Teški metali u

prirodi
 Teški metal je svaki relativno gusti metal. Određenija
definicija, ponekad uključujući nemetale, kao što
su arsen i antimon, ali nije široko prihvaćena. Zbog svoje
težine i mnogih specijaliziranih svojstava, teški metali su
korisni u skoro svim oblastima moderne ekonomske aktivnosti.
Neki su otrovni, ali brojni su bitne hranjive tvari u tragovima.
 Kvantitativni kriteriji koji se koriste za definisanje teških metala
su uključivali gustinu, atomsku težinu i atomski broj. Kriterij
gustoće varira u rasponu od 3,5 g/cm3 do iznad 7
g/cm3. Definicija atomske težine počinje od natrija(22,98)
do više od 40. Međutim, smatra se da bi termin teški metal
trebalo rezervisati samo za elemente s atomskom masom od
200 ili većom. Prema atomskom broju, kao teški metali obično
se uzimaju veći od 20.
 Teški metali
 Krom
 Arsen
 Nikl
 Kadmij
 Olovo
 Molibden
 Živa
 Željezo
 ...
 Razlikujemo 2 vrste teških metala:
 1. esencijalne teške metale
 2. neesencijalne teške metale
 Esencijalni teški metali

 Neophodni su za mnogobrojne funkcije u ljudskom organizmu, a

njihov manjak dovodi do pojave ozbiljnih simptoma nedostatka.
U esencijalne teške metale spadaju: Cu, Zn, Mn i Fe.
 Neesencijalni teški metali

 Npr. anemija kod manjka željeza, dijabetes kod manjka kroma,

problemi u rastu kod nedostatka nikla. U neesencijalne teške
metale ubrajamo: Cd, Pb.
Pokazatelj x Min Max SEM

Pb, mg/kg 24,75 13,67 63,08 3,15

Cd, mg/kg 0,51 0,11 2,14 0,14

As, mg/kg 13,67 4,43 29,45 2,11

Hg, mg/kg 0,05 0,03 0,09 0,01

Fe, mg/kg 31195,71 21640,00 38780,00 1328,16

Se, mg/kg 0,28 0,19 0,48 0,02

 Teški metali se kreću u vidu finih čestica prašine, gdje
dospijevaju u atmosferu te se talože u vodama i na tlu. Brzo se
razrjeđuju i talože kao rastvoiljivi karbonati, sulfati, sulfirdi na
dnu vodenih površina. Njihovo kruženje ovisi o promjenama
kojima ovi metali podliježu.
 Olovo (Pb)

 U elementarnom stanju sivkast,

na svježim prerezima
modrikasto-bijel, sjajan, mekan
i mehanički slab metal
 brzo se otapa samo u nitratnoj i
octenoj kiselini
 otporan je prema kloru,
fluoridnoj kiselini, vodovodnoj
vodi, vlažnom zraku...
 Olovo u prirodi

 Olovo u prirodi djelovanjem

čovjeka:
baterije, pigmenti,
antidetonatori u gorivima,
pesticidi, municija, ... adsorpcija
na čestice tla:

 kontaminirana područja:
nakupljanje u biljkama i
životinjama
 Živa(Hg)

 Elementarna živa je jedini tekući metal.

Na običnoj temperaturi tvori žitku
tekućinu velike gustoće (13,6 puta teža od
vode), boje i sjaja poput srebra, velike
napetosti površine (ne kvasi čvrste
površine)
 Na suhom se zraku živa ne mijenja, na
vlažnom se postepeno prevlači tankom
kožicom
 otapa se u oksidirajućim kiselinama
(nitratnoj, zlatotopci) i u prisutnosti
oksidansa. S mnogim drugim metalima
 Živa u prirodi i hrani

 djelovanjem čovjeka:
 kemijska i metalna industrija, sagorijevanjem fosilnih goriva i smeća,
otpadne vode, medicina, termometri, barometri, baterije,
fungicidi, ...
 Riba i školjkaši 30 -100
 Žitarice 25
 Voće 20
 Bezalhoh. pića 12 doprinos (%) dnevnom unosu hranom
 Povrće 10
 Mliječni proizvodi 10
 Minamata

 Minamata sindrom je dobio naziv po

ekološkoj katastrofi koja je 1956.
godine zahvatila japansku oblast
Minamata, gdje je nastalo masovno
trovanje anorganskom živom u ljudi
koji su se prije svega hranili ribom, a
koje je rezultiralo stopom smrtnosti od
30%.
 Simptomi: smetnje senzibiliteta (vid,
sluh i okus) i nekoordinirani pokreti.
Kod novorođenčadi oštećene u
embrionalnoj fazi javljaju se
gluhonijemost, progresivno
 Kadmij (Cd)

 mek, srebrnast metal, sličan i srodan

cinku, koji ga redovito prati u
mineralima.
 Dobiva se iz dima iz peći za
proizvodnju olova i bakra, kao i iz
ostataka pri elektrolitskoj rafinaciji
cinka.
 Najvažniji mineral kadmija je grinokit
 Topljiv je u kiselinama, ali ne i u
lužinama.
 Kadmij u prirodi

 prirodni izvori:
vulkani, šumski požari, razlaganjem
stijena ...

 djelovanjem čovjeka:
metaloprerađivačka industrija,
sagorijevanjem goriva i smeća,
otpadne vode, baterije, ...
 Itai-Itai

 Itai-Itai sindrom- koji označava

prekomjerno kronično opterećenje
kadmijem. Sindrom je opisan prvi puta u
okviru kroničnog endemičnog masovnog
oboljenja nakon ekološke katastrofe u
oblasti Itai-Itai kada su velike količine
kadmija iz otpadnih voda lokalnog
koncerna dospjele u sustav za
navodnjavanje rižinih polja.

 Sindrom obuhvata sljedeće simptome:

anemija, apatija, malformacijama
skeleta, oštećenja jetre i bubrega.
 Zaključak

 Radi zaštite života i zdravlja ljudi, zaštite okoliša od štetnog

djelovanja različitih kemijskih tvari te sprečavanja zlouporabe
potrebno je vršiti nadzor nad njihovom proizvodnjom, prometom,
uporabom i zbrinjavanjem
 Zbrinjavanje se obavlja njihovim odlaganjem, uništavanjem,
razgradnjom ili sintezom novih tvari, odnosno drugim postupcima
u skladu s načelima zaštite okoliša, međunarodnoga prava i
najbolje svjetske prakse (zakon o zbrinjavanju kemijskih tvari)
 Poštujmo prirodu i sve što nam ona daje jer se okrećući protiv nje
okrećemo protiv sebe.
Hvala na pažnji

Edvin Mezildžić
Rifat Šeho