Školska godina 2006./2007.

Laseri
Emisija i apsorpcija svjetlosti
Priča
Vrlo brzo nakon što su izumljeni 1960. godine, laseri su postali novi
izvori svjetlosti u znanstvenim laboratorijima širom svijeta. Danas se
laseri koriste posvuda, u širokom spektru aplikacija poput prijenosa
podataka, nadgledanja, zavarivanja, bar-code čitačima itd. Na slici je
prikazana kirurška operacija pomoću laserskog svjetla prenesenog
preko svjetlovoda. Svjetlost iz lasera, kao i iz bilo kojeg drugog izvora,
nastaje emisijom atoma.

Što je to onda tako drugačije

kod laserske svjetlosti?

Vjerovali ili ne, odgovor

ćete saznati na današnjem
predavanju 
http://www.aip.org/success/industry/

2
Svijetlost kao val
 Svijetlost je transverzalni val

 Svijetlost je elektromagnetski val ( a elektromagnetski

val je primjer transverzalnog vala)

Valovi iscrtani sa crvenim

strelicama pripadaju električnom
polju, dok valovi iscrtani plavim
strelicama pripadaju magnetskom
polju.

3
 Valne pojave svjetlosti (svijetlost je transverzalni i elektromagnetski val)

Kao što smo spomenuli, svjetlost ima dvojnu prirodu. Pojave koje ukazuju da je svjetlost val su
interferencija, difrakcija i polarizacija svjetlosti. Budući da su interferencija i difrakcija kao
pojave usko povezane, za potpuno razumijevanje difrakcije svjetlosti potrebno je objasniti
interferenciju svjetlosti. Olaka okolsnost je da se interferencija i difrakcija svjetlosti opažaju na
zvučnim valovima i valovima na vodi, koji će nam poslužiti kao dobra nadopuna objašnjenja
ovih dvaju pojava.

 Interferencija svjetlosti
 Drugi zakon geometrijske optike kaže da ako se dva svjetlosna snopa sjeku u nekoj točci
prostora, ne utječu jedan na drugog te nastave svoje gibanje. Međutim, u posebnim uvjetima
možemo opaziti interferenciju dvaju svjetlosnih snopova, tj. njihovo pojačavanje ili
poništavanje. Interferencija je tipična valna pojava karakteristična za svako valno gibanje.
Najlakše je opažamo na vodi promatrajući valove koji nastaju iz dva bliska izvora: primjećujemo
kako se valovi u određenim mjestima pojačavaju a u drugim poništavaju (spomenuto u
osnovnim obilježjima vala). Kažemo da nastaje konstruktivna i destruktivna interferencija.
Dva vala će se pojačati ako su u fazi,

Slika 3.1. Interferencija svjetlosti


4
5
6
 Svjetlosni val nastaje kada pobuđeni atom emitira višak energije u
obliku svjetlosti. (ANIMACIJA spontane emisije)
 Da bi došlo do interferencije svjetlosti, valovi moraju biti
koherentni. Naime, svjetlosne valove emitiraju pojedini atomi ili
molekule u tvari (npr. atomi u volframskoj niti žarulje). Taj proces
traje vrlo kratko, stoga izvor svjetlosti emitira veliki broj
pojedinačnih valova. Takva svjetlost nema pravilne razlike u fazi
između valova od kojih se sastoji te kažemo da je takva svjetlost
nekoherentna. Izvore takve svjetlosti nazivamo nekoherentnim
izvorima. Takvi su izvori gotovo svi koje poznajemo iz
svakodnevnog života.
Analogno, ako je razlika u fazi između valova svjetlosti konstantna,
kažemo da je svjetlost koherentna, a izvore takve svjetlosti
nazivamo koherentnim izvorima Primjeri takvih izvora su laseri.

FILM
7
 Engleski fizičar Thomas Young opazio je 1803. godine interferenciju svjetlosti iz dviju pukotina
koje su osvjetljene točkastim izvorom svjetlosti (slika 3.4).


Slika 3.4. Youngov pokus

 Sunčeva svjetlost obasjava jednu usku pukotinu. Iz pukotine izlaze svjetlosni valovi koji upadaju
na dvije uske i bliske pukotine ( i ). Iz tih pukotina izlaze dva koherentna vala. U točci P na
zastoru valovi jednog i drugog izvora (tj. valovi od jedne i druge pukotine) zbrajaju se i daju
interferentnu sliku. Valovi su na pukotini bili u fazi. Međutim, došavši do točke P jedan je
prevalio dulji put od drugoga, te valovi više nisu u fazi. Ovisno o razlici u fazi koju će valovi
imati u određenoj točci zastora, nastati će svjetla pruga (za konstruktivnu interferenciju) ili
tamna pruga (za destruktivnu interferenciju) interferencije (prikazano na slici 3.5). To je bio
jedan od prvih pokusa koji je potvrdio valnu prirodu svjetlosti.

Slika 3.5. Interferencija monokromatske svjetlosti.


8
9
10
Ponavljanje
 Svjetlosni val nastaje kada pobuđeni atom emitira višak energije u obliku svjetlosti.

 svijetlost je transverzalni i elektromagnetski val , svjetlost ima dvojnu prirodu.

 Pojave koje ukazuju da je svjetlost val su interferencija, difrakcija i polarizacija
svjetlosti.
 interferenciju dvaju svjetlosnih snopova, tj. njihovo pojačavanje ili poništavanje.
Interferencija je tipična valna pojava karakteristična za svako valno gibanje. Dva
vala će se pojačati ako su u fazi,
 Da bi došlo do interferencije svjetlosti, valovi moraju biti koherentni. Naime,
svjetlosne valove emitiraju pojedini atomi ili molekule u tvari (npr. atomi u
volframskoj niti žarulje). Taj proces traje vrlo kratko, stoga izvor svjetlosti emitira
veliki broj pojedinačnih valova. Takva svjetlost nema pravilne razlike u fazi između
valova od kojih se sastoji te kažemo da je takva svjetlost nekoherentna. Izvore
takve svjetlosti nazivamo nekoherentnim izvorima. Takvi su izvori gotovo svi koje
poznajemo iz svakodnevnog života.

 ako je razlika u fazi između valova svjetlosti konstantna, kažemo da je svjetlost

koherentna, a izvore takve svjetlosti nazivamo koherentnim izvorima Primjeri takvih
izvora su laseri.

11
FOTON?
 Foton je elementarna čestica, kvant
elektromagnetskog zračenja, koji se u vakumu giba
brzinom svjetlosti c. Nema masu mirovanja, a sadrži
energiju
 E=hν , gdje je h Planckova konstanta (6,626.10-34J), a ν
frekvencija.
 a čini se da daje uvid u prirodu fotona i Planckove
konstante: Planckova konstanta mogla bi biti energija
fotona koji ima periodu od T = 1 s ("standardni foton"),
a (pojedinačni) foton bi mogao biti (pojedinačni)
elektromagnetski val, čija je perioda obrnuto
proporcionalna energiji.

12
Polarizacija
 Ograničenje titranja valova svijetlosti na neku određenu
ravninu, tj. isključivanje svih titranja, koja nisu u toj
ravnini. Svijetlost se rasprostire u transverzalnim
valovima u svim ravninama okomitim na smijer
rasprostiranja

13
 Francuski fizičar Malus (Malis) izvodeći pokuse refleksije
svijetlosti na ravnim zrcalima otkrio je, 1808 god., ovu
pojavu: kad zrake svijetlosti padaju na zrcalo da s
okomicom na ravninu zrcala zatvaraju upravo kut od
56°, onda su zrake reflektirane svijetlosti linearno
polarizirane, tj. valovi svijetlosti titraju u jednoj ravnini .

Esperimenti pokazuju da
se svjetlost refleksijom
od glatkih ploha nekog
tijela samo onda
potpuno polarizira, kad
kut između reflektirane
zrake i lomljene zrake
iznosi 90°.

14
 Polarizacija svijetlosti nastaje i onda kad se svijetlo pušta kroz
tanke pločice prozirnog minerala turmalina. Ako su dvije
turmalinove pločice postavljene tako da svjetlost nakon prolaza
kroz jednu pločicu odmah dolazi do druge, a obije su pločice
postavljene tako da su im kristalne osi međusobno paralelne, onda
će svjetlost prolaziti makar i oslabljena (zbog apsorpcije u kristalu).
Zaokreće li se jedna od pločica u istoj ravnini, u oko promatrača
dolazit će sve manje svjetlosti. Kad zaokret bude iznosio upravo
90°, svjetlost će nestati. Daljnji zaokretanjem pločice svjetlost će
se opet pojaviti. Prolaženjem kroz prvu pločicu trumalina ne
propušta upravo te titraje, jer joj optička os sa ravninom titranja
polarizirane svijetlosti zatvara pravi kut. Za polarizaciju svjetlosti i
ispitivanje te pojave upotrebljava se i mineral islandski dvolomac
(kristalizirani kalcit, CaCO3) u obliku prizme. Svijetlost polariziraju i
kristali herapatita, umjetno priređenog organskog spoja. Od njega
se
izrađuju polarizacioni filteri ili polaroidi. N

FILM
15
Difrakcija svjetlosti(DUGA)
 Sunčeva svjetlost se sastoji od različitih valnih duljina koje naše
oko vidi kao različite boje. Svjetlost različitih boja gledana zajedno
izgleda nam kao bijela svjetlost
 Pojava razdvajanja svjetlosti na svoje komponente se zove
difrakcija, a može se vidjeti i na prizmi.

Do loma svjetlosti dolazi zato što svjetlost putuje različitom

brzinom u tvarima različite gustoće. Pri nailasku na granicu
sredstava mijenja se brzina svjetlosti i dolazi do loma. Kut loma
može se izračunati prema Snellovom zakonu loma:
n1 sin A = n2 sin B,gdje je A upadni kut, B je kut loma, a n1 i n2
su indeksi loma tvari.

16
Laseri i laserska svjetlost

 Riječ laser je kratica engleskog izraza

 “light amplification by the stimulated emission of radiation”,
 što se prevodi kao “pojačanje svjetlosti stimuliranom emisijom
radijacije”.

 Još je 1917 A. Einstein izračunao potrebne uvijete za nastanak

stimulirane emisije ali je praktična prinjena tih načela ostvarena
tek 1960. kad je demostriran prvi laser baziran na kristalu rubina.
 Laserska svjetlost, kao i svjetlost npr. iz obične žarulje, je
emitirana pri prijelazu atoma iz višeg u niže energijskog stanje.
Međutim, za razliku od običnih izvora svjetlosti, u laserima atomi
djeluju zajedno da bi proizveli svjetlost sa sljedećim
karakteristikama:

Primjer: http://www.colorado.edu/physics/2000/index.pl
17
1. Laserska svjetlost je visoko monokromatska, tj.
sastavljena od samo jedne frekvencije.
Svjetlost iz običnih (bijelih) žarulja je sastavljena od mnoštva
različitih valnih duljine i stoga sigurno nije monokromatska.
Čistoća laserske svjetlosti može biti do 1 dio u 1015.

2. Laserska svjetlost je vrlo koherentna, tj. fotoni su

međusobno u fazi.

18
Laseri i laserska svjetlost
3. Laserska svjetlost je jako usmjerena.
Npr. laserski puls korišten za mjerenje udaljenosti
mjeseca napravio je točku na mjesečevoj površini
radijusa od samo nekoliko metara. Svjetlost iz
obične žarulje može se usmjeriti pomoću leća, ali
nikad tako dobro kao laserska svjetlost.
4. Laserska svjetlost može se oštro fokusirati.
Ako dva svjetlosna snopa imaju istu energiju, snop
koji se fokusira u manju točku imat će veći
intenzitet. Da bi dobili intenzitet svjetlosti koju daju
jaki laseri tijelo bi trebalo zagrijati na temperaturu
1030 K (radi usporedbe, volframova nit u žarulji je
ugrijana na 3000 K, a temperatura u jezgri sunca je
108 K).

19
Kako rade laseri (1)
 Riječ laser je kratica engleskog izraza
 “light amplification by the stimulated emission of
radiation”,
 što se prevodi kao “pojačanje svjetlosti stimuliranom
emisijom radijacije”.
 Ovaj koncept je uveo Einstein 1917. godine, dok je
prvi laser napravljen 1960.
 Razmotrimo izolirani atom koji može biti ili u svom
osnovnom stanju (stanju s najnižom energijom) E0, ili
u pobuđenom stanju (stanju s višom energijom) Ex.

Film
20
 Postoje tri različita fizikalna procesa kroz koje atom može
prelaziti iz jednog u drugo stanje.
1. Apsorpcija.
Atom se u početku nalazi u osnovnom stanju. Ako ga stavimo u
elektromagnetsko polje frekvencije , atom može apsorbirati energiju h iz tog
polja i preći u više energijsko stanja. Iz zakona sačuvanja energije imamo
h=Ex-E0.
2. Spontana emisija.
Atom se na početku nalazi u pobuđenom stanju i nema vanjskog zračenja.
Nakon nekog vremene, atom će spontano (“sam od sebe”) preći u osnovno
stanje, emitirajući foton energije h. Ovaj proces zovemo spontana emisija,
jer se događaj zbio bez vanjskog utjecaja. Svjetlost u običnoj žarulji je
generirana na ovakav način.
(U normalnim okolnostima srednje vrijeme života atoma u pobuđenom stanju,
prije spontane emisije, je oko 10-8 s. Međutim, za neka pobuđena stanja, ovo
srednje vrijeme života može biti i do 105 puta veće. Takva stanja zovu se
metastabilna stanja i igraju važnu ulogu u radu lasera.)
3. Stimulirana emisija.
Atom je na početku u pobuđenom stanju, ali je ovaj put prisutno vanjsko
elektromagnetsko polje frekvencije =(Ex-E0)/h. Foton energije h može
stimulirati atom na prelazak u osnovno stanje, i tijekom tog procesa emitira
dodatni foton čija energija je također h. Ovaj proces se naziva stimulirana
emisija jer je događaj pobuđen vanjskim fotonom. Emitirani foton je u
potpunosti identičan vanjskom fotonu, tj. imaju istu energiju, fazu, polarizaciju
i smjer kretanja.

21
Kako rade laseri
Prije Proces Poslije

1. Apsorpcija.
Atom se u početku nalazi
u osnovnom stanju. Ako
ga stavimo u
elektromagnetsko polje
frekvencije , atom može
apsorbirati energiju h iz
tog polja i preći u više
energijsko stanja. Iz
zakona sačuvanja
energije imamo h=Ex-
E0.

Radijacija Materija
Radijacija Materija

22
Kako rade laseri
Prije Proces Poslije
1. Spontana emisija.
Atom se na početku nalazi u
pobuđenom stanju i nema
vanjskog zračenja. Nakon
nekog vremene, atom će
spontano (“sam od sebe”)
preći u osnovno stanje,
emitirajući foton energije h.
Ovaj proces zovemo
spontana emisija, jer se
događaj zbio bez vanjskog
utjecaja. Svjetlost u običnoj
žarulji je generirana na
ovakav način.
(U normalnim okolnostima
srednje vrijeme života atoma
u pobuđenom stanju, prije
spontane emisije, je oko 10-8
s. Međutim, za neka
pobuđena stanja, ovo
srednje vrijeme života može
biti i do 105 puta veće.
Takva stanja zovu se
metastabilna stanja i igraju
važnu ulogu u radu lasera.)

Radijacija Materija
Radijacija Materija

23
Kako rade laseri
Prije Proces Poslije
1. Stimulirana
emisija.
Atom je na početku u
pobuđenom stanju, ali je
ovaj put prisutno vanjsko
elektromagnetsko polje
frekvencije =(Ex-E0)/h.
Foton energije h može
stimulirati atom na
prelazak u osnovno
stanje, i tijekom tog
procesa emitira dodatni
foton čija energija je
također h. Ovaj proces
se naziva stimulirana
emisija jer je događaj
pobuđen vanjskim
fotonom. Emitirani foton
je u potpunosti identičan
vanjskom fotonu, tj.
imaju istu energiju, fazu,
polarizaciju i smjer
kretanja.
Radijacija Materija
Radijacija Materija

24
 FILMIĆ
Kako rade laseri
Prije Proces Poslije
3. Sva tri procesa prikazana
su
na slici desno:
atomi su prikazani
crvenom točkom;
atom je ili u osnovnom
stanju E0, ili
u pobuđenom stanju Ex.
a) atom apsorbira foton
iz dolazećeg
zračenja,
b) atom emitira foton bez
vanjskog
utjecaja,
c) svjetlost koja prolazi
uzrokuje
da atom emitira foton iste
energije,
povećavajući tako
energiju svjetlosnog
vala
Radijacija Materija
Radijacija Materija

25
U teoriji, laser se sastoji od tri osnovna elementa.
Aktivni medij je materijal u kojem dolazi do pobude fotona.
Izvor energije daje potrebnu energiju za pobudu.
Oscilatorski prostor se sastoji od dva ogledala među kojima se svjetlost odbija tako da
se reflektiraju samo zrake koje putuju duž istog pravca.

Crtež 1: Osnovni elementi lasera

Rad lasera započinje aktivacijom izvora energije. Električna energija tada izravno
ulazi u aktivni medij (kao npr. u slučaju C02 lasera i Argonskog lasera) ili se koristi
za pogon snažne lučne svjetiljke (kao što je slučaj kod Nd:YAG lasera), koja zatim
isijava fotone koji ulaze u aktivni medij.

26
 Kada foton iz izvora energije udari u neki od elektrona koji
kruže oko jezgre, elektron se privremeno podiže na višu
energetsku razinu. Elektron zatim pada na prvobitnu
 energetsku razinu, otpuštajući foton. Ovaj proces se
naziva “spontana emisija”.

27
 Ako drugi foton udari u elektron kada je ovaj još uvijek na višoj
energetskoj razini, elektron pada na prvobitnu energetsku razinu,
ali u istom trenutku otpušta foton iste boje (odnosno iste valne
duljine) kao foton koji ga je udario. Novi foton se i kreće potpuno
istim pravcem kao i originalni foton; odnosno, tamo gdje je prije
sudara bio
 jedan, sada su dva fotona. Ovaj proces se naziva “stimulirana
emisija”.

28
 Kako iz izvora energije izlaze milijuni fotona i
podižu milijune elektrona na višu energetsku
razinu, neki od otpuštenih fotona spontanom
emisijom udaraju u jedno od ogledala
oscilatorskog prostora i vraćaju foton nazad u
aktivni medij i tako potiču stimuliranu emisiju.
 Kako foton koji je nastao stimuliranom emisijom
putuje istim smjerom kao originalni foton, dobili
smo dva identična fotona koja putuju zajedno.
Zbog ogledala, ti se fotoni ponovno vraćaju u
aktivni medij sve dok se ne sudare sa drugim
elektronima na višoj energetskoj razini i tako
stvaraju po dva dodatna fotona. Sada već
imamo četiri fotona koji putuju u istom smjeru.
Ovaj se proces ponavlja dok se ne proizvede
 dovoljno velik broj fotona - u skraćenici LASER
izraz pojačavanje se upravo odnosi na ovakvo
umnožavanje broja fotona. Jedno od ogledala u
oscilatorskom prostoru je djelomično prozirno
(polutransparentno), i dopušta izlaz manjem
broju fotona iz oscilatorskog prostora. Od
propuštenih fotona se formira laserska zraka,
koja se zatim koristi za dobivanje kirurškog
efekta.

29
Rubinski laser
 Rubinski laser je napravljen 1960.
Sastoji se od rubidijevog štapa
dužine nekoliko cm, a okružen je
helikoidalnom ksenonskom
lampom.
 Rubidij je prozirni kristal Al2O3 koji
sadrži malu količinu (oko 0,05 %)
kroma Cr3+ koji zamjenjuju Al3+.
Cr3+ ima metastabilno stanje čije je
vrijeme poluživota 0,003 s.
 Ksenonska lampa pobuđuje Cr3+ u
više stanje koje se brzo raspada u
metastailno stanje te lasersko
svjetlo nastaje prijelazom iz tog
metastabilnog stanja u osnovno
stanje

35
Biofizika djelovanja lasera na tkivo

 Ovisno o trajanju djelovanja laserske zrake na tkivo (vrijeme

djelovanja), sa jedne strane i o laserskom isijavanju po površini ili
u dubinu tkiva (stvarna gustoća energije) sa druge strane,
razlikujemo tri vrste interakcije sa tkivom:
 fotokemijski učinak (10s - 1.000s; 10-3 - 1W/cm2) Duga
izloženost djelovanja lasera male snage –biostimulacija koristi se
za zacjelivanje rana smanjenje bolova…
 fototermički učinak (1ms - 100s; 1 - 106 W/cm2) Skračivanjem
vremena i pojačanjem snage započinje fototermičko djelovanje u
kirurgiji za rezanje i koagulaciju tkiva
 fotoionizacijski učinak (10ps - 100ns; 108 - 1012 W/cm2). Snažna
električna polja vode ionizaciji odnosno velika gustoća fotona
uzrokuje beztermičko kidanje međumolekularnih veza – foto
ablazija. Fokusirani kratki ali izuzetno jaki impulsi – oftamologija
mikrokirurški zahvati

36
Tipovi lasera
 Laseri sa čvrstom tvari kao aktivnim sredstvom
Najpoznatiji su rubinski laser, Yag laser itd.(Rezanje bušenje, varenje)
 Plinski laseri, kojima je aktivno sredstvo neki plin
Najpoznatiji su He-Ne i CO2-N laseri
 Poluvodički laseri, kojima je aktivno sredsto dioda
(koriste se u telekomunikacijama i računalima)
 Kemijski laseri – u kojima je laserska emisija uzrokovana kemijskim
procesom
 Laseri se mogu dijeliti i na:
 Kontinuirani laseri, koji daju neprekinute laserske snopove
 Pulsni laseri, koji daju isprekidane laserske snopove
 Najmanji laseri, koji se koriste pri prenosu podataka kroz svjetlovode mogu imati
veličinu reda veličine mm i generirati malu snagu od npr. 200 mW.
 S druge strane najjači (i najveći) laseri koriste se u istraživanju nuklearne fuzije,
astronomskim i vojnim aplikacijama. Takvi laseri mogu generirati kratke pulseve
snage i do 1014 W, što je nekoliko stotina puta veće od ukupnog kapaciteta
proizvodnje električne energije u SAD-u. Da se izbjegne kratkotrajni gubitak napajanja
strujom u SAD-u, energija koja je potrebna za jedan puls se kontinuirano prikuplja u
relativno dugim vremenskim intervalima između dva pulsa.

37
Primjena u medicini
 Zbog sličnosti postupaka u različitim medicinskim
disciplinama (na primjer liječenje perianalnih kondiloma
u kirurgiji, ginekologiji, urologiji ili dermatologiji), ima
smisla podjela prema područjima tijela, a ne prema
medicinskoj specijalnosti.
 Prvo imamo površinsku primjenu lasera koja se odnosi
na kožu i vidljivu sluznicu.
 Druga je unutartjelesna primjena lasera koja nije
ograničena samo na otvorenu kirurgiju ili endoskopiju
već pokriva i međuprostornu primjenu, kao npr.
Krvožilni sistem, šuplje organe ili tjelesne šupljine.

38
 Lasere možemo koristiti u dijagnostici i u terapiji. Laser u terapiji
može služiti kao kirurški instrument za pripremu, rezanje ili
srašćivanje tkiva tijekom operativnog zahvata. Drugi način
primjene, čiji se razvoj tek očekuje u bliskoj budućnosti, je
upotreba lasera kao središnjeg terapeutskog postupka
 Sigurna upotreba lasera u medicini
 Do određene razine snage, sve valne duljine lasera su bezopasne,
jer lasersko svjetlo nijeionizirajuće zračenje poput X-zraka.
Opasnost postoji samo kod izlaganja laserskom svjetluvelike
snage. Zaštita očiju za vrijeme laparaskopskih zahvata sastoji se
od dodavanja filteraizmeđu oka i laparaskopa. Obično postoji i
zaštitni mehanizam koji onemogućuje aktivacijulasera na
otvorenom (izvan cijevi laparaskopa, odnosno trbušne šupljine).

39
Primjene lasera (1)
 Svakodnevna upotreba
 Compact disc/DVD
 Laserski printer
 Optički diskovi (u skoroj budućnosti – npr. holografski diskovi)
 Bar-code čitači
 Zaštitni hologrami (na kreditnim karticama, Microsoftovom softwareu,
vrijednosnim papirima)
 Prenos podataka svjetlovodima
 Direktni prijenos podataka (komunikacija među satelitima, vojna
tehnologija)
 Hologrami (npr u muzejima, umjesto originalnih umjetnina)
 Laser show
 3D kinetičke skulpture

40
Primjene lasera (2)
 Vojne primjene
 Mjerenje udaljenosti
 Lociranje mete (navođenje “pametnih bombi”)
 Laserska oružja (“Star Wars” program)
 Osljepljivanje neprijatelja laserskim snopom
 Medicinske primjene
 Kirurgija
 Operacije očiju, operacije zubi, dermatološki zahvati, opći zahvati
 Dijagnostika i liječenje raka
 Liječenje termičkim efektima (biostimulacija)
 Industrija
 Mjerenja
 Povlačenje ultra ravnih linija
 Procesiranje materijala
 Rezanje, varenje, taljenje, isparavanje, fotolitografija u poluvodičkoj industriji ...
 Spektralna analiza

41
Primjene lasera (3)
 Istraživačke svrhe
 Fundamentalna istraživanja
 Interakcija zračenja s materijom, genetski inženjering ...
 Spektroskopija
 Nuklearna fuzija
 Hlađenje atoma na ultra niske tempereture
 Generiranje vrlo kratkih pulseva za studiranje vrlo brzih procesa
 Posebne primjene
 Prijenos energije (u budućim svemirskim postajama)
 Laserski žiroskop (instrument za orijentaciju u prostoru)
 Laserski procesi direktno u svjetlovodu (primjena u
telekomunikacijama)
 Više o pojedinoj primjeni možete naći na
http://stwi.weizmann.ac.il/Lasers/laserweb/Apps/Fap_spec.htm

42
43