba za protok fluida kroz porozni

1. Porozni medij je potpuno ispunjen fluidom koji protječe,

Pri ovakvim uvjetima određena propusnost je

Veličine i jedinice propusnosti

Jedinica za propusnost ima dakle dimeziju površine, k   m 2 

"Propusnost od 1 m2 omogućava protok od 1 m3/s

Tradicionalna jedinica za propusnost, izvedena u starijem c-g-s

tj. neki porozni medij ima propusnost od 1 darcy, kada

Većina ležišnih stijena ima propusnost mnogo manju od 1 D, tako

1 Darcy = 1000 milidarcy = 1000 mD

Odnosi između starijih i SI jedinica za propusnost su slijedeći:

1D = 9.869 ×10-9 cm2

1 mD = 9.86 ×10-16 m2 = 9.86×10-4 mm2

Očito je da je 1 darcy skoro jednak kvadratu mikrometra, tako da se u većini

Primjene Darcyjeve jednadžbe

 Vrste fluida prema stlačivosti

Vrste ležišnih fluida

 Vrste ležišnih fluida

Nestlačivi fluid - ne mijenja

Vrste ležišnih fluida

Slabo stlačivi fluid su sve tekućine - promjena

Vrste ležišnih fluida

Stlačivi fluidi jako mijenjaju volumen s tlakom (svi plinovi)

Promjene volumena plina s tlakom mogu se opisati

Vrste ležišnih fluida

Slabo stlačivi fluidi

Geometrija ležišta - određuje geometriju protjecanja fluida.

najinteresantnije u naftnoj praksi

Površina presjeka konstantna, a