KLIMATSKE ZNAČAJKE

MEDITERANA
 Mediteranska klima je svaka klima koja
nalikuje klimi zemalja mediteranskog
bazena koji čini polovinu površine s tim
tipom klime širom svijeta. Osim područja
uz Sredozemno more, ovaj klimatski tip
prevladava u zapadnim dijelovima
Sjeverne Amerike, u dijelovima zapadne i
južne Australije, na jugozapadu Južne
Afrike i u središnjim dijelovima Čilea.
 Mediteransku klimu karakteriziraju suhe ljeta i
blage kišne zime. Nalaze se na zapadnim
stranama kontinenata, između oko 30 i 45
stupnjeva sjeverno i južno od ekvatora.
Mediteranske klimatske zone obično su povezane
s pet velikih suptropskih visokotlačnih pojaseva
oceana: visokim azijskim područjima, visokim
južnim atlantskim visinama, visokim sjevernim
pacifičkim visinama, visokim oceanskim i visokim
oceanskim oceanima. Ovi visokotlačni remeni,
zvan anticikloni, okreću se u smjeru kazaljke na
satu na sjevernoj hemisferi i suprotno od smjera
kazaljke na satu u južnoj polutki.
 Klimu karakteriziraju vruća, suha ljeta i
prohladne, vlažne zime. Primjerice, u
Perthu (Australija) na južnoj hemisferi u
zimskim mjesecima od lipnja do kolovoza
padne 450 mm kiše, a prosječni dnevni
minimum iznosi 8°C. Tijekom ljetnih
mjeseci, tj. od prosinca do veljače padne
u prosjeku 32 mm oborina mjesečno.
 Osnovna podjela temelji se na godišnjem hodu padalina:
 f = padaline su podjednako raspodijeljene tijekom cijele
godine; Cf = umjereno tople vlažne klime

 s = padaline su koncentrirane u zimskom dijelu godine; Cs

= tople klime sa suhim ljetom (sredozemne klime)

 w = padaline su koncentrirane u ljetnom dijelu godine; Cw

= tople klime sa suhom zimom (sinijske klime)

 - a, b, c = još detaljnije oznake; kriterij: temperatura

 a = vruće ljeto, srednja temperatura
zraka
 najtoplijeg mjeseca ≥ 22 °C;
 b = toplo ljeto, srednja temperatura zraka
 najtoplijeg mjeseca niža je od 22 °C.
 Csa = sredozemna klima s vrućim ljetom,

 Csb = sredozemna klima s toplim ljetom,

 Područje razvoja u bazenu Sredozemnog mora

 Csa klimu imaju istočna Španjolska, južna

 Francuska, Italija sa Sicilijom široki pojas Grčke,
 južni dio Hrvatske, sredozemna obla Turske,
 sjeverni Maroko, Alžir i Tunis, dijelovi Libije Izraela, Sirije i
Libanona
 Karakteriziraju je vruća i suha ljeta i blage zime s
 povremenim hladnim valovima
 Srednja temperatura najtoplijeg mjeseca veča je
 od 22 c
 Srednja temperatura najhladnijeg mjeseca između
 4 i 13 c
 godišnji hod padalina: posljedica meridionalne
migracije pojasa zonalnih zapadnih vjetrova (polarna
fronta) i suptropskih anticiklona

 - na ekvatorskoj strani područja s klimom Csa i po

nekoliko mjeseci nema kiše;
 polarna strana: sušnost je manja

 - zimi se nad Mediteranom stvara polarna fronta →

ciklone; zraka sa sjevera (→ mistral, bura)
 - južno Sredozemlje zimi: zapadni i južni vjetar iz
Sahare (anticiklona); ljeti:
 etezija - sjeverni vjetar u južnom i istočnom
Sredozemlju (cT, cP, mP)
 Klima Csb, sredozemna klima sa suhim toplim ljetom
 - nešto hladnija i vlažnija klima od Csa

 - mala područja: najveći dio pacifičke obale SAD, SZ

dio Pirenejskog poluotoka,
 dio Čilea, JZ i JI Australija

 - srednja temp. najtoplijeg mjeseca < 22 C; godišnji

hod padalina sličan kao i kod klime Csa

 - česte magle u toplom dijelu godine (posljedica

hladnih struja)
 vjetrovi ovise o lokalnim utjecajima i odnosima -
raspored kopna i mora, ciklona i anticiklona, reljef
kao klimatski modifikator

 najčešći: S , SZ i SI vjetar: mistral - dolina donje

Rhone, bura na obali istočnog Jadrana, etezija
(meltemi) - Grčka, Turska

 J i JI vjetrovi: khamsin na obalama Egipta, Libije i

Bliskog Istoka, šilok u Alžiru, Tunisu i na Siciliji, jugo
na istočnom Jadranu