ODJEL ZA FIZIKU

Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

2015./2016.

Elementarna fizika 2
Električna struja
nastavnik: izv. prof. dr. sc. Branko Vuković

asistentica: Ivana Ivković, prof.

konzultacije: ponedjeljak, 10-11 sati, ured pročelnika

e-mail: branko@fizika.unios.hr

http://gama.fizika.unios.hr/~branko/ef2.htm
http://gama.fizika.unios.hr/~branko/feedback.htm
 ELEKTRODINAMIKA

Elektrostatika – proučava naboje u mirovanju (ravnoteži)

Elektrodinamika – proučava pojave vezane uz naboje u gibanju
Primjer 1: Nabijeni kondenzator – spojimo ploče s vodičem  pod
utjecajem el. polja kondenzatora, elektroni će se gibati kroz vodič
Primjer 2: Spojimo žarulju na bateriju  pod utjecajem el. polja baterije,
elektroni će se gibati kroz žarulju – zagrijavanje nit  žarulja svijetli
Električna struja – usmjereno gibanje nosilaca naboja
nosilaca naboja?
- elektroni – u metalima
- ioni – u elektrolitičkim otopinama
Tko tjera naboje u gibanje?
Električno polje, odnosno razlika potencijala.
 Električna struja
Tko tjera naboje u gibanje?
Električno polje, odnosno razlika potencijala.
Ako polje koje djeluje zadržava čitavo vrijeme isti smjer (jakost polja se
može mijenjati)  Istosmjerna struja.
 Struja naboja uvijek u istom smjeru.

Izmjenična struja - Ako polje koje djeluje mijenja smjer polja u

određenim razmacima.  Smjer struje naboja se također mijenja.
 Električna struja 2 – gibanje elektrona u metalnoj žici

I
Zašto elektroni "putuju" desno?
Posljedica Franklinove teorije elektriciteta - "Fluid teče od mjesta gdje
ga ima više prema mjestu gdje ga ima manje."
"Smjer električne struje je smjer kojim bi se gibali pozitivno nabijeni
el. naboji."
Elektroni u vodiču se gibaju suprotno od smjera el. polja (el.struje).
Smjer struje "od plusa ka minusu" se odnosi samo na vanjski krug struje.
Unutar samog izvora, smjer struje je od negativnog prema poz. polu.
 Električna struja 2 – gibanje elektrona u metalnoj žici 2

vdt
Neka se svi elektroni gibaju s konstantnom brzinom v.
Za vrijeme dt elektroni prevale put vdt.
Koliko je elektrona za vrijeme dt prošlo vertikalnim presjekom žice?
Onoliko koliko ih ima unutar volumena valjka visine vdt?
n – broj slobodnih elektrona u jedinici volumena žice
Količina naboja koja prođe presjekom vodiča u vremenu dt?
dQ  neSvdt e - naboj elektrona
 Električna struja 2 – gibanje elektrona u metalnoj žici 2
l

1 S 2

vdt
Neka se svi elektroni gibaju s konstantnom brzinom v.
Za vrijeme dt elektroni prevale put vdt.
Koliko je elektrona za vrijeme dt prošlo vertikalnim presjekom žice?
Onoliko koliko ih ima unutar volumena valjka visine vdt?
n – broj slobodnih elektrona u jedinici volumena žice
Količina naboja koja prođe presjekom vodiča u vremenu dt?
dQ  neSvdt e - naboj elektrona
 Električna struja 2 – gibanje elektrona u metalnoj žici 3

dQ  neSvdt

vdt
Jakost električne struje I = def = Količina naboja koja u jedinici vremena
prođe presjekom žice.
 I    A
dQ
dQ  neSvdt : dt I  neSv
dt
Mjerna jedinica za jakost električne struje I? 1 AMPER
1 AMPER - Osnovna jedinica SI sustava
1 AMPER je jakost stalne električne struje koja prolazeći dvama
usporednim, ravnim, beskonačno dugim vodičima zanemarivo malena
kružnog presjeka, razmaknutim 1 m u vakuumu, uzrokuje među njima
silu od 2 . 10-7 njutna po metru duljine vodiča.
 Električna struja 2 – gibanje elektrona u metalnoj žici 4
dQ Q  C 
dQ  neSvdt I   neSv  A      
dt t  s

Praksa – vrlo često se za jakost električne struje  električna struja

dI dI
Gustoća struje (def) J J  J  nev J  nev
dS dS
Gustoća struje J – vektorska veličina – proporcionalna srednjoj brzini
gibanja nosilaca naboja (smjer? – smjer gibanja pozitivnog naboja).
I   A 
J       2 
S  m 
Ako gustoća struje nije konstantna po cijelom presjeku, tada je:

I   J  dS
dI  J  dS S

dS vektor elementa površine, ima smjer normale na površinu

 Električna struja 2 – gibanje elektrona u metalnoj žici 5

dQ  neSvdt dI
J  nev J  nev
dS

Ako u vodiči postoje naboji različitih vrsta  ukupni naboj koji prođe
presjekom vodiča:
dq  Sdt  n1q1v1  n1q1v1  ...
Gibanje naboja u vodiču – fizikalna stvarnost:
Elektroni se sudaraju s nepokretnim česticama.  Usporavanje,
zaustavljanje, čak i promjena smjera.  Gibanje elektrona je nepravilno.
Električno polje djeluje i na jezgre i na vezane elektrone.  Sile između
jezgri i vezanih elektrona (između jezgri) su jače od sila el. polja.
U vodiču kojim teče električna struja nema gomilanja naboja.
 Električna struja 2 – gibanje elektrona u metalnoj žici 6

dQ  neSvdt I  neSv

Primjer: Izračunaj srednju brzinu gibanja elektrona u bakrenoj žici

promjera 0,01 m kojim teče struja jakosti 200 A. Gustoća slobodnih
elektrona u bakru je n = 8,5 .1028 m-3.
n  8,5 1028 m 3
I
d  0, 01m v
Sne
I  200 A
200 A
v
1
 (0, 01) 2 m 2  8,5 1028 m 3 1, 6 10 19 C
4

v  1,9 104 m / s v  0, 02cm / s

Srednja brzina iona u otopinama je još manja.

DZ: Srebrnim vodičem površine presjeka 2,5 mm2 teče
stalna struja jakosti 5 A. Izračunajmo:
a) broj elektrona koji svake sekunde prođe površinom
presjeka vodiča,
b) srednju brzinu usmjerenog gibanja slobodnih elektrona
ako je njihova gustoća u srebru 5,8·1028 m-3.
Rješenje:
S = 2,5 mm2 = 2,5·10-6 m2 b) v ?
I=5A
I  enS v
n = 5,8·1028 m-3
I
a) N = ? v
enS
Q Ne
I   N  It 5A
t t e v
5 A 1 s 1,6  10 19 C  5,8  10 28 m -3  2,5  10 6 m 2
N
1,6 10-19 C
v  2 10 4 m s -1
N = 3,125·1019
Zadatak 1: Snop elektrona ubrzanih naponom 300 V upada
na izoliranu kuglu polumjera 10 cm u vakuumu.
a) Kolika je brzina elektrona u snopu?
b) Kolika je jakost struje elektrona ako ih je 100 u svakom
cm3?
c) Za koje će se vrijeme tom strujom kugla nabiti do
potencijala -100 V?
Rješenje:
a) v = ?
U = 300 V
W = Ek 2  1,6  10 19 C  300 V
r = 10 cm = 0,10 m v
9,11  10 31 kg
n = 100 cm-3 = 108 m-3 mv 2
eU 
2
v = 1,03·107 m s-1
2eU
v
m
 b) I = ?
I = enSv
I = enr2v = 1,6·10-19 C·108 m-3·(0,10 m)2 ·  ·1,03·107 m s-1
I = 5·10-6 A = 5 A

c) t = ?

Q Q
I  t
t I
1 Q
  Q  4 0r
40 r
40 r 4  8,854 1012 C2 N -1 m-2 100 V  0,10 m
t 
I 5 10-6 A
t = 2·10-4 s = 0,2 ms
Zadatak 2: Pločasti kondenzator s pločama površine 400 cm2
i razmakom ploča 2 mm priključen je na izvor napona 750 V.
Među pločama se nalazi staklena ploča debljine 2 mm. Kolika
će biti srednja jakost struje ako staklenu ploču izvučemo iz
prostora između ploča kondenzatora za 0,5 s? Relativna
permitivnost stakla je 7.

Rješenje:  S S
U   0 r   0 
Q UC U (C  C0 )
 
I d d
S = 400 cm2 = 0,04 m2  
t t t t
d = 2 mm = 0,002 m
U 0 S  r  1
U = 750 V I
dt
t = 0,5 s
r = 7 750 V  8,854  10 -12
C 2
N -1
m -2
 0,04 m 2
 (7  1)
I
0,002 m  0,5 s
I ? I  1,6 106 A  1,6 A
 Jednadžba vodljivosti
Zašto se elektroni unutar vodiča gibaju?
Koliko dugo će teći struja vodičem?
Električno polje (odnosno gradijent potencijala na krajevima vodiča).
Dok postoji el. polje, u vodiču će teći struja.
Gustoća slobodnih nosilaca naboja – karakteristika vodiča 
Djelovanje el. polja na različite vodiče  različita gustoća struje
Električna provodnost (konduktivnost) (def) = Omjer gustoće struje J i
jakosti el. polja E koje je tu struju uzrokovalo.
J J  E

E
J E Jednadžba vodljivosti

Veća provodnost   dano el. polje E tjera struju veće gustoće

 Jednadžba vodljivosti 2
J E O čemu ovisi provodnost ?
Provodnost  je proporcionalna s gustoćom struje, a ona ovisi o gustoći
slobodnih elektrona u vodiču te o brzini kojom se oni mogu gibati u
vodiču.
Provodnost k danog materijala nije konstantna: ona se mijenja s
temperaturom, a može ovisiti i o drugim fizikalnim uvjetima.
J E Primjena u praksi? Ne mjerimo ni provodnost  ni E!
Prelazimo na jakost el. struje i na gradijent potencijala.
 I   dx 
J
I
E
dV I   S
dV
        AV 1m1
S dx dx  S   dV 

AV-1= S simens (Werner von Siemens, 1816-1892,    Sm1

njemački elektrotehničar, konstruirao prvi dinamo stroj)
 Ohmov zakon
Promatramo vodič duljine l i konstantnog presjeka S u kojem teče struja
jakosti I.

Va, Vb – potencijali na krajevima vodiča

Neka je provodnost  konstantna i neovisna od J 
konstantna je i struja I
dV
Polazimo od izraza: I   S
dx
Idx   SdV 
l Vb

I  dx   S  dV Il   S Vb  Va 
0 Va
S Veza između struje u vodiču i razlike
I Va  Vb  potencijala na njegovim krajevima
l
 Ohmov zakon 2
S
I Va  Vb  G
S
l l
Sm1m2
G – električna vodljivost (konduktancija) G   S
m
Električni otpor R = 1/G – Recipročna vrijednost električne vodljivosti
Za dugačak vodič stalnog presjeka vrijedi: R
1 l
 S
Električna otpornost ili rezistivnost (specifični el. otpor) r = 1/

l Va  Vb Vab
Rr I  Ohmov zakon
S R R
Jakost struje u vodiču razmjerna je je razlici napona na njegovim
krajevima.
Georg Simon Ohm (1789 - 1854) njemački fizičar, eksperimentalnim
putem došao do zakonitosti
 Ohmov zakon 3
l Vab
Rr I Vab  R  I
S R
Linearni vodiči (omski otpori) – Materijali za koje je napon Vab linearna
funkcija struje.
Materijali za koje je otpor R konstantan (kod promjene struje).  vodiči

Nelinearni vodiči – Ne vrijedi gornja relacija. npr. dioda, žarulja s

željeznom niti u vodiku

V V
 R   
I  A
El. otpor vodiča je 1 Ohm ako razlika potencijala od 1 V na njegovim
krajevima uzrokuje u njemu električnu struju od 1 A.
 R  S 
r    m
l 
 Ohmov zakon 4
Vab
I Vab  R  I
R
Eksperimentalna provjera Ohmovog zakona?
Uređaj za mjerenje ovisnosti struje kroz vodič
o naponu:
Rezultati U(V) 0 2 4 6 8 10 12 -2 -4
mjerenja: I(A) 0 0,23 0,46 0,69 0,92 1,15 1,37 -0,23 -0,47

U
tg   const.
I
U R se ne mijenja
R
I
I

U
Primjer: Bakrenim vodičem površine poprečnog presjeka
1mm2 teče struja jakosti 2 A. Izračunajte jakost električnog
polja u vodiču.

Rješenje:
S = 1mm2 = 10-6m2
I=2A
r = 1,7210 –8 m
E=?
U El ES
I  
R r l r
S
rI1,72 108  m  2A
E 
S 10-6 m 2

E = 0,034 V m-1
Ovisnost električnog otpora o
temperaturi

A
izvor struje
 Ovisnost električne otpornosti o temperaturi

Eksperiment  otpor vodiča ovisi o temperaturi

Za "obične temperature" vrijedi:
r  r0  at  bt 2  ... r0
r0 – otpornost na 0 0C (273 K)
a, b, .. – koeficijenti razvoja
Obično je a >> b  za male
promjene temperature vrijedi:
a r0 a
r  r0  at r  r0  t Označimo: 
r0 r0
r  r0 1   t 
 - temperaturni koeficijent
električne otpornosti
r  r0
  – relativna promjena otpornosti pri
r 0t
promjeni temperature za 1 kelvin
 Ovisnost električne otpornosti o temperaturi 2
S obzirom na vrijednosti el. otpornosti,
materijale dijelimo na:
Vodiči: otpornost od 10-8 do 10-6 m
Izolatori: otpornost od 108 do 1018 m

Poluvodiči?
Prema uvjetima u kojima se nalaze:
- ponašaju se kao vodiči
- ponašaju se kao izolatori

Poluvodiči imaju  < 0 otpornost se

smanjuje s temperaturom
Električna otpornost materijala i
temperaturni koeficijent otpora kod 20 0C
Primjer: Volframovom niti električne žarulje pri temperaturi
25 oC teče struja jakosti 4 mA uz napon 10 mV. Pri naponu
110 V nit je užarena i njome teče struja jakosti 4 A. Kolika je
temperatura užarene niti?
 (volfram)  4,2  10-3 ( o C)-1
Rješenje:
t1 = 25 oC U 1 0,010 V R = 2,5 
R1   1
I1 = 4 mA = 0,004 A I1 0,004 A
U1 = 10 mV = 0,010 V U 2 110 V
R2   R2 = 27,5 
U2 = 110 V I2 4A
I2 = 4 A
R1  R0 (1  t1 ) R2  R0 (1  t2 )
t2 = ?

t2 
 
R2 1  t1   R1 27,5   1  4,2 10-3 ( o C)-1  25 o C  2,5 

R1  
4,2 10-3 o C -12,5 
t2 = 2656 oC
Zadatak 1: Odredite duljinu žice od nikelina poprečnog
presjeka 0,1 mm2, koju treba staviti u električni grijač
predviđen za napon 220 V i struju 4 A. Električna otpornost
nikelina je 0,410-6  m.

Rješenje:
S = 0,1 mm2 = 0,110-6 m2
U = 220 V
I=4A
r = 0,410-6 m
l=? U
S US 220 V  0,110-6 m 2
l RS l 
Rr l  I rI 0,4 10-6  m  4 A
S r r
U U l = 13,75 m
I R
R I
Zadatak 2: Nit od volframa ima pri 0 oC duljinu 5 cm i površinu
presjeka 1,110-3 mm2. Kolika je jakost struje kroz nit kada se
ona priključi na napon 120 V, ako je tada njezina temperatura
2900 oC? Termički koeficijent otpora volframa je 4,210-3 K-1.
Rješenje:
to = 0 oC
l = 5 cm = 0,05 m
S = 1,110-3 mm2 = 1,110-9 mm2
U = 120 V U
U U
t = 2900 Co I   
 = 4,210-3 K-1 R Ro (1  t ) r l (1  t )
S
I=?
US 120 V 1,110-9 m2
I 
rl (1  t ) 5,5 10-8  m  0,05 m  (1  4,2 10-3 K -1  2900 K)

I = 3,64 A
Supravodljivost

A
izvor struje
Otkriće Onnesa Kammerlingha

Ag
Hg

 

Supravodič Normalni vodič

Supravodič Normalni vodič
Kritična temperatura (TC)
Kritično magnetsko polje (BC)
Pokus

izvor
struje

Meissnerov učinak
 Ovisnost električne otpornosti o temperaturi 3

Metali  linearna ovisnost otpora vodiča o temperaturi (obične temp.)

r  r0 1   t 
Kako se ponaša otpornost na r0
niskim temperaturama?
U blizini apsolutne nule otpornost
nekih metala iščezava.
Ta pojava se zove
SUPRAVODLJIVOST.
Kamerlingh Onnes (1911.) – Mjerio otpor žive na vrlo niskim
temperaturama (oko 4 K). Otkrio da postoji tzv. kritična temperatura pri
kojoj se otpornost naglo smanji na nulu.
Objašnjenje? Složeno (Cooperovi parovi - fizika čvrstog stanja). Ne
pokazuju svi metali svojstvo supravodljivosti. Dobri kandidati su
elementi s parnim brojem elektrona
 Ovisnost električne otpornosti o temperaturi 4
Materijal Kritična Supravodljivost – intenzivna istraživanja
temperatura (K)
u svijetu
In 3,4
Sn 3,7 Primjene supravodljivosti – Kada nema
Hg 4,2 otpora, nema ni gubitaka energije
Pb 7,2 (zagrijavanja vodiča). Mogućnost
Nb3Sn 18
skladištenja energije. "Vrlo brzi
vlakovi", itd.
Nb3Ga 20
LaSrCuO4 38 Problemi supravodljivosti – Veliki
YBa2Cu3O9 90 utrošak energije za dobivanje i
održavanje niskih temperatura.
Kritične temperature za neke
materijale Težnje supravodljivosti – Podići kritičnu
temperaturu što bliže sobnoj temperaturi.
 novo doba za prijenos energije,
elektromagnete, brza računala, …
 Primjeri za otpore koji nisu omski
l Vab I
Rr I Vab  R  I
S R
Linearni vodiči (omski otpori) –
Materijali za koje je napon Vab
linearna funkcija struje. U
I
Nelinearni vodiči – Ne vrijedi gornja
relacija. npr. dioda, žarulja s željeznom niti u
vodiku
U
poluvodička dioda
(neomski vodič)

Ovisnost struje i otpora U-I karakteristika željeza

diode o naponu. u vodiku
 Otpornici
l
U izvodu Ohmovog zakona smo dobili: Rr
S
OTPORNIK - Vodič ili kompleks vodiča čiji je otpor znatno veći od
otpora kratkih komadića žice kojima se koristimo za električne kontakte.
Otpornik je elektronički element - Velika primjena u elektrotehnici.
Najčešća izrada otpornika je izrada u obliku malog valjka s dvjema
žicama na krajevima.
Vrste:
Žičani – Otporna žica na izolatoru od keramike ili stakla. Koriste se za
veća opterećenja
Slojni – Na izolator (keramika) se nanese sloj određene otpornosti (ugljni
ili metalni sloj).
Promjenljivi – Potenciometri. Vrijednost otpora se klizačem može
mijenjati od nule do neke vrijednosti. Različiti načini izvedbe.
 Otpornici 2
l
U izvodu Ohmovog zakona smo dobili: Rr
S
Vrijednost otpora - Označavanje otpornika obojenim prstenovima ili
brojem:

Obični otpornik

Promjenljivi otpornik
 Jouleov zakon. Snaga električne struje
Promatramo struju elektrona unutar vodiča. Kako se oni gibaju?
elektroni – niz ubrzanja, a svako završava sudarom s jezgrom ili drugim
elektronom  usporenje ili zaustavljanje
ubrzavanje elektrona  kinetička energija
sudari ili zaustavljanje elektrona  predaja energije česticama vezanim u
materijalu
Kuda ide tako dobivena energija?
Jer su čestice vezane, srednji položaj čestica se ne mijenja  energija ide
na povećanje amplitude vibracija, tj u toplinsku energiju
Vodičem kojim teče struja, kinetička energija slobodnih elektrona se
pretvara u toplinsku energiju.
 Jouleov zakon. Snaga električne struje 2
Vodičem kojim teče struja, kinetička energija slobodnih elektrona se
pretvara u toplinsku energiju.
Kako naći izraz za toplinsku energiju?
Promatramo dijelić strujnog kruga kojim teče struja jakosti I.

Za vrijeme dt će vodičem proći naboj dQ = I dt

dQ - Količina naboja prenesena iz točke s potencijalom Va u točku s
potencijalom Vb.
Energija koju naboj prenese: dW  dQ Va  Vb   Idt Va  Vb 
dW  I Vab dt : dt P
dW
 I  Vab
dt
Snaga električne struje jednaka je produktu jakosti struje I i razlike potencijala Vab.
 Jouleov zakon. Snaga električne struje 3
P  I Vab
Poseban slučaj – Neka je vodič čisti omski otpor R  Ohmov zakon 
Vab  I  R P  I I R P  I2 R
Snaga (po def) je izvršeni rad u jedinici vremena, tj. oslobođena toplina
podijeljena s vremenom.
dQ dQ
P  I2 R Jouleov zakon
dt dt
U čistom omskom otporu R sva energija el. struje I se pretvori u toplinu.
Toplina stvorena u jedinici vremena je razmjerna s kvadratu struje.

James Prescott Joule (1818 – 1889) – engleski fizičar – proučavao

odnose između različitih oblika energije
 Pokusi:
1. Pad otpornosti smanjenjem temperature
Na akumulator spojimo 2 žice, jednu držimo u zraku, a drugu držimo u
vodi.
Žice se prvo počinju grijati (usijavati), a zatim i pregore. Žica u vodi se
manje žari (otpornost je manja na manjoj temperaturi).
r  r0 1   t  dQ
 I2 R
dt
2. Različite otpornosti srebra i platine:
Napravimo lančić kojemu su karike (izmjenično) iz srebrne pa platinske
žice jednakih debljina. Spojimo lančić na napon.  Karike platine se
užare, a karike srebra ne. U platini se više el. energije pretvara u
toplinu jer je njena otpornost veća.
3. Osigurači – Ako struja poraste preko neke granice  žica pregori
Primjer: Grijalo priključeno na napon 220 V ima snagu 800 W.
a) Koliki je otpor grijala?
b) Kolika je jakost struje kroz grijalo?
c) Kolika je korisnost grijala ako se na njemu ugrije 3 litre
vode od 10 oC do 100 oC za 45 minuta.
Specifični toplinski kapacitet vode je 4,19103 J kg-1(oC)-1.

Rješenje:
U = 220 V
P = 800 V

2
U2  U (220V) 2 R = 60,5 
a) R = ? P  R 
R P 800W
P 800 W
b) I = ? P = UI  I   I = 3,64 A
U 220 V
c)
V = 3 l , m = 3 kg
t1 = 10 oC
t2 = 100 oC
t = 45 min = 2700 s
=?

mc(t 2  t1 ) 3kg  4190J kg -1 (o C)-1 (100o C -10o C)

  = 0,52
Pt 800W  2700s

 = 52 %
Zadatak 1: Električna lokomotiva vozi brzinom 36 km h-1 i
pritom razvija silu 4 500 N. Kolika je jakost struje kroz motor,
ako je priključen na napon 500 V, a korisnost je 90 %?
Rješenje:
v = 36 km h-1 = 10 m s-1
F = 4500 N
U = 500 V
 = 90 % = 0,90 %
I=?


Pi Fv Fv 4500 N  10 m s -1
  I 
Pu UI U 0,90  500 V

I = 100 A
Zadatak 2: Struja jakosti 10 A prolazi bakrenom žicom duljine
1 m i površine presjeka 0,1mm2. Koliko se topline oslobodi u
žici svake sekunde? Električna otpornost bakra je
0,017210-6  m.
Rješenje:
I = 10 A
l=1m
S = 0,1 mm2 = 0,110-6 m2
t=1s
r = 0,017210-6  m
Q=?
l
Q = W= I2Rt Rr
S
l 1m
Q  I r t  (10 A) 2  0,0172 106  m 
2
1 s
S 0,110 m
-6

Q = 17,2 J
Zadatak 3: Na akumulatoru automobila napona 12 V stoji i
podatak 50 A h.
a) Koja je fizička veličina iskazana A h i koliko ona iznosi kada
se iskaže SI jedinicom?
Količina naboja.
Q = 50 A h = 50 A3600 s = 180000 C Q = 180 kC
b) Kolika je energija akumulirana u akumulatoru?
W = UQ = 12 V180000 C = 2160000 J W = 2,16 MJ
c) Kada se akumulator isprazni punimo ga ispravljačem snage
300 W. Koliko najmanje vremena se puni akumulator uz
pretpostavku da je struja punjenja stalna?
W W 2160000 J
P t  = 7200 s t=2h
t P 300 W
 Spajanje otpornika – serijski spoj otpornika
Serijski?
Serijski = "Na kraj prvog
otpornika spoji početak
drugog, na kraj drugog spoji
početak trećeg, .."
Karakteristika – Kroz svaki od otpornika prolazi ista el. struja.
Na svakom od otpornika se "troši" dio energije izvora, tj. na krajevima
svakog od otpornika postoji određeni napon jednak umnošku otpora i
jakosti struje (pad napona na otporniku) tako da vrijedi:
U  U1  U 2  U 3 IR  IR1  IR2  IR3 IR  I  R1  R2  R3 
n
R  R1  R2  R3 R  R1  R2  ...  Rn   Rn
i 1

Ekvivalentni otpor R serijski vezanih otpornika jednak je zbroju otpora

svakog pojedinog otpornika.
 Spajanje otpornika – paralelno spajanje otpornika
Paralelno?
Paralelno = "Sve početke otpornika
spojimo u jednu točke, a sve krajeve u
drugu zajedničku točku."
Karakteristika – Na krajevima svakog
otpornika jednaka je razlika potencijala.

Prema Ohmovom zakonu, struje kroz otpornike su:

VAB VAB VAB Budući se naboj na čvorištima A i B ne
I1  I2  I1  gomila, struja kod A mora biti jednaka
R1 R2 R3
zbroju triju struja I1, I2 i I3.
VAB VAB VAB VAB 1 1 1 1
I  I1  I 2  I3  + +  + +
R R1 R2 R3 R R1 R2 R3
n
1 1

R i 1 Ri
 Spajanje otpornika – paralelno spajanje otpornika 2
1 1 1 1 n
1 1
 + + 
R R1 R2 R3 R i 1 Ri
Recipročna vrijednost ekvivalentnog
otpora R paralelno vezanih otpornika
jednaka je zbroju recipročnih vrijednosti
pojedinih paralelno vezanih otpornika.
1 1 1 1
 + + G  G1  G2  G3
R R1 R2 R3

Ukupna vodljivost G paraleno vezanih otpornika jednaka je zbroju

vodljivosti svakog pojedinog otpornika.
Serijsko vezanje otpornika  Ukupni otpor je veći od najvećeg.
Paralelno vezanje otpornika  Ukupni otpor je manji od najmanjeg.

Praksa? Najčešće kombinacija serijskog i paralelnog spajanja- mješovito.

 Spajanje otpornika – primjer mješovitog spajanja

Izračunaj ekvivalentni otpor

kombinacije otpornika na slici, ako je:
R1  R5  200
R2  R3  R4  300
Ru  5

R  R1  R234  R5  Ru

1 1 1 1 1 1 1 1 1 3
 + +  + + 
R234 R2 R3 R4 R234 300 300 300 R234 300
300
R234   100
3
R   200  100  200  5 
R  505
Primjer 1:
a) Koliki su naponi na otpornicima 3  i 6  na slici?
b) Koja od točaka A i B ima viši potencijal?
c) Koliki je napon među njima?
Zanemarimo unutarnji otpor izvora.
Rješenje: I1
3  A 12 
R1 = 3 
6 4
R2 = 12  I I2 B
R3 = 6 
R4 = 4 
U = 60 V 60 V
a) I1  U 60 V
 = 4 A , U1 = I1R1 = 4 A3  , U1 = 12 V
R1  R2 3   12 
U 60 V
I2   = 6 A , U3 = I2R3 = 6 A6  , U3 = 36 V
R3  R4 6   4 
b)
A = + - U1 = 60 V – 12 V , A = 48 V
A  B
B = + - U3 = 60 V – 36 V , B = 24 V

c)
U = A - B = 48 V – 24 V
U = 24 V
Primjer 2: Ako žarulje Ž1 (220 V i 40 W) i Ž2 (220V i 100W)
spojimo serijski na napon 220 V, koja će žarulja jače svijetliti?
Rješenje:
U = 60 V
P1 = 40 W
P2 = 100 W
U2 U2
P1   R1 
R1 P1
R1  R2
U2
R2 
P2

U serijskom spoju žaruljama teče ista struja:

P = I2R , P1s  P2s

Primjer 3: Struja jakosti 10 A grana se u dvije grane s otporima
2  i 6 . Kolika je jakost struje i snaga u svakoj grani?
Rješenje:
I1 R1
I = 10 A 1 1 1 R1 R2
I    R
R1 = 2  R R1 R2 R1  R2
R2 = 6  I2 R2 2Ω  6Ω , R = 1,5 
R
I1, I2, P1, P2 = ? 2Ω  6Ω

U = IR = 10 A1,5  , U = 15 V
U 15V U 15V
I1   , I1 = 7,5 A I2   , I2 = 2,5 A
R1 2  R2 6
P1 = UI1 = 15 V7,5 A P2 = UI2 = 15 V2,5 A

P1 = 112,5 W P2 = 37,5 W
Zadatak 1: Tri su otpornika spojena u strujni krug prema shemi
na slici. Koliki je napon na svakom otporniku i kolika je jakost
struje kroz svaki od njih? Unutarnji otpor izvora zanemarite.
Rješenje:
24 V U 24 V
U = 24 V I1  
R1 = 50  R 116,7 
I1 I2 100 
R2 = 100  I1 = 0,206 A
R3 = 200  50  I3 U1 = I1R1 = 0,206 A50 
200  U1 = 10,3 
R2 R3 100   200 
R23 =  U 23 = I1R23 = 0,206 A66,7 
R2  R3 100   200 
U 23 = 13,7 V
R23 = 66,7  U 23 13,7 V
I2   , I2 = 0,137 A
R = R1 + R23 = 50  + 66,7  R2 100 
R = 116,7  U 23 13,7 V
I3   , I3 = 0,069 A
R3 200 
Zadatak 2: U strujni krug napona 110 V uključen je otpornik
otpora 100  i u seriju s njim 5 jednakih žarulja. Napon na
otporniku je 50 V. Koliki je otpor jedne žarulje?
Rješenje:
U = 110 V
Ro = 100 
N=5
Ro 
Uo = 50 V
Rž = ?

Uo 50 V U 110 V
I  R  R = Ro + NRž
Ro 100  I 0,5 A
R  Ro 220   100 
Rž  
I = 0,5 A R = 220  N 5
Rž = 24 
Zadatak 3: Vodič se sastoji od triju željeznih žica koje su
spojene serijski jedna na drugu. Sve žice imaju jednake duljine
od 5 m. Površina presjeka prve žice je 1,1 mm2, dok su
površine presjeka drugih dviju žica dva, odnosno tri puta veće
od površine presjeka prve žice. Krajevi takvog vodiča
priključeni su na napon 11 V.
a) Kolika je jakost struje kroz svaku od žica?
Električna otpornost željeza je 0,1210-6  m.

l = 5 m , S = 1,1 mm2 , U = 11 V , r = 0,12  m

l l l U 11 V
R = R1 + R2 + R3  r  r r I 
S 2S 3S R 1
11 l 11 6 5m
R  r   0,12 10  m 
6 S 6 1,110-6 m 2 I = 11 A

R=1
b) Koliki su naponi na svakoj žici?

U = IR
l 5m
U 1  Ir  11 A  0,12 10-6  m  U1 = 6 V
S 1,110-6 m 2

l U1
U 2  Ir  U2 = 3 V
2S 2

l U1
U 3  Ir  U3 = 2 V
3S 3
Zadatak 4: Žica od nikelina dugačka 16 m, poprečnog presjeka
0,8 mm2, razrezana je na jednake dijelove koji su zatim spojeni
paralelno. Na koliko je dijelova žica razrezana ako je otpor
paralelno spojenih dijelova žice 0,5 ? Otpornost nikelina je
0,410-6  m.
Rješenje:
l = 16 m
S = 0,8 mm2 = 0,810-6  m
Rp = 0,5 
r = 0,410-6  m r
l
 NR p
NS
N=?
R
Rp   R = NRp rl 0,4 106  m 16 m
N N 
l SR p 0,8 10-6  m  0,5 
N l
Rr r N=4
S NS
 Kirchhoffova pravila

Ohmov zakon  jednostavni strujni krugovi

Kirchhoffova pravila  složeniji strujni krugovi tzv. električne mreže
električne mreže:
 grane – vodiči i ems u seriji, ili samo vodiči u seriji
 čvorovi – točke gdje se spajaju grane
 petlje – grane koje tvore zatvoreni krug, koji ne presjeca druge grane

Gustav Robert Kirchhoff (1824-

1887) – njemački fizičar – dao
pravila za nalaženje veze između
ems-a, otpora i struja u mreži.
 Kirchhoffova pravila 2

Prvi Kirchhoffov zakon – Zbroj jakosti struja koje ulaze u čvor jednak je
zbroju jakosti struja koje izlaze iz čvora.
Posljedica činjenica da se naboji u vodičima (kroz koje teče struja) ne
mogu gomilati. 
U svakoj točki vodiča (pa i u čvoru) – zbroj naboja koji
ulazi u neku točki jednak je naboju koji izlazi iz te točke.
Struje koje ulaze u čvor – pozitivan smjer
Struje koje izlaze iz čvora – negativan smjer

Zbroj struja u nekom čvoru jednak je nuli!

Ii
i 0

I1  I 2  I3  I 4  I5  0
 Kirchhoffova pravila 3

Drugi Kirchhoffov zakon – odnosi se na petlje mreže

Drugi Kirchhoffov zakon - U svakoj zatvorenoj petlji zbroj svih
elektromotornih sila jednak je zbroju svih padova napona na otporima.

   R I
i
i
i
i i

Drugi Kirchhoffov zakon - Posljedica zakona sačuvanja energije.

Dogovor: Za svaku petlju se izabire smjer

obilaženja petlje. Pad napona će biti
pozitivan ako je smjer struje kroz taj otpor u
smjeru obilaženja petlje. Ems ima pozitivan
smjer ako djeluje u smjeru el. struje.
 Kirchhoffova pravila 4

   R I
i
i
i
i i

 2  1  R4 I1  R1I3  R2 I 2  R3 I 2

Obrada el. mreža: Primjenom 1. i 2.

Kirchhoffovog zakona na dovoljan broj
čvorova i petlji dobiva se dovoljan skup
jednadžbi koje omogućavaju da se nađe
veza između ems otpora i struja.
Ako nakon primjene Kirchhoffovih zakona dobijemo negativnu
vrijednost jakosti struje, to znači da je naša pretpostavka o smjeru te
struje bila pogrešna, tj. ta struja ima suprotan smjer od smjera na šemi.
 Kirchhoffova pravila - primjena
Šantiranje vodiča – promatramo strujne krugove na slici    R I
i
i
i
i i

Primjena Kirchhoffovih zakona:

Petlja ABCA 
1  Ru I  R1I1 (1)

Petlja ADBA 
0  R2 I 2  R1I1 (2)
Čvor A  I  I1  I 2 (3)
Zadano: , R1, R2, Ru; nepoznato: I1, I2 i I3
(3)  I 2  I  I1 R1  R1  I1 
I
I  I1  I 1 I  I1 1   R1
R1 R2 1
(2)  I 2  I1  R2  R2
R2
R2
I1  I
R1  R2
 Kirchhoffova pravila – primjena 2
1  Ru I  R1I1 (1)
I  I
R2 Zadano: , R1, R2, Ru;
0  R2 I 2  R1I1 (2) 1
R1  R2 nepoznato: I1, I2 i I3
I  I1  I 2 (3)
1  Ru I R2 1  Ru I
R1I1  1  Ru I I1  I 
(1)  R R1  R2 R1
1

R2 Ru 1 R1  R1  R2 
I I 
R1  R2
I  R1 R2  Ru  R1  R2    1  R1  R2 
R1 R1

1  R1  R2 
I 1  R1  R2 
R1 R2  Ru  R1  R2  I1 
R2
R1 R2  Ru  R1  R2  R1  R2
1
I1 
 R1 
R1  Ru 1  
 R2 
 Kirchhoffova pravila – primjena 3
1  Ru I  R1I1 (1)
Zadano: , R1, R2, Ru;
0  R2 I 2  R1I1 (2) nepoznato: I , I i I 1 2 3
I  I1  I 2 (3)
1
I1 
 R1  R1
R1  Ru 1   I 2  I1
 R2  R2
1 R1 1 R1
I2  I2 
 R1  R2 R2 R1  R2 R2
R1  Ru 1   R1  Ru
R2 R2
 R2 
1R1 1 R1 1
I2  I2  I2 
R1R2  Ru  R1  R2    R2    R2 
R1  R2  Ru 1    R2  Ru 1  
  R1    R1 
 Kirchhoffova pravila – primjena 4
1
I1 
 R1 
R1  Ru 1  
 R2 
1
I2 
 R2 
R2  Ru 1  
 R1 
Specijalan slučaj:
Neka je otpor R1 konstantan, a mijenjamo otpor R2. 
Promjenom otpora R2 mijenjamo jakost struje kroz otpornik R1.
Otpornik R2 se zove šant (engl. shunt).
R2  0 I1  0 Kratkim spajanjem krajeva otpora R1
tim otpornikom ne teče struja.
R2   1
I1  Otporom R1 teče maksimalna struja.
R1  Ru
 Kirchhoffova pravila – primjena 5

Primjeri za DZ:

1,Ru1
F R1 E 1 = 1,5V, 2 = 21, 3 = 6V
Ru1 = 3,2 , Ru2 = 2Ru1
I1 R2 2,Ru2
D C Ru3 = 0,12 
I2
R1 = 8  , R2 = 15 
I3
A
3,Ru3 B

D: I2 + I3 = I1
ABCDA: 2 – 3 = - I3Ru3 + I2Ru3 + I2Ru2 + I2R2
DCEFD: -2 + 1 = - I2R2 - I2Ru2 – I1Ru1 - I1R1
 - 6 + 3 = - 0,12 I3 + 6,4 I2 + 15 I2
-3 + 1,5 = -15 I2 – 6,4 I2 – 3,2 I1 – 8 I1
-3 = - 0,12 I3 + 21,4 I2
-1,5 = -21,4 I2 – 11,2 I1 I 1 = I 2 + I3
-1,5 = -21,4 I2 – 11,2 (I2 + I3)
-1,5 = -32,6 I2 – 11,2 I3
I2 = - 0,137 A
-3 = - 0,12 I3 + 21,4 I2
I1 = 0, 396 A
I3 = 0,533 A
Zadatak: Na slici je shema složenog strujnog kruga.
Odredite jakost struje kroz otpornike ako je:
1 = 2,1 V
2 = 6,3 V D
R1
I1 C I2
R2
F
Ru1 = 0,01  I3
Ru2 = 0,03 
R1 = 1  R4 2,Ru2
1,Ru1
R2 = 2 
R3 = 1  R3
A B E
R4 = 10 

D: I2 + I3 = I1
ABCDA: 1 = I1R1 + I1Ru1 + I3R4
BEFCB: 2 = I2R3 + I2Ru2 + I2R2 – I3R4
2,1 = I1 + 0,01I1 + 10I3
6,3 = I2 + 0,03I2 + 2I2 – 10I3
2,1 = 1,01I1 + 10I3 I1 = I 2 + I3
6,3 = 3,03I2 – 10I3
2,1 = 1,01(I2 + I3 ) + 10I3
2,1 = 1,01I2 + 1,01I3 + 10I3
2,1 = 1,01I2 + 11,01I3
I1 = 2,08 A
6,3 = 3,03I2 – 10I3
I2 = 0 A
I3 = 2,08 A
 Instrumenti za mjerenje struje i napona
Šantiranje – Važna primjena kod mjernih instrumenata jer omogućuje da
mijenjamo struje u šantiranom vodiču od 0 do maksimalne vrijednosti, a
da se pri tom ne mijenja otpor samog šantiranog vodiča.
Instrumenti – podjela:
 analogni – pomična kazaljka pokazuje mjerenu vrijednost
 digitalni – rezultat mjerenja prikazuju brojkama
Analogni – Zavojnica od bakrene žice u mag. polju koja se može
pomicati (vrti se) kada kroz nju teče el. struja.
Otklon kazaljke je razmjeran jakosti struje kroz zavojnicu.
Galvanometar – Svaki instrument gdje je otklon kazaljke razmjeran
jakosti struje kroz zavojnicu.
Otpor zavojnice je reda veličine 10 – 1000 oma, a struje koje
uzrokuju pun otklon kazaljke oko 50 A do 100 A.
Spajanjem serijskih i paralelnih otpora dobivamo instrumente za
mjerenje različitih vrijednosti napona ili struja.
 Mjerenje otpora pomoću Wheatstoneovog mosta
Charles Wheatstone (1802 – 1875) – engleski fizičar (akustika,
elektromagnetizam)
Wheatstoneov most – uređaj za
precizno mjerenje otpora. Temelji se
na primjeni Kirchhoffovih zakona.
Nepoznati se otpor mjeri pomoću tri
poznata otpora i galvanometra, a da se
pri tom ne mjere ni napon ni struje.
Pribor:
- izvor ems
- klizni otpornik
- poznati otpornik (R3)
- galvanometar Mjerenje:
- nepoznati otpornik (Rx) Pomiče se klizač (B) sve dok struja
kroz galvanometar ne bude IG = 0
 Mjerenje otpora pomoću Wheatstoneovog mosta 2
Općenito:
I3  I 4  IG
Točke A i B 
I1  I G  I 2
Promatramo petlje 
I1R1  IG RG  I 4 Rx  0
I 2 R2  I3 R3  I G RG  0
Mjeri se tako da je IG = 0 
I3  I 4 I1R1  I 4 Rx  0
I1  I 2 I 2 R2  I 3 R3  0
I1 R1   I 4 Rx I1 R1  I 4 Rx R1 Rx Rx  R3
R1
:   R2
I 2 R2   I 3 R3 I 2 R2  I 3 R3 R2 R3
l1 l1
Rx  R3 Rx  R3
l2 l  l1
NEPUŠENJEM DO
ZDRAVLJA