PALUBNI UREĐAJI

Mr Ljubomir Bojović
Srednja stručna škola - Bar
e-mail: ljubox@t-com.me
067001614
 PALUBNI UREĐAJI

NAMJENA

Na teretnim brodovima potrebno je da se na palubi nalaze pomoćni

uredjaji koji služe za:

- ukrcaj i iskrcaj tereta,

- privez i odvez broda,
- dizanje i spuštanje sidra i slično.

To su:
- vitla,
- brodske dizalice,
- sohe
- mostne dizalice i slično.
Brodska vitla – za ukrcaj tereta
 pomoćni strojevi na palubi za ukrcaj i
iskrcaj tereta
 sastoji se od pogonskog i
mehaničkog dijela
Pogonski dio
 različit, ovisno o vrsti pogona:
parni, motorni (hidraulički),
električni, kombinirani
Mehanički dio
 uglavnom jednak za sva vitla bez
obzira na pogon a sastoji se od
bubnja, glava, zupčanika, kopča,
kočnica i drugih elemenata.
Parna vitla
 rade na principu puštanja pare u vitlo
preko ventila čime se daje vitlu veća
ili manja brzina.
 može se podesiti brže ili sporije
okretanje bubnja i istovremeno
okretanje glava
 kad se bubanj okreće sporije podešen
je za dizanje težih tereta
Brodska vitla – za ukrcaj tereta
 na bubanj se namotava podigač
(čelik-čelo) kojim se podiže ili spušta
teret,
 glave bubnja (mogu biti dvostruke)
služe za pritezanje broda kod priveza
ili za ukrcaj i iskrcaj lakših predmeta
gdje se kao podigač tereta koristi
konop.
 glave služe i za otvaranje brodskih
skladišta čiji su poklopci tipa
McGregor, ali tada se kao podigač
koristi čelik-čelo
 bubanj je opskrbljen kočnicom kojom
se usporava (zaustavlja) spuštanje
tereta.
Motorna vitla
 za pogon koriste motor a rad se
regulira dotokom goriva, hod se
mijenja uz pomoć kopče, mehanički
dio je isti kao i kod parnog vitla.
Električna vitla
 za pogon koriste struju elektromotora koji
pokreće vitla tako što se ručicom za
upravljanje djeluje na otpornike koji
puštaju jaču ili slabiju struju dajući tako
vitlu veću ili manju brzinu.
 VITLA
POGON VITLA ZA TERET
Bubanj vitla može se pogoniti:
a) Ručno,
b) Parnim stapnim uređajem,
c) Motorom SUS,
d) Elektromotorom,
e) Elektrohidrouličnim uređajem.
Danas se najviše primjenjuju električna i elektrohidroulićna dok su parna vitla zadržala
primjenu na tankerima radi sigurnosti.

1. Zupčani prenos
2. Bubanj za čelično uže
3. Ručka za pomicanje zupčanika
4. Pogonjeno vratilo bubnja
5. Ležaj
6. Kućište zupčanika
7. Elektromotor
8. Kočnica
9. Temeljna ploča
10. Bubanj za pritezanje
 VITLA
POGON VITLA ZA TERET
Teretna vitla imaju kočnicu, koja služi da zadrži teret na određenoj visini, ako dođe do
havarije na pogonskom motoru. Na elektromotor je direktno spojena kočnica, obično
elektromagnetska, koja automatski djeluje u slučaju nestanka napona. U suprotnom bi
teret pao te bi mogao oštetiti brod, ubiti nekoga od članova posade ili lučkih radnika.
Na starijim, parnim vitlima, ugrađivane su pojasne kočnice, koje se danas ne koriste.
Zupčasti prenos od el.motora do bubnja, nalazi se u posebnom uljno nepropusnom kućištu, u
kojem se nalazi i mehanički uredjaj za prespajanje zupčanika za mijenjanje brzine.
Promjena brzine dizanja zbog zbog promjene tereta npr.sa 50 na 80 MN vrši se
promjenom zupčastog prenosa. To se vrši aksijalnim pomjeranjem zupčanika uklinjenih na
osovini el.motora.

1. Zupčani prenos
2. Bubanj za čelično uže
3. Ručka za pomicanje zupčanika
4. Pogonjeno vratilo bubnja
5. Ležaj
6. Kućište zupčanika
7. Elektromotor
8. Kočnica
9. Temeljna ploča
10. Bubanj za pritezanje
 VITLA
HIDRAULIČNI POGON VITLA-sastavni djelovi

1. Cirkulaciona pumpa ulja

2. Ventil upravljanja
3. Hidraulični motor
4. Klizač ili razvodnik
5. Vratilo za spoj bubnja vitla
6. Visinski tank
7. Magnetni filter
8. Sigurnosni ventil
9. Upravljačka ručka
10. Nepovratni ventil
Ovaj tip vitla sve je češće u upotrebi na brodovima. Njima nije
potreban pogonski stroj svakog vitla s pripadnim uređajem
upravljanja, prijenos, spojka i mjenjač brzine. Kod hidraulički
upravljanih vitala jedna pumpa može pogoniti više vitala. Svako
vitlo ima izravno prigrađeni hidraulički motor.

Prednosti hidrauličkog vitla su:

- smanjenje električne opreme,
- izravno djelovanje i linearna promjena broja okretaja,
- adekvatno podmazivanje (jer se svi dijelovi okreću u ulju),
- jednostavno opsluživanje.
 VITLA
HIDRAULIČNI POGON VITLA princip rada

Od pumpe 1, koja je pogonjena elektromotorom, ide ulje na ventil upravljanja

(razvođenja) 2 , koji se nalazi na kućištu hidrauličnog motora 3. Smjer proticanja ulja
reguliše se razvodnikom 4 .

Kada je ručka 9 u vertikalnom položaju, teret miruje

a ulje prolazi kroz kontrolni ventil nazad povratnim
vodom na usisnu stranu pumpe, preko magnetnog
ventila 7 . U slučaju dizanja tereta ručica 9 se
pomijera u desno a razvodnik ide prema dolje te
zatvara povratni vod ulja. Ulje sad mora proći odozgo,
kroz nepovratni ventil, u hidraulični motor. Ulje, koje je
pod pritiskom, djeluje na lopatice hidrauličnog motora,
i okreće ga u smjeru dizanja tereta, jer je bubanj vitla
direktno spojen na vratilo 5 elektromotora. Sa potisne
strane hidrauličnog motora put ulju je otvoren kroz
ventil upravljanja, nazad ka pumpi. Teret, koji visi na
kuki teži da motor okrene u smjeru spuštanja, pri
čemu će pritisak, između krila motora i nepovratnog
ventila, porasti i spriječiti okretanje motora u smjeru
spuštanja.
Da se nadoknadi razlika u količini ulja , zbog
promjene temperature, na usisnoj strani pumpe je
spojen cjevovod s kompenzacionim tankom 6
.Hidrauličnim sistemom moguće je istovremeno
opsluživati više teretnih vitala kao i pritezno i sidreno
 VITLA
PRITEZNO VITLO-sastavni djelovi

Pritezno vitlo služi za privez i odvez broda. Jedan kraj konopa ili čeličnog užeta veže se na
bitvu na obali dok se drugi kraj provuče kroz oko i nametne nekoliko volti na vitlo.
Slobodan kraj konopa se vuče rukom. Sila koja je potrebna da se brod pomakne, ako
nema struje ni vjetra, zavisi od veličine broda, odnosno njegovoj masi i brzine kojom se
brod privlači.

Pritezna vitla mogu biti pogonjena:

- Ručno,
- Parni stapni stroj,
- Elektromotor,
- Hidroulični motor.

Pritezno vitlo može imati horizontalnu ili

vertikalnu osovinu, po čemu se naziva
horizontalno, odnosno vertikalno vitlo.
Pritezno vitlo sa horizontalnom osovinom može
opsluživati oba boka broda a zajednički
pogonski motor nalazi se u sredini.Pritezna vitla
sa vertikalnoim vratilom imaju prednost da
zauzimaju manje prostora, jer se pogonski
motor može smjestiti uz vitlo, ispod vitla, i ispod
palube.
 VITLA
PRITEZNO VITLO
Glavni djelovi priteznog vitla su:
1.Pogonski motor/elektromotor
2,3. Zupčasti prijenos sa kućištem, (zupčanici i pužnii
prenos
4. Kućište
5. Vertikalna ili horizontalna osovina,
6. Spojka
7. Bubanj za namotavanje užeta,

Pritezna vitla moraju imati automatsku kočnicu,

koja ima zadatak da spriječava odmotavanje
užeta.
Zupčani prijenos između pogonskog stroja vitla,
najčešće elektromotora, služi da bi se veliki broj okretaja
pogonskog stroja smanjio na maleni broj okretaja
bubnja. U tu svrhu ugrađuje se pužni prijenos. Kod
vertikalnih priteznih vitalala može se na gornjem kraju
bubnja postaviti veliki vijenac u koji se umetnu motke
kojima se bubanj, u slučaju nužde, okreće i tako namata
uže. U tom slučaju pogonski stroj koji je u kvaru
isključuje se preko izvrstive spojke. Pritezna vitla se
mogu okretati u oba smjera i moguća je promjena brzine
 VITLA

PRITEZNO VITLO

Načelo rada automatskog priteznog vitla Zupčanik (3) je vezan na osovinu bubnja vitla (5)
preko jakih spiralnih pera. Spiralna pera prenose silu pritezanja i njihovo rastezanje je
proporcionalno toj sili. Kad sila pritezanja poraste iznad, ili padne ispod određene
vrijednosti, promjena dužine spiralnih pera prenese se sistemom polužja na uklopku (14)
koja uključuje pogonski elektromotor vitla (1), pa se pritezno uže odmotava ili
namotava sve dok sila ne poprimi zadanu vrijednost. Pomicanjem kontakta na
uklopki mogu se podešavati vrijednosti dozvoljene pritezne sile.
 SIDRENI UREĐAJ

SIDRENI UREĐAJ

Svaki brod namijenjen za prevoz putnika i robe treba da ima propisan broj sidara,
obično dva na pramcu, dok neki brodovi imaju i krmeno sidro.

Sidreni uredjaj se sastoji od:

1. štopera,
2. sidrenog vitla,
3. sidro
4. sidreno ždrijelo
5. sidreni lanac
6. skladište lanca ispod palube

Sidreno vitlo se postavlja iznad lančanika, tako da lanac direktno sa lančanog kola na
vitlu pada u lančanik.
Pogonski motor sidrenog vitla treba da bude tako dimenzioniran da uvuče sidro sa 100m
lanca za 10 minuta
 SIDRENI UREĐAJ
SIDRENI VITLO
Sidreno vitlo se sastoji od:
1. štopera,
2. bubanj,
3. spojka za ukopčavanje lančanika
4. lančanik
5. pojasna kočnica
6. elastična sidrena spojka
7. elektromotor

Lanac se može zakočiti na sidrenom vitlu ali kako bi time sidreno vitlo bilo izloženo znatnom
opterećenju, između sidrenog ždrijela i sidrenog vitla postavljaju se zapori (stoperi) koji
preuzimaju opterećenje sidrenog lanca.
SIDRENI UREĐAJ

ŠTOPERI

Izmedju sidrenog vitla i lanca nalazi se štoper, koji ima zadatak da preuzma na sebe
silu koja djeluje izmedju lanca i broda kad je brod usidren i da time rastereti sidreno
vitlo.
Najčešće se upotrebljavaju:
- Štoper sa vijkom;
- Štoper sa polugom;
- Štoper sa kolom
 SIDRENI UREĐAJ

SIDRENO ŽDRIJELO

Sidreno oko-ždrijelo služi za prolaz i vođenje sidrenog lanca pri obaranju i dizanju sidra,
a i kao oslonac lancu dok je brod usidren
 SIDRENI UREĐAJ
SIDRENI VITLO

Sidreno vitlo se sastoji od:

1. štopera,
2. bubanj,
3. spojka za ukopčavanje lančanika
4. pojasna kočnica
5. lančanik
6. elastična sidrena spojka
7. elektromotor
Na zadnjoj strani vitla postavlja se zatvoren
elektromotor sa koga se snaga prenosi preko
sigurnosne spojke prijenosa na lančanike i
kočnice.
Reduktor je zatvorene izvedbe i sastoji se od
pužnog prenosa i zupčanika koji su potopljeni u
ulje.
Elastična sigurnosna spojka čini spoj između
reduktora i elektromotora i štiti mehaničke
djelove vitla od preopterećenja.
Na vanjskim krajevima glavnih osovina uklinjeni
su bubnjevi. Pojasne kočnice su postavljene na
lančanicima i služe za njihovo blokiranje.
 SIDRENI UREĐAJ

SIDRA

To je željezna kotva koja se obara sa broda

pa se zbog svojeg oblika i težine zakopa u
morsko dno i tako drži brod da ga vjetar,
morske struje i valovi ne odnesu.

Prema konstrukciji se dijele na :

1. admiralitetska sl. 5.1.,
2. patentna sl. 5.1.,
3. polusidra (sa jednim krakom),
4. kotve (sa četiri kraka) i
5. specijalna u obliku štita, poluge, vijka itd.

Admiralitetska se koriste kod manjih brodova, dok se kod velikih prekookeanskih

brodova koriste uglavnom patentna. Najviše u upotrebi je Halovo sidro. Karakteristika
ovih sidara je da su im kraci pokretni.
 SIDRA

Admiralitetsko sidro

Struk je od kovanog čelika, na gornjem kraju tanji a prema dolje sve deblji. Najjači je na
mjestu gdje prelazi u krakove, a taj se dio zove kruna ili krst sidra. Od krune prema
van idu krakovi koji su zavinuti prema gore čineći ugao sa strukom približno 50 ° S
unutrašnje strane krakovi imaju trokutaste ploče tzv. lopate. Vrhovi krakova nazivaju se
panžđe

panžđe

lopate Struk

lopate
krst sidra

krakovi

Admiralitetska se koriste kod manjih brodova

 SIDRA
Patentno sidro

Kod velikih prekookeanskih brodova koriste se uglavnom patentna. Najviše je u upotrebi je

Halovo sidro i Danforthovo sidro. Karakteristika ovih sidara je da su im kraci pokretni.
Hallovo sidro sastoji se od struka, glave, osnaca (zgloba), krakova i spojne karike.

glave

struka

krakova

spojne karike osnaca (zgloba)

 SIDRENI UREĐAJ
SIDRENI LANAC

Sidreni lanac služi za vezu između sidra i broda. On ujedno svojom težinom omogućava
bolje ležanje usidrenog broda.

Lanac se sastoji od karika (veriga) Sidreni lanci izrađuju se u standardnim dužinama

koje se zovu uze (na morskim brodovima dužina uze je 27,5 m, na rečnim brodovima 10
m. Uze su obilježene brojevima da bi se prilikom obaranja sidra znalo koliko je sidro
duboko u vodi. Uze su obojene bijelom bojom i označene mrlinom ili bakarnom žicom.
Npr. treća uza ima tri karike obojene bijelom bojom i mrlin sa tri čvora. Uza se još zove
nod.
Dio lanca neposredno vezan za sidro, najviše je opterećen pa je on izrađen od jačih karika. Taj
dio lanca zove se predgon a dužine je 5 m. U sredini predgona je vrtuljak, koji ne dozvoljava
da se lanac usuka kad se brod, zbog vjetra ili morske struje, okreće na sidrištu.

Sidreni lanac se slaže u posebnom spremištu koje se zove lančanik. Na dnu lančanika nalazi
se uglav, za koji je vezan kraj lanca pomoću posebnog iskliznog uređaja koji se može aktivirati
sa palube (slipovati) u slučaju da treba otpustiti lanac.
 PALUBNA OPREMA

BITVE, KRIŽNE GLAVE

Bitve (bitts, bolards)

 za vezivanje broda
 od lijevanog čelika, zavarene za brodsku palubu
(palube pojačane višestrukim limom.
 raspoređene po pramcu i krmi broda te po
bokovima na način da osiguravaju nesmetan
prolaz konopima
 u podnožju valjkastih profila imaju očnjake
namijenjene “bocanju” (zapor) konopa pri
vezivanju broda.
Križne bitve
 pogodne za vezivanje konopa ako “rade” prema
gore čime se onemogućuje isklizavanje konopa.
 zavarene za brodsku konstrukciju (pojačanje
pune ograd).
TERETNO VITLO SA SAMARICOM

Teretno vitlo sa samaricom se sastoji od:

,
1) deblo samarice,
2) obruč s očnjacima
3) gornji kolotur klobučnice
4) klobučnica
5) viljuška debla samarice
6) jarbol
7) vitlo,
8) gornji kolotur klobučnice
9) donji kolotur klobučnice
10) podigača sa kukom
11. Brkovi
12,13 tegalj brka
14) oslonac sa viljuškom jarbola samarice
 PALUBNI UREĐAJ
TERETNO VITLO SA SAMARICOM

1. Samarica (derić) je čelična greda okruglog oblika. Jednim

krajem, koji se naziva peta, ona je, pomoću univerzalnog zgloba,
pričvršćena na oslonac na jarbolu (koloneti).

2. Na gornjem kraju samarice nalazi se čelični obruč s četiri

očnjaka.
Za gornji očnjak spojena je klobučnica, za donji podizač tereta
(manat), dok su za očnjake sa strane spojeni brkovi samarice.

3. Klobučnica služi za podizanje samarice u vertikalnoj ravni.

4. Brkovi su užad sa koturovima (španjole) koji služe za

pomijeranje i zakretanje samarice u horizontalnoj ravni.

5. Podizač tereta je čelično uže koje je prebačeno preko

koloturnika a jednim krajem je namotano na bubanj vitla (vinča),
dok se na drugom kraju nalazi kuka za teret.

Okretanjem bubnja vitla uže se odmotava (spuštanje tereta) ili

namotava (dizanje tereta). Vitlo mora imati mogućnost držanja
tereta na određenoj visini, što omogućava kočnica.
 PALUBNI UREĐAJ
TERETNO VITLO SA SAMARICOM

Okretanjem bubnja uže se namata, teret se diže. Pojasna kočnica sprječava

okretanje bubnja; teret visi na željenoj visini.

Popusti li se kočnica, teret se spušta (ako to pogonski stroj dopušta) pod

djelovanjem vlastite težine; kočnicom se može regulisati brzina spuštanja.

Za pomicanje samarice u okomitoj ravnini iz položaja 1 u položaj 1upotrebljavaju

se pomoćni bubnjevi postavljeni na jedno od vratila teretnog vitla.

Na taj se bubanj, koji strši izvan okvira vitla (donja slika) (4), namata uže,
najčešče konop kojemu je najedan kraj , preko kolotura, vezan za točku gdje se
lanac (gornja slika) (10) spaja s klobučnicom /8/, a drugi kraj konopa pridržava
mornar. Kad vitlo preuzme teret samarice, popusti napetost na lancu (10) pa se
njegova dužina može izmjeniti tako da se zakvači neka druga karika lanca u
točki 9. Tada se bubnjem (donja slika) (4)napetost konopa popusti i lanac
preuzme silu klobučnice. Na novijim bordovima ulogu lanca pruzima pomoćni
bubanj.
Vitla za teret imaju potrebna vratila (donja slika) (5 i 6), njihove ležaje (7) i okvire
/8/ koji drže sve dijelove vitla u jednoj cjelini, postavljenog na temelj.
 PALUBNI UREĐAJ
SOHE ZA ČAMCE

Čamci se spuštaju u more posebnim uređajima tzv.

sohama.
Postoje u uglavnom tri tipa soha:
1. okretne,
2. nagibne i
3. gravitacijske
.

Gravitacijske sohe koriste gravitacijsku silu odnosno težinu čamca ili splavova.
Spuštanje brodica sohama,

Okretne sohe
 koriste manualni rad da bi se brodica postavio u položaj iz koga je moguće
spuštanje u more, na jedrenjacima, ne koriste se više
Spuštanje brodica sohama,
Nagibne sohe izbacuju čamac van broda tako da se okretanjem odgovarajuće ručice
izvlači vreteno koje izbacuje sohu a time i čamac van broda. Ovim se sohama postigao
izvjesni napredak jer su se čamci izbacivali brže i jednostavnije.
Sistem ima kočnicu zbog ravnomjerne brzine spuštanja odnosno zaustavljanja čamca u
svakom trenutku.Kuke predstavljaju sigurno sredstvo na kojima čamci vise a koje su
pričvršćene za brod. Postoji pramčana i krmena kuka koje se oslobađaju mehanizmom
kad se čamac nađe u vodi. Na glavi sohe se nalaze koloturnici za čeličnu užad.

Kada je čamac na sohi dodatno se osiguravaju sa dva zapora odnosno čelična užad
SOHE ZA ČAMCE

Sistem mora imati kočnicu zbog ravnomjerne brzine spuštanja odnosno

zaustavljanja čamca u svakom trenutku. Kuke predstavljaju sigurno sredstvo
na kojima čamci vise a koje su pričvršćene za brod. Postoji pramčana i
krmena kuka koje se oslobađaju mehanizmom kad se čamac nađe u vodi.

a) Pri izbacivanju čamca moraju se najprije otpustiti

pramčani i krmeni zapori.

b) Zatim se, kočnicom vitla, popušta uže 6. Čamac

zbog svoje težine, zajedno sa sohama počne kliziti po
nosaču.

c) Kad soha u svom kretanju od položaja A stigne u

položaj B, kuka glave sohe se automatski otkači pa
se čamac dalje spušta sve do palube s koje u njega
ulaze posada i putnici.

d) Na visini palube čamac se zaustavi i pritegne uz

brod priteznicom 7, što je u stvari čelično uže koje je
jednim krajem pričvršćeno za sohu a drugim je
pomoću klizne kuke pričvršćeno za čamac.

e) Kada se posada i putnici ukrcaju, otkači se klizna

kuka, ali se prije toga uhvate udvojci 8, koji se, dok
koturovi ne budu u vertikalnom položaju, polako
popuštaju, a zatim se čamac, pomoću ručne kočnice
dalje spušta.
Spuštanje brodica sohama,
Gravitacijske sohe
 koriste gravitacijsku silu odnosno težinu brodice ili splavi.
 više izvedbi
 brodica visi na platformi s kotačima te se nakon otpuštanja osigurača platforma spušta
po kosim nosačima u položaj iz kojeg je moguće okomito spuštanje u more (nazivaju se
još i klizne,
 brodica je postavljena tako da se nakon otpuštanja poluge nosači iskreću u položaj iz
kojeg je moguće okomito spuštanje u more (nedostatak:nosači se mogu zaglaviti),
 brodica iz ležišta klizi po saonicama uz bok broda u more (nedostatak: usljed udara o
bok broda moguća oštećenja)
 brodica se spušta iz platforme koja je postavljena van broda iznad mora.
(specijalne plovne jedinice)
 free fall
 brodica se spušta s odgovarajuće platforme izravno u more
 brodica mora biti potpuno zatvorena i samouspravljujuća
 brodica na koso položenoj platformi s kotačima, na krmi
broda a spušta se u more kad su sve osobe ukrcane i sigurno
privezane, otpuštanjem kočnice.
 najbrži način napuštanja broda a jedini nedostatak je
neugodan udarac o površinu mora.
 brodica već u dodiru s morskom površinom postiže brzinu od
12 čv što omogućuje brzo i sigurno udaljavanje od broda.
 do danas konstruirani čamci za spuštanje s visine do 26 m.
 spuštanje se izvodi na način sličan gravitacijskim sohama.
 slično i kod brodova s većim brojem splavi gdje su splavi
složene (grupirane) na kosim platformama i jednim potezom
u more se baca čitava grupa splavi.