Središnja Afrika

Pripremio:
Doc.dr.sc.Žarko Dugandžić
• Središnja Afrika zaprima ekvatorski prostor
Afrike u području zavale r.Kongo i njezinih
rubnih područja
• Za suvremeni društveno ekonomski odnos ali i
za političku prošlost od osobite je važnosti
zatvorenost zavale prema Gvinejskom zaljevu
• Obalno područje Afrike se već upoznalo u
15.st., ali se u unutrašnjost nije išlo do 19.st.
• Razlozi su zatvorenost zavale ali i
neprohodnost
• Navedeni prostor ima površinu od oko 5,3
mil.km2
• Tu se nalazi osam nezavisnih država (CAR, NR
Kongo, Republika Kongo, Kamerun, Gabon,
Ekvatorijalna Gvineja i Angola).na otočnom
prostoru je Sao Tome i Principe
• Najveći prostor (44%) i najveći broj stanovnika
(oko 60%)otpada na DR Kongo
• Sastavom stanovništva je dosta raznorodna:
Sudanidi i Bantuidi (najvažnije grupe crn.stan.)
• To je najslabije naseljeni prostor Afrike
• Slaba naseljenost se tumači kao razlog ropstva
• To je i gospodarski najnerazvijenija regija
Afrike
• Kraj je bogat drvetom, a velika su nalazišta
bakra, nafte, dijamanata,
• Izvoze bakar,dijamanata,nafta (Gabon), ostale
zemlje daju kavu, kakao, pamuk, sisal, duhan,
uljevita palma
• Prometne veze ozbiljna su kočnica razvoju
gospodarstva
 Demokratska Republika Kongo
• Republika,
• Jezik, francuski,
• Površina 2 344 858 km2
• Stan.77 434 000 ili 25
st./km2
• Valuta, kongoanski franak
• Nezavisnost od Belgije
1960.g.
• Gl.grad Kinshasa, (8 mil.
stan., a 9,3 kao
aglomeracija
• Na Berlinskom kongresu 1884.g. osnovana je
Nezavisna država Kongo (u stvari privatno
vlasništvo belgijskog kralja Leopolda II.)
• 1908. kralj ustupa to pravo belgijskoj državi pa
je Kongo belgijska kolonija sve do 1960.
• 1971.ime zemlje je promjenjeno u Zair i ostaje
do 2002. kada opet biva preimenovan u
Kongo (poslije drugog kongoanskog rata)
 Prirodne osobine:
• teritorij se nalazi unutar slivnog
područja r.Kongo
• Bazen je plitka potolina,
sastavom jednostavan
• Rubni dijelovi od stare kristalaste
mase, prema središtu zavala
prikrivaju mlađi pješčenjaci
• Ekvator prolazi sjevernom
polovicom zemlje, a “kišni
ekvator” nalazi se oko 3
s.paralele
• Duž te zone kiše padaju čitave
godine
• God.količina padalina je 1500 do
2000 mm
• Temperature su visoke,
srednje mjesečne variraju
između 24 i 28°C
• Dnevne amplitude su
također male
• Takve prilike uvjetuju rast
uvijek zelenih šuma, a na
višim ocjeditim djelovima
nalazimo i savanski tip šume
• Prema jugu zemlja ima
značajke subekvatorskog
područja, padalina je manje
• Najviše se razlikuje klima na
Šabi (Katanga) koja leži na
1000 m n.v., temp.su od 15 i
25°C, a padaline oko 1000
mm
• Klimatske prilike su ugodnije
Stanovništvo:
• 2/3 stan.živi tradicionalnim načinom života po
savanam i šumama, a oko 10% teritorija prava
je “prašumska pustinja”
• Nešto su gušće naseljeni rubni dijelovi zavale i
zona uz 5 paralelu j.širine
• Najveći dio stanovništva čine crnci bantu i
sudanske jezične grupe
• U zabačenim šumskim
prostorima žive Pigmeji, a
na s.i. Niloti i Hamiti
• Stranaca ima oko 930 000
(Europljani)
• Gradovi su nastali u doba
kolonijalizma na
povoljnim prometnim
položajima ili rudarskim
središtima
• Kinšasa (moderan grad,
značajno pretovarno
mjesto,zračnu luku,
središte najnapučenijeg
prostora, sveučilište..),
• Lubumbaši (500
000),treći grad po
veličini, smješten u
rudarskoj pokrajini
Šabi, jak cestovni i
želj.promet s ostalim
ind.gradovima,
sveučilište
• Metadi (oko 200 000),
glavna luka Konga,
povezan žel.i putevima
s unutrašnjosti
• Tu su još Maji, Kolvezi,
Hanangra, Kisangani,
• Stopa rasta stanovništva 2,8%
• n=46 m=15,3 i prpr=30,7
• Udio gradskog stanovništva 31%
• Vjeroispovijest: rimokatolici 41%,
tradicionalisti 33% i protestanti 24%
Gospodarstvo:
• Vanjska trgovačka bilanca je aktivna
• Gospodarsko središte zemlje je na krajnjem j.i
Šaba
• Gospodarstvo je razvijeno i dosta složeno
• Površina pod kulturama je 21%, 43% šumama
35% pod savanama i 1% za stočarstvo
• Poljoprivreda daje samo za prehranu
stanovništva (manioka, batatu, banana,
sezam, ul.palma, kikiriki)
• Glavna izvozna vrijednost je bakar i dijamanti
• DR Kongo je 5 svjetski proizvođač bakra,
• Daje oko 65% svjetske produkcije kobalta
• Velika nalazišta zlata oko Albertova jezera,
• Velika nalazišta dijamanta
• Zbog nedostatka ugljena sve se više grade
hidroelektrane
• BDP=80USD
• I.=56%, II.=19%, III.=25%
• Uvoz 702 milUSD, izvoz 940 mil.USD
 REPUBLIKA KAMERUN
• 475 442 km2
• Jezik, engleski i francuski
• Gl.grad je Yaounde
(Jaunde) 1,5 mil.stan.
osnovan 1888.od strane
Njemaca kao baza za
trgovinu slonovačom
• 20 386 799 stan. ili 34
stan/km2
• CFA franak
• Portugalci su već dolje u 15.st.ali nisu stvarali
naselja
• Kasnije Britanci uspostavljaju misionarske i
trgovačke postaje, a od 1884.i Njemci koji su
vladali sve do prvog sv.rata kada to
međusobno dijele Francuzi i Britanci (zapadni
dio)
• Samostalnost 1960.
Ekonomsko zemljopisna područja:
• Istočni Kamerun (bivši
francuski) ima dosta široku
obalnu nizinu koja prema
unutrašnjosti prelazi u
Adamansko visočje (do 2000
m), a ono opet u zavalu Čad
• Najveći grad zemlje je Duala (2
mil.) na obali Gvinejskog
zaljeva i gl.luka
• Vlažnost je velika i do 4000
mm kiša
• Srednje mjesečne
temp.variraju od 24 do 27°C
• Zapadni Kamerun (bivši
britanski)
• Neposredno uz obalu se diže
Kamerunsko gorje (preko
4000 m), količina kiša i do 10
000 mm
• U primorskim padinama
planina jaka agrarna
proizvodnja
• Nijemci davali velike koncesije
za uzgoj kakaovca, banana,
kaučuka, ul.palmi
• Gl. naselje je Buea
• Uvoz preko luke Limbe, a
izvoz preko luke Tiko
Stanovništvo:
• Kamerun je granično područje sudanskih i
Bantu crnaca
• U šumama živi oko 12000 patuljastih Babinga
• U šumovitim savanama srednjeg Kameruna
žive mješanci Bantu grupa
• God.stopa rasta 2,6% n=36,3 m=15,2 i
prpr=21,1
• Udio gradskog stan.50%
• Vjeroispovijest: rimok.35%, tradic.25%,
sun.musl.22% i protestanti 17%
 Gospodarstvo:
• Glavna grana gospodarstva je
poljoprivreda
• Na jugu i zapadu zemljoradnja a na
sjeveru stočarstvo
• Plantažno gospodarstvo
najrazvijenije u zapadnom
Kamerunu
• U vlažnim šum.područjima: taro,
manioka, jam, banana, sl.krumpir,
ul.palma
• A u sušnijim: kukuruz, proso,
sl.krumpir
• Plantažna poljoprivreda: kava,
kakao, kaučuk, čaj, ul.palma, pamuk
i papar
• Izvoz: nafta, kakao, kava
• Valuta, CFA franak
• BDP= 560 I.=46% II.=21% III.=33%
• Uvoz 1852 mil.USD izvoz 1749 mil.USD
 Republika Gabon
• Republika
• 267 667 km2
• 1 672 000 st. ili 5,2 po km2
• Gl.grad Librvil (797 000 stan.)
• God.stopa rasta 1,1%
• n=27,4 m=17,2 prpr=10,2
• Gradsko stan.82%
• Vjeroispovijest: rimok.50%,
protest.19%, trad.19%
• U 14.st.pleme Bakonga osnovalo državu Kongo
• U 15.st.Portugalci osnovali prve luke koje
postaju tržište robova
• U prvoj pol.19.st. Francuzi stavljaju Gabon pod
svoj protektorat
• Francuskom Kongu pripajaju ga 1889. a 1910.
je uključena u sastav Francuske Ekvatorske
Afrike
• Od 1958. Gabon postaje aut.pokr.u sastavu
Francuske Zajednice,
• Nezavisnost 1960.
• Južni dio obale je
nerazveden i nema luka
• Na najsjevernijem dijelu
obale je Librvil gl.grad
zemlje i regije Estuer
• Sjevernom polovicom
zemlje prolazi ekvator, što
joj daje izravne
ekvatorijalne klimatske i
vegetacijske značajke
• Obalu prati obalna nizina s
mnogobrojnim lagunama
• Nizina prema unutrašnjosti
prelazi u raščlanjeno
visočje (kristalaste građe)
• Najveći dio zemlje prekriven je
šumom koja izlazi i na Atlantik
• r.Ogoue prolazi sredinom
zemlje, ali je plovna samo u
donjem toku
• Glavninu stanovništva čine
plemena bantu
• Život zemlje uglavnom počiva
na iskorištavnju šuma i ruda
• Šume pokrivaju 75% teritorija i
bogate su okumom,
ebanovinom, mahagonijem,
kaučukom, i uljevitom palmom
• Sve veću važnost dobiva rudarstvo
• Od 1965. izvoz ruda prelazi 90% uk.izvoza
(nafta 72%)
• Izvozi se još mangan, uran i zlato
• Poljoprivreda zemlje slabije je razvijena nego u
bilo kojoj drugoj susjednoj zemlji
• Valuta, CFA franak
• BDP 3850 USD
• I.=8% II.=50% III.=42%
• Uvoz, 998 mil.USD, izvoz 2634 mil.USD
 Republika Kongo
• Republika
• 342 000 km2
• Sl.jezik, francuski
• Gl.grad Brazavil (1,1 mil.stan.).
Riječno pristanište .Osnovan
1880.
• Spojen je s gradom i lukom
Poant Noar na Atlantiku
• 4 448 000 st. ili 8,6 /km2
• Potkraj srednjeg vijeka primorski
dio zemlje bio u sastavu države
naroda Bakonga
• Od kraja 15.st. Portugalci
osnivaju svoje faktorije
(uglavnom se trgovalo robovima)
• U 19.st. zemlja postaje francuski
protektorat, sjeverno od
belgijske interesne zone
• Početkom 20.st. kolonija pod
nazivom srednji Kongo
uklopljena je u Francusku
Ekvatorsku Afriku sa sjedištem u
Brazavilu
• Nezavisnost dobiva 1961.g.
• Geografsko i gospodarsko
središte zemlje je uz r.Kongo i
donji tok r.Ubangi
• Klima je tropska
• Srednja mj.temp.je između 27 i
22°C
• Godišnja količina padalina
varira od 1000 do 2000 mm
• Sjeverni djelovi zemlje su pod
tropskim šumama,a južni je
šumska zona savanskog
karaktera
• Stanovništvo:
• Zemlja je relativno jako slabo naseljena 2-3
st/km2
• Prostorno nejednako raspoređeno
• Glavne etničke grpe su Bakongo (uz r.Kongo),
Bateke Mbača (po sjevernom šumskom djelu), Vili
itd.
• God.stopa rasta 2,3%
• N=38,6 m=16,4 pr.pr=22,2
• Udio gradskog stan.66%
• Gradić Etumbi je bio izvorište epidemije ebole
(početkom 21.st.)
Gospodarstvo:
• Za vrijeme Francuza je
preferiran zbog središta FEA
• Egzistencija zemlje nije počivala
na prirodnom bogatstvu nego
geografskom položaju
• Važnost južnog djela zemlje
određena je prednostima
prirodne sredine tog kraja
• Sjeverni dio pokrivaju šume
• Skupocjenog drveta je relativno
malo
• Jedina je zemlja FEA u kojoj su
Francuzi izgradili željeznicu
“Kongo-ocean” tj. od Brazavilia
do Poant Noar
• Oko 60% površine zemlje je pod
šumom,uglavnom se siječe okuma, sapela,
• Izvozi se drvo (mahagonij)
• Bogata naftom
• Tu su nalazišta bakra, cinka, olova, zlata
• Osnovna prehrambena kultura je manioka
• Valuta, CFA franak
• BDP 920 USD
• I.=6% II.=67% III.=27%
• Uvoz, 1153 mi.USD izvoz, 2181 mil.USD
 CENTRALNOAFRIČKA REPUBLIKA
• Republika
• 622 436 km2
• Stan. 4 616 000 ili
16,8/km2
• Gl.grad Bangi (622 000),
osnovan 1889.g.
• Sl.jezik, francuski,
• U 16.st.djelovi CAR bili su pod vlašću nekoliko
sudanskih država
• U 19.st.u zemlju prodiru Arapi (trgovina robljem)
• Od 1895.kolonija u sastavu Francuskog Konga
• 1911.-1916. 1/3 teritorija pod Njemcima
• Od 1946.ima status francuskog prekomorskog
teritorija
• Od 1958.autonomna republika u sastavu
Francuske
• Nezavisna država od 1960.
• To je zatvoren kontinentski
prostor u vrloznačajnom
prijelaznom području Afrike
• Zapadni i istočni dio zemlje
ispunjen je ravnjacima, dok je
središnji dolinski prostor uz
r.Kemo i Gribungui gospodarsko
središte zemlje
• Ima ekvatorske osobine u
porječju (Ubangi) Oubanguia i
sahelske u slivu Čada
• Suho razdoblje od X.-V., u
prosjeku godišnje padne 1600
mm kiše, ali su prostorna
odstupanja znatna
• Srednje mjesečne temp.variraju
od 20 do 25°C
• Na sjeveru zemlje od
oko 500 km
prevladavaju
značajke sahela
(savansko-stepsko),
dok je j.z.u zoni
vlažnih ekvatorskih
šuma
• Glavni riječni tokovi
slivnog područja
Čada su: Shari i Bahr
Auk, a slivnog
područja
(Ubangi)Oubangui:
Koto, Lobaye i Kadei
• Stanovništvo:
• Zemlja se nalazi u relativno najslabije
naseljenom dijelu Afrike
• Treba istaknuti: Baja, Bororo, Babinga
• Po podacima UN je 19% stanovništva
zaraženo HIV-om od 15-49 godina starosti
• God.stopa rasta stan. 1,9%
• N=37,5 m==18,4 pr.pr.19,1
• Udio gradskog stan 42%
Gospodarstvo:
• Privredno slabo razvijena
• Prirodni izvori su slabi
• Zemlja udaljena od prometnih ruta pa je
transport dug, a roba skupa
• U poljoprivredi je oko 95% stan.
• Preh.kulture: manioka, kikiriki i kukuruz
• Od trgovačkih kultura: kava, pamuk i banane
• Značajan je izvoz dijamanta
• CFA franak
• BDP 240
• I.=54% II.=21% III.=25%
• Uvoz 151 mil.USD, izvoz 160 mil.USD
 Ekvatorska Gvineja
• Republika
• 28 051 km2
• 1,7 mil.stan. ili 22/km2
• Sl.jezik, španjolski
• Gl.grad, Malabo (187 000 st.)
• Stopa rasta stan.2,5%
• N=38,1 m=13,4 prpr=24,7
• Udio gradskog stanovništva oko
49%
• Rimokatolici 90%
• CFA franak
• BDP 3740 USD
• I.=9% II.=86%, III.=5%
• Uvoz, 700 mil.USD, izvoz, 1970 mil.USD
• Na otocima Gvineje Portugalci u 15.st.podigli
plantaže uz pomoć robovskog rada
• Španjolci zauzeli te otoke 1778. te se učvrstili
na susjednom kopnu
• Nosila naziv Španjolska Gvineja
• 1963. promjenila ime u Ekvatorsku Gvineju
• Nezavisnos 1969.
• Provincija Rio Muni
kontinentski je dio zemlje s
površinom od 26 017 km2,
zahvaća uži pojas uz ušće
r.Benito i otoke Veliki i Mali
Elobej i Korsiko
• Kraj prima velike količine
padalina pa je jako vlažan
• Glavninu stan.čine Bantu crnci
• Otoci su niski i pjeskoviti
• Kraj je pošumljen, a šume
izbijaju na samu obalu Atlantika
• Provincija fernando Poo, zahvaća
istoimeni otok i otok Annabon
(Pagalu)
• Fernando Poo dug oko 70 km a
širok oko 35 km. Najveći dio je
planinski. Obrađuje se ½-ca
• Stanovništvo je jako mješano
• Većina stan.se nalazi uz obrađeni
dio na sjevernpj strani otoka
• 4/5 obradivih površina je pod
kakaovcem
• Zemlja je veliki izvoznik kakaoa,
nafte, ribbljih proizvoda
 Demokratska republika Sao Thome i
Principe
• Republika
• 1 001 km2
• 187 356 stan. ili 169,1/km2
• Sl.jezik, portugalski
• Gl.grad Sao Tome (56 166 stan.)
osnovali ga Portugalci 1485.,
najstarija građevina je katedrala
iz 16.st.
• Godišnja stopa rasta stan.2,2
• N=42,7 m=7,5 pr.pr=35,2
• Udio gradskog stanovništva 48%
• Rimokatolici 80%, ostalo protestanti
• Valuta, dobra
• BDP=320 USD
• I.=24% II.=17% III.63%
• Uvoz 23 mil.USD izvoz, 4 mil.USD
• Otoke su otkrili Portugalci 1471.godine
• Od 1522.je portugalska kolonija
• Nezavisnost 1975.g.
• Visoke fantastično oblikovane planine s
kraterskim jezerima te guste prašume s
brojnim brzacima sa strmim planinskim
padinama daju otocima naziv”biseri oceana”
• Temp.su visoke i gotovo nepromjenjene (oko
25°C), a količin apadalina velika od 2000 do
3000 mm
• Danas su otoci
područja
proizvodnje
kave, kakaa,
kopre i uljevite
palme
 Republika Angola
• Republika
• 1 246 700 km2
• Stan. 24 383 301
• Gl.grad Luanda (6,5 mil.)
• God.prom.br.stan.1,9
• N=46,4 m=25,8 prpr=20,6
• Udio gradskog
stanovništva je 35%
• Rimokatolici 51%,
protestanti 15%, ostalo
tradic.
• Valuta, kvanza
• BDP 690 USD
• I.=8 II.=67 III.=25%
• Uvoz, 3316 mil.USD izvoz, 6754 mil.USD
• Prva angolska država
nastala u prijelazu s 14.u
15.st.
• U 16.st.dolazi pod vlast
Portugalaca
• Sredinom 20.st.Angola je
proglašena portugalskom
prekomorskom
pokrajinom
• Neovisnost 1975.g.
• Zemlja se proteže između
6 i 18 južne paralele
• U tropskoj je zoni i ima
tropsku prirodu
• Veće visine u unutrađnjosti
i hladna morska struja uz
obalu snizuju temperaturu
• Kišno razdoblje je za
južnog ljeta (X.-V.mj.)
• Glavnina kiše pada od
veljače do travnja
• Europski utjecaj je dugo
vremena bio ograničen na
obalnu nizinu (kredna,
tercijarna i kvartarne
stijene)
• Naročito je pusta južna
polovica obalne nizine, koja
čini prijelaz u pustinju
Namib
• Najveći dio zemlje čini
visočje (Planalto) u
unutrašnjosti Angole,
istočno od obalne nizine
• Na jugu je ovaj zapadni rub
visočja viši nego na sjeveru
• Najznačajniji je centralni
dio visočja, a u njegovu
zapadnom djelu je i najviši
dio zemlje
• Na sjevernom djelu visočja
je hidrogafsko čvorište
Cunene, Konga i Zambezija
• Navedena dva glavna
prirodna dijela mogu se
izdvojiti u sljedeće
regionalne cjeline:
• Cabinda (Kabinda), je
sjeverno , izdvojena je
ušćem Konka i 30 km širokog
teritorija
• Ima površinu od 7270 km2
• To je pretežno šumsko
područje
• Oba su grada Cabinda i
Landana lučka naselja za
izvoz drveta i kakaa
• Sjeverozapad Angole
obuhvaća provincije Kongo,
Cuanza, i Malanje
• Glavnina stanovništva su
Bakongo, Ambundu i
Bangalai
• Ovdje se uzgaja oko 35%
produkcije kave
• Glavno naselje je Luanda,
oko prostrane luke razvila se
industrija i moderni grad
• Jugozapad sačinjavaju
provincije Benguele i
Mokamedes na obali te Bihe
i Huilo u unutrašnjosti
• To je prostor savane i
grmolike šume, ali je
gospodarski slabo razvijen
• Središnja Angola, je centralni
dio zemlje
• To je gospodarski najrazvijeniji
kraj
• Tu su goleme plantaže šećerne
trske i kokosa
• Lobito (59 000) se razvio iz
malog ribarskog mjesta
• Značajan gospodarski centar je
na visočju Bihe, to je
jednoličan, valovit, travnat
prostor s rijetkim šumama,
brojnim tokovima
• Razvijena je poljoprivredna
proizvodnja
• Središte kraja je grad Huambo
(80 000)
• Zemlja je vrlo slabo naseljena, što je posljedica
nepovoljnih prirodnih uvjeta u većem djelu
zemlje
• Savanska priroda zemlje pogodovala je
pokretnom stočarstvu koje je glavna gospodarska
aktivnost stanovništva
• Uz stočarstvo, stanovništvo se bavi uzgojem
prehrambenih kultura: manioke, kukuruza i riže
• Glavne trgovačke kulture su šećerna trska, kava,
banana, uljevita palma, pamuk, duhan i agrumi
• Do otkrića nafte glavni izvoz je bio kava
Kraj!