Professional Documents
Culture Documents
Nasilje U Porodici Final
Nasilje U Porodici Final
Nasilje U Porodici Final
PORODICI
OBLICI NASILJA
• Fizičko nasilje
• Seksualno nasilje
• Psihičko nasilje
• Ekonomosko nasilje
• Pasivno zlostavljanje
ŽRTVE NASILJA U PORODICI
• Nasilje nad ženama
• Nasilje nad decom ( Zapostavljanje, Fizičko zlostavljanje, Seksualno
zlostavljanje, Duševno zlostavljanje)
• Nasilje nad muškarcima
• Nasilje nad starim i nejakim licima
• Sindrom babe robinje
NASILJE NAD ŽENAMA
• Nasilje nad ženama je jedan od najvećih
društvenih problema, koji ima niz negativnih
• Prvi međunarodni dokumenat, koji se posebno
bavi problemom nasilja nad ženama je
posledica kako za žene, porodicu i njene članove Deklaracija o eliminisanju nasilja protiv žena,
tako I celu društvenu zajednicu. Nasilje je u doneta od UN 1993. godine.
porodici najčešće prikriveno, ne-vidljivo ili
prihvaćeno kao uobičajeno ponašanje zbog
patrijarhalnih shvatanja o odnosima polova.
Odlikuje se dugotrajnošću, jer same žene žrtve,
često se mire sa svojom ulogom i retko
komuniciraju sa spoljnim svetom, koji najčešće
nasilje smatra opravdanim. U nekim delovima
sveta ono se ne smatra zločinom, oblikom
kriminaliteta, jer su žrtve ženskog pola i tamo je
biti žena opasno po život.
ŽENSKA LJUDSKA PRAVA
• Žena ima pravo na život bez nasilja u porodici.
• Svi oblici poniženja ili nasilja kojima su • Muškarac nema pravo da tuče svoju ženu.
žene izložene samo zato što su žene • Kada žena učini vidljivim nasilje koje trpi u porodici, time
neće osramotiti sebe i porodicu. Nasilje kojem je izložena
drastični su oblici kršenja ženskih ljudskih nije njena sramota.
prava, od kojih su najvažnija sledeća: • Trpljenje nasilja nije uslov dobrote žene.
• Trpeći nasilje žena neće sačuvati porodičnu sreću.
• Žena nije kriva za nasilje koje trpi. Žene ne provociraju
nasilje svojim ponašanjem. Bilo šta da uradi žena ne sme biti
„kažnjena“ nasiljem. Svaka promena njenog ponašanja neće
prekinuti nasilje.
• Trpeći nasilje žena ne pomaže svojoj deci. Rastući u
atmosferi straha deca ne mogu normalno da se razvijaju.
Muška deca će imati više šanse da i sami odrastu kao
nasilnici. Devojčice će biti tolerantnije prema nasilju
muškaraca i biće u riziku da
KAKO I ČIME JE POTPOMOGNUTO
NASILJE NAD ŽENAMA U SRBIJI
• MEDIJI
• INSTITUCIJE
• JEZIK I KOMUNIKACIJA
• KOD KUĆE JE NAJMANJE SIGURNO
• PREPOZNAVANJE NASILNIKA
• PRIJAVLJIVANJE NASILJA
FEMICID
• Nasilje prema ženama predstavlja globalni problem!
• Najekstremnija posledica ovog nasilja jeste feminicid
• U proteklih 6 godina u Srbiji ubijene su 192 žene od strane muškog člana
porodice.
• 40-70% svih femicida učinjeno od strane partnera.
• Najčešće oružje jeste pištolj, ali postavlja se pitanje otkud toliki broj oružja?
ZAŠTO ŽRTVA OSTAJE, KADA ODLAZI?
• U Srbiji svakih deset dana jednu ženu ubije partner, bivši partner ili član
porodice.
• Od 20.000 prijava nasilja u porodici tokom jedne godine, tek oko 3500
rezultira krivičnim postupkom.
• Od tih 3500 koji su dospeli na sud samo 1500 bude osuđeno!
• A od tih 1500 što bude osuđeno čak 70% dobije uslovnu kaznu!
Postoji mnoštvo ozbiljnih faktora koji utiču na odluku žrtve nasilja da ode/ostane.
Evo najčešćih razloga koje su navodile žene –žrtve porodičnog nasilja:
• Nada u promenu
• Izolacija
• Društveno poricanje
• Prepreke za odlazak
• Vera u lečenje nasilnika
• Opasnosti odlaska
• Ekonomska autonomija
• Odlazak je proces
KAKO SE ODRŽAVA NEVIDLJIVOST
NASILJA U PORODICI
• U društvu se nasilje nad ženama trivijalizuje, što dovodi do toga da mnoge
žene koje trpe nasilje ne žele i ne smeju da pričaju o tome. Pošto je nasilje
uslovljeno nejednakom raspodelom moći između polova u patrijathatu,
sastavni je deo muško – ženskih odnosa, postaje društveno navidljivo i
teško prepoznatljivo i muškarcima i ženama. Naša poslovica
• „Čim se probudiš udari ženu, ako ti ne znaš zašto, znaće ona“, ukazuje na
nepostojanje razloga za muško nasilje nad ženama. Muškarci nasiljem
zavode i uspostavljaju red, održavaju moć „gazde u kući“.
• Mehanizmi kojima se održava nevidljivost nasilja nad ženama su različiti, ali se
posebno izdvajaju društveno konstruisane uloge polova koje utiču na to da se održi
mit o nasilju:
• Strahinja Lazendić
• Nikola Aćin