 Zakon o slobodi informacija Kraljevine Švedske iz

1766.

 1789. godine u Francuskoj Deklaracija o pravima

čovjeka i građanina: pravo građana da budu
informirani o načinu trošenja javnih sredstava

 Open Records Law, SAD – Wisconsin, 1849.

 Većina europskih država šezdesetih i sedamdesetih

godina prošloga stoljeća pravo na pristup
informacijama kojima raspolažu tijela javne vlasti
regulira zakonskim aktima, a neke države poput
Švedske, Portugala, Španjolske i Austrije područje
prava na pristup informacijama uvode u ustavom
zajamčena prava.
 Opća deklaracija UN-a o pravima čovjeka iz
1948.
 Međunarodni pakt o građanskim i političkim
pravima iz 1966.
 Europska konvencija za zaštitu ljudskih
prava i temeljnih sloboda iz 1950.

Svi ovi dokumenti navode da svatko ima

pravo na slobodu izražavanja. To pravo
uključuje slobodu PRIMANJA i širenja
informacija i ideja bez miješanja javne vlasti
i bez obzira na granice!
 EUROPSKOGA PARLAMENTA I VIJEĆA
od 30. svibnja 2001. koja se odnosi na javni pristup
dokumentima Europskoga parlamenta, Komisije i
Vijeća
 Članak 2.:
„Svaki građanin Unije i svaka fizička i pravna osoba
koja boravi ili je registrirala ured u državi članici
ima pravo na pristup dokumentima institucija,
sukladno načelima, uvjetima i ograničenjima
utvrđenim ovom Uredbom.“
 Ustav Bosne i Hercegovine; članak 2., stavak
2. i 3./h

 Zakono slobodi pristupa informacijama

Bosne i Hercegovine

 Zakono slobodi pristupa informacijama

Federacije Bosne i Hercegovine

 Zakono slobodi pristupa informacijama

Republike Srpske
“Informacija“ je svaki materijal kojim se
prenose činjenice, mišljenja, podaci ili bilo
koji drugi sadržaj, uključujući svaki preslik ili
njegov dio, bez obzira na oblik ili
karakteristike, kao i na to kada je sačinjena i
kako je klasificirana.
 “Javno tijelo“ je svako :
a) izvršno tijelo;
b) zakonodavno tijelo;
c) sudsko tijelo;
d) tijelo koje obavlja javnu funkciju a imenovano
je ili ustanovljeno sukladno zakonu;
 Kao i bilo koje drugo upravno tijelo; i pravna osoba
koja je u vlasništvu javnog tijela ili koju kontrolira
javno tijelo
 “Nadležno javno tijelo“ je javno tijelo koje ima
kontrolu nad traženom informacijom, a to je javno
tijelo koje je sačinilo informaciju ili za koga je
sačinjena informacija. Ako se javno tijelo koje je
sačinilo informaciju ili za koga je sačinjena
informacija ne može utvrditi, onda je nadležno ono
javno tijelo čija je funkcija najbliža traženoj
informaciji.
 Članak 2.:
“Ovaj zakon se tumači kako bi olakšao i
promovirao u najvećoj mjeri i bez odlaganja
objavljivanje informacija pod kontrolom
javnog tijela po najnižoj prihvatljivoj
cijeni.”
 Pitanje “aktivne legitimacije”: tko je
ovlaštenik prava na informaciju?

 pravo svih fizičkih i pravnih osoba (SAD,

Engleska, Bugarska, Rumunjska, Slovačka, …,
Bosna i Hercegovina)
 pravo građana odnosno fizičkih i pravnih osoba
sa prebivalištem/sjedištem u državi (Kanada,
Europska unija)
 pravo novinara i javnih medija (Hrvatska do
2003.)
 Izuzetci u vezi s funkcijama javnih tijela

 Izuzetci
glede povjerljivih komercijalnih
informacija

 Izuzetci zbog zaštite privatnosti

Nužan je test javnog interesa

 Zahtjev za pristup informacijama mora:

a) sadržavati podatke o podnositelju zahtjeva

b) biti u pisanoj formi,

c) sadržavati dovoljno podataka o prirodi i/ili

sadržaju informacija,
Javno tijelo:

 Obavještava podnositelja o mogućnosti

osobnog pristupa informaciji

 Obavještava
podnositelja o mogućnosti
umnožavanja

 Dostavlja preslike traženih informacija

 U slučaju odbijanja zahtjeva javno tijelo rješenjem
obavještava tražitelja informacije.

 Rješenje treba:

a) sadržavati zakonski temelj za status izuzeća

informacije, uz navode odredaba članaka ovoga zakona
na koje se poziva, kao i sva materijalna pitanja koja su
važna za odluku, što uključuje i uzimanje u obzir
faktora javnoga interesa; i

b. informirati podnositelja zahtjeva o pravu podnošenja

žalbe određenome tijelu, a što uključuje prijeko
potrebne podatke za kontaktiranje takvoga tijela,
krajnji rok za podnošenje žalbe kao i troškove
podnošenja žalbe. Ova obavijest upućuje podnositelja
zahtjeva na pravo da se obrati ombudsmenu i sadrži
prijeko potrebne podatke za kontaktiranje sa ovim
uredom.
Članak 19. ZoSPI BiH
“Svako javno tijelo imenuje dužnosnika za
informiranje koji obrađuje zahtjeve
sačinjene sukladno ovom zakonu. Nakon
imenovanja dužnosnika za informiranje,
njegovo ime i podaci za kontaktiranje se
dostavljaju ombudsmenu.”
Svako javno tijelo dostavlja:

 vodič kojim se svakoj osobi omogućava pristup

informacijama pod kontrolom javnoga tijela
uključujući, ali nije ograničeno na, informacije
potrebne za obraćanje javnom tijelu i njegovom
dužnosniku za informiranje, bitne elemente postupka
podnošenja zahtjeva, zajedno sa uzorkom zahtjeva u
pisanoj formi, informacije o kategorijama izuzetaka,
postupku pristupa informacijama, troškovima
umnožavanja, pristupu pravnom lijeku, i svim bitnim
rokovima. Vodič također upućuje na indeks registar
kao i na način pristupa registru. Vodič se dostavlja
ombudsmenu, svakoj javnoj i pravnoj knjižnici u
Bosni i Hercegovini i kada je moguće putem
interneta, a dostupan je na zahtjev. Ovaj vodič je
besplatan.
 indeksregistar vrsta informacija koje su pod
kontrolom javnoga tijela, oblik u kojem su
informacije na raspolaganju, kao i podatke o tome
gdje se može pristupiti tim informacijama. Ovaj
indeks registar se stavlja na raspolaganje u smislu
obveze o dostavljanju kako je utvrđeno naprijed.
 statističke
podatke, po tromjesečnom
prikazu, koji se odnose, ali nisu ograničeni na
broj primljenih zahtjeva, vrstu traženih
informacija, utvrđene izuzetke, kao i odluke
koje se donesu u toku postupka, te konačne
odluke. Ovi statistički podaci se dostavljaju
Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine
i ombudsmenu, a dostupne su na zahtjev.
 izvještaj,najmanje godišnji, u kojem se
detaljno navode funkcije, politika, poslovi i
organizacijska struktura i financijski poslovi
javnoga tijela, što uključuje, ali nije
ograničeno na njegov predloženi budžet i
godišnji financijski izvještaj koji sadrži
detalje o ostvarenim prihodima i rashodima u
prethod-noj godini. Ovaj izvještaj se podnosi
Parlamentarnoj Skupštini Bosne i
Hercegovine i dostupan je na zahtjev.
 Novčanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 15.000
KM kaznit će se za prekršaj nadležni javni organ ako:

 a) ne poduzme sve redovne mjere da prikupi

zahtijevane informacije
 b) ne donese rješenje kojim obavještava podnositelja
zahtjeva da je odobren pristup informaciji;
 c) ne donese rješenje kojim obavještava podnositelja
zahtjeva da je odbijen pristup informaciji;
 d) prekrši rok navedene zakonom;
 e) naplaćuje naknadu ili taksu za podnošenje zahtjeva
ili za pisana obavještenja ;
 f) ne imenuje službenika za informiranje i ne dostavi
Ombudsmenu ime i podatke za kontaktiranje
službenika za informiranje;
 g) ne dostavlja Vodič kojim se svakoj osobi
omogućava pristup informacijama pod kontrolom
javnog tijela, zajedno s uzorkom zahtjeva u
pisanoj formi;
 h) ne dostavlja Indeks registar vrsta informacija
koje su pod kontrolom javnog tijela, oblik u kojoj
su informacije na raspolaganju, kao i podatke o
tome gdje se može pristupiti tim informacijama;
 i) ne dostavlja Parlamentarnoj skupštini BiH i
Ombudsmenu, kao i na zahtjev, statističke
podatke, po tromjesečnom prikazu, koji se
odnose, ali nisu ograničeni na broj primljenih
zahtjeva, vrstu traženih informacija, utvrđene
izuzetke, kao i odluke koje se donesu u toku
postupka, te konačne odluke;
 j) jednom godišnje ne dostavlja izvještaj
Parlamentarnoj skupštini BiH ;
 k) ne pruži pomoć pri pristupu informaciji
 Svaki
podnositelj zahtjeva ima pravo
podnijeti žalbu u upravnome postupku na
svaku odluku donesenu u smislu ovoga zakona
rukovoditelju javnoga tijela koji je donio
odluku.
 TI BiH je zaprimio prijavu protiv (M.B.), u to
vrijeme direktora a ujedno i kandidata za radno
mjesto rukovodećeg državnog službenika u Fondu
za povratak BiH.

Građanka koja je prijavila M.B. kao nepodobnog

za kandidiranje Vijeću Ministara BiH (VM BiH),
obavijestila je TI da joj VM BiH nije nikad
dostavilo povratnu informaciju povodom njene
prijave.
 U tom pogledu, napori TI BiH su bili usmjereni ka
dobijanju povratnih informacija o prirodi i stupnju
procesuiranja njene prijave, time što su uputili
incijalan zahtjev za dobijanjem povratnih
informacija na osnovi ZOSPI BiH.
 Po proteku zakonskog roka TI BiH je ponovo
uputio zahtjev u istom predmetu ka istoj
instituciji, koja se u potpunosti oglušila da
joj dostavi bilo kakav formalni odgovor.
 Nakon mjesec dana je poslana po procesnom
automatizmu urgencija u skladu s načelima
Zakona o upravnom postupku koji ima
supsidijarnu i dopunsku primjenu u odnosu
na ZOSPI.
 Zbog šutnje administracije TI BiH je podnio
prvu prekršajnu prijavu po najnovijim
izmjenama koje su uvele novčane kazne za
nepoštovanje Zakona (u skladu sa Zakonom o
prekršajima BiH) – Općinskom Sudu u
Sarajevu, zbog kršenja ZOSPI BiH.
 Sud je donio rješenje kojim se odbacuje
prijava za pokretanje prekršajnog postupka,
jer kako stoji u obrazloženju: „Budući da je
u predmetnoj pravnoj stvari prekršajni
postupak pokrenut od strane Transparency
International Bosna i Hercegovina, sud
osnovano zaključuje da isti nisu imali
svojstvo ovlaštenog organa za pokretanje
prekršajnog postupka, a što je od strane suda
ocjenjeno kao zakonski razlog zbog koji se
postupak ne može pokrenuti ni voditi.“
 TI BiH je uložio žalbu protiv Rješenja Općinskog
Suda u Sarajevu, u kojoj je detaljno obrazložio
svoj stav pri podnošenju prekršajne prijave,
smatrajući ispravnim da je TI BiH pretrpio štetu
uslijed šutnje uprave, a za što zadnje izmjene i
dopune ZOSPI BiH propisuju novčane kazne i
pokretanje prekršajnog postupka.

 U konkretnom slučaju je odsustvo aktivne

legitimacije ovlaštene osobe za pokretanje
prekršajnog postupka uzrokovalo pravnu
prazninu u slučaju koji pokazuje osnovu za
izricanje novčane kazne odgovornoj osobi i koji
je de facto i de iure normiran kao prekršaj po
ZOSPI BiH.
2000000

1800000

1600000

1400000

1200000

ukupan broj referenci

1000000 objavljenih na web
stranici EUROPARL-a

800000

ukupan broj datoteka

dostupan na web stranici
600000
EUROPARL-a

400000

200000

0
2007 2008 2009
70%

60%

50% postotak zahtjeva

odbijenih zbog procesa
donošenja odluka
40% postotak zahtjeva
odbijenih zbog zaštite
privatnosti
postotak zahtjeva
30%
odbijenih zbog inspekcija,
istraga i revizija
ostalo
20%

10%

0%
2007 2008 2009