POSLOVNO PRAVO

Dr. sc. Kata Senjak

1. Cilj predmeta

Cilj predmeta je da upozna buduće pravnike o najvažnijem dijelu poslovnog prava sa

kojim će se susretati bez obzira na djelatnost u kojoj budu radili. Obzirom da se
statusno i pravo društava izučavaju u drugim disciplinama, najveći dio sadržaja
predmeta je orjentisan na pravne poslove u oblasti privrede.

1.1. Kompetencije/obrazovni ishodi

Vladanje osnovnim poslovnim modelima i pravnim poslovima koji ih juridički

izražavaju. Sposobnost da se kroz pravne poslove razumije dinamika ekonomskih i
poslovnih odnosa.

1.2. Savladane vještine

Nalaženje adekvatnih pravnih formi za poslovne odnose i njihove pretakanje u pravne

poslove. Sposobnost analize ne samo pravnih, nego i poslovnih sadržaja i posljedica
pravnih poslova u privredi.
2. Osnovni sadržaj predmeta

1. POJAM I PREDMET POSLOVNOG PRAVA

2. IZVORI POSLOVNOG PRAVA
3. MJESTO POSLOVNOG PRAVA U PRAVNOM SISTEMU
4. OSNOVI OBLIGACIONOG PRAVA
5. SPECIFIČNOSTI IZVORA POSLOVNOG PRAVA
6. UGOVOR O KUPO-PRODAJI (POJAM, ZAKLJUČIVANJE I ELEMENTI
UGOVORA)
7. UGOVOR O TRGOVINSKOM POSREDOVANJU
8. UGOVOR O TRGOVINSKOM ZASTUPNIŠTVU
9. UGOVOR O KOMISIONU
10. UGOVOR O USKLADIŠTENJU
11. UGOVOR O PREVOZU (ŠPEDICIJA, ŽELJEZNICOM, CESTOM I sl.)
12. UGOVOR O ŠPEDICIJI
13. UGOVOR O GRAĐENJU
14. OSNOVE PRAVA HARTIJA OD VRIJEDNOSTI
Literatura:

1. Prof.dr. M.TRIFKOVIĆ, prof.dr. MILIĆ SIMIĆ i doc.dr V.TRIVUN

„POSLOVNO PRAVO“, Ekonomski fakultet SARAJEVO, 2004. godine
(ugovori i hartije od vrijednosti)

2. Prof.dr. MILIĆ SIMIĆ i prof. dr. M. TRIFKOVIĆ „POSLOVNO PRAVO-

OSNOVI PRAVA I OBLIGACIJA, PRIVREDNA DRUŠTVA“.

3. MORAIT BRANKO „ OBLIGACIONO PRAVO“, BANJA LUKA, Pravni

fakultet, 1997. godine.

4. ŠEFKIJA ČOVIĆ „POSLOVNO PRAVO“, Sarajevo, 2005. godina

5. MILE RAČIĆ i SVETOLIK KOSTADINOVIĆ „POSLOVNO PRAVO”

Novi Sad, 2009. godina

6. M. TRIFKOVIĆ, SIMIĆ M., SILAJDŽIĆ V., FATIMA MAHMUTČEHAJIĆ

NOVALIJA, Poslovno pravo, Uvod u pravo, Osnovi obligacija i
privredna društva, 2014. godina
 POSLOVNO PRAVO
• To je posebna grana prava kojom je reguliran pravni položaj privrednih
društava, banaka, javnih poduzeća, osiguravajućih društava i drugih
pravnih subjekata

• Francuska, prva sačinila kodifikaciju poslovnog prava

• Code de commerce 1807. – prvi trgovački zakonik gdje dolazi do

odvajanja od francuskog Građanskog zakonika – Code civil, 1804. godine

• Njemačka, 1861. ONJTZ, kodifikacija

• Austrija 1862. godine

• Italija 1865. godine

• Njemački zakonik iz 1897. imao je veliki uticaj na kodifikaciju poslovnog

prava u nekoliko zemalja kao i u Jugoslaviji između I i II svjetskog rata
 POSLOVNO PRAVO – ISTORIJAT
1. Stari vijek
a) Hamurabijev zakonik (između 1729 – 1686 p.n.e)
b) Feničanski gradovi (Tir i Sidon) (do V vijeka p.n.e)
c) Grčka (VI – I vijek p.ne)
d) Rimsko pravo: ius civile i us gentium

2. Srednji vijek

a) Italija (XI – XVI vijek nove ere)

- glosatori: XI (početak bolonjskog pravnog studija 1088 godine) –
XIII vijek (glosse – disatinctiones – dissensiones – questiones –
summae);
- postglosatori: XIII – XVI vijek ( razrada glosatorskih stavova -
uopštavanje rezultata glosatorske škole - izrada pravnih pravila-
communis opinio doctorum ponovo kao izvor prava
 POSLOVNO PRAVO
- statuti cehova
- statuti gradova

b) Zapadnoevropski gradovi nakon otkrića Amerike naročito

- Francuska i njeni sajamski gradovi
- Njemački Hanseatski gradovi na Baltiku i Sjevernom moru
- Engleska sa svojim samostalnim razvojem i načinom recepcije rimskog
prava

3. Novi vijek
- Velike nacionalne kodifikacije: Code de Commerce 1807.; Austrijski
trgovački zakonik 1911; njemački trgovački zakonik iz 1863. sa
značajnom novelom 1897. godine, švajcarski Zakonik o obligacijama
1911; italijancki Codice civile iz 1942. Karakteristika: dualistički pristup
regulisanju istog odnosa: trgovinsko pravo reguliše samo izuzetke od
opštih pravila koje zahtijeva specifična priroda privrednih odnosa.
 POSLOVNO PRAVO
- Države na području bivše Jugoslavije: recepcija stranog
trgovačkog/trgovinskog prava zavisno od političkih uslova (Hrvatska,
Srbija, BiH i Makedonija). U Crnoj Gori: Opći imovinski zakonik za
Kraljevinu Crnu Goru.

- Jugoslavija nakon II svjetskog rata: Opšte uzanse za promet robe

1950 i Zakon o obligacionim odnosima 1968.

- Bosna i Hercegovina: preuzela 1992. propise bivše Jugoslavije uz

neke izmjene i dopune (Uredba sa zakonskom snagom u Sl. gl. RBiH
2/92). Zakon nije preuzet u identičnom tekstu u RS i FBiH. GTZ 2003.
izradio novi nacrt Zakona o obligacionim odnosima FBiH/RS. Moderan
akt!
 PREDMET POSLOVNOG PRAVA
Zakoni u nacionalnim zakonodavstvima polazili su od različitih kriterija pri
određivanju što je to trgovački posao.

• Francuski – Code de commerce iz 1807. godine

1. Kupovina radi preprodaje, bankarski poslovi, mjenični
2. Komisioni poslovi, prevoznički agencijski
3. Sve obligacione transkacije između trgovaca i bankara

• Njemački – Opći njemački trgovački zakoni iz 1861.

1. Samo ako te poslove obavlja osoba koja ima status trgovca
2. Kupovina i prodaja pokretnih stvari ili vrijednosti

Iz tih razloga imamo dva tumačenja:

1. Francuski (svi poslovi poslovnog prava)
2. Njemački (samo poslovi koje obavlja osoba koja ima status trgovca)
 IZVORI POSLOVNOG PRAVA

1. Ustav – regulira opće društveno i ekonomsko uređenje (Ustav

BiH, ustavi entiteta i ustavi kantona)

2. Zakon (spoljnotrgovinsku politiku, carinsku, telekomunikacije,

transport, zračni promet, strana ulaganja – ZPD, ZB, ZDO, ZT,
ZOO, Zakon o registru vrijednosnih papira), Konvencije u oblasti
željeznica, vazduhoplovstva, mjenica, ček ...
 POSLOVNO PRAVO – IZVORI 1.
1. Hijerarhija izvora poslovnog prava
a) Ustavi (čl. Premabula i I.4 naročito. Daju samo okvir za
uspostavljanje sistema i tumačenje zakona)
b) Ratifkovani međunarodni sporazumi
c) Zakoni – još uvijek najvažniji izvor. Za domaće poslovno pravo
najvažniji su zakoni entiteta ZOO.
d) Podzakonski akti svih nivoa državne organizacije. Posebno
značajni su sada akti samostalnih upravnih organizacija koje imaju
regulatornu funkciju (Konkurencijsko vijeće, DERK, FERK,
entitetrske komisije za vrijednosne papire, agencije za bankarstvo
itd.)
e) Akti samoregulirajućih organizacija koje imaju zakonom data
ovlaštrenja da uređuju odnose: burze, udruženja berzanskih
posrednika , advokatske komore itd.)
 POSLOVNO PRAVO – IZVORI 2.

f) dobri poslovni običaji bez obzira da li su stranke za njih znale ili

nisu (objektivna teorija i čl. 21 (1) ZOO). Njima se pod zaštitu države
stavlja minimum važećih normi društvenog morala.
g) Ugovor između stranaka. Ugovor uključuje i formularne ugovore i
opšte uslove poslovanja koji sve više dobivaju opšti karakter.
h) Opšte i posebne uzanse – ako su ih stranke ugovorile ili ako iz
okolnosti posla proizlazi da su stranke htjele njihovu primjenu (čl.
21(2) ZOO) (Lex contractus). Po čl. 1107 ZOO više ne važi
pretpostavka o pristanku stranki na uzanse, ako ih nisu isključile. Ne
podcijeniti normativni element u uzansama!
i) Trgovinski poslovni običaji koji nisu suprotni dispozitivnim
odredbama. Primjena oni koji su suprotni ZOO, mora biti izričito
ugovorena (čl. 1107 ZOO). Prioritet imaju oni sa užeg teritorijalnog ili
strukovnog područja. Ne i u međunarodnom poslovnom pravu!
j) Ustaljena poslovna praksa između konkretnih subjekata
 POSLOVNO PRAVO – IZVORI 3.
k) Odluke sudskih i upravnih organa
l) Izvori drugih grana građanskog prava kao supsidijaran izvor
2. Napomene uz izlaganje hijerarhije izvora prava
a) Izvori poslovnog prava su kombinacija opših i posebnih akata. U
primjeni se polazi od pojedinačnih akata.
a) Opšti izgled hijerarhije je samo kompas u kretanju kroz ogroman
prostor juridičkih i faktičkih izvora poslovnog prava.
b) Hijerarhija se mora uspostaviti za svaki konkretan slučaj posebno.
c) Uspostavljanje hijerarhije je vještina!
d) O svim izvorima poslovnog prava koji imaju( i) faktički karakter
treba voditi preciznu evidenciju za djelatnost u kojoj se radi. Naročito
važi za: stalnu praksu sa pojedinim partnerima, standarde u branši i
poslovne običaje
 SUBJEKTI POSLOVNOG PRAVA
• svaka osoba koja ima sposobnost da bude nosilac prava i obveza

• fizičke i pravne osobe

• objektivni kriterij (prema francuskom pravu svojstvo trgovca se izvodi iz

pojma trgovinskog posla koji je propisan zakonom – bankarski poslovi,
kupovina radi prodaje, posrednički poslovi, poslovi u vidu zanimanja)

• subjektivni kriterij – uzima se u obzir svojstvo osobe, uzor njemačko

pravo, a ne priroda posla (trgovac je osoba koja obavlja te poslove u
vidu zanimanja)

• mješoviti kriterij – američko pravo (poslovanje određenom robom,

zanimanje osobe koja pokazuje neko znanje ili vještinu, agent, broker,
posrednik)
 POSLOVNO PRAVO - ODREĐENJE

1. Opšti pojam:
a) Poslovno pravo je sistematizovan skup pretežno
dispozitivnih pravnih normi koje uređuju imovinske odnose
profesionalnog imovinskog prometa, onoga koji je usmjeren na
prisvajanje prometnih, a ne primarno upotrebnih vrijednosti
dobara.
b) Poslovno pravo je grana prava koja uređuje odnose koji
nastaju iz obavljanja privrednih djelatnosti ili koji su u
najtješnjoj predmetnoj ili funkcionalnoj vezi sa tim djelatnostima.
c) Poslovno pravo je grana prava koja uređuje odnose iz i
povodom trgovine shvaćene u najširem smislu
 POSLOVNO PRAVO – TERMINOLOGIJA 1.
1. “Trgovačko pravo” ili “pravo trgovaca”: termin je nastao kao
kontrapunkt rimskom “ius civile” - “pravo građana”. U rimskom
pravu je bio prikirven terminom “ius gentium”. Od X vijeka se u
Evropi razvija specifično pravo koje reguliše odnose trgovaca i
koje se naziva “Lex mercatoria” ili “Law Merchant”. U velikim
buržoaskim kodifikacijama koje su trgovački posao definirale
najprije subjektivno - kao posao trgovca. To je učinjeno
prvenstveno Austrijskom Trgovačkom zakoniku iz 1811. i
Njemačkom trgovinskom zakoniku iz 1863. U tim zakonima
“trgovačko pravo je apsolutno adekvatan izraz.
2. “Trgovinsko pravo” je izraz koji svoj smisao nalazi u političkoj
potrebi da se pravo na bavljenje “trgovinom”, tj. privrednim
djelatnostima oslobodi cehovskih i administrativnih stega koje su
nametali apsolutni monarsi. Otuda je Napolenov Code de
 POSLOVNO PRAVO – TERMINOLOGIJA 2.

commerce 1807. određivao poslove koji su objektivno. Po

svojoj prirodi i karakteristikama privredni, tj “trgovinski”. Svako ko
se bavio tim poslovima imao je status trgovca , bez obzira na
cehovske ili druge administrativne uslove.
3. “Privredno pravo” ili “Wirdtschaftsrecht” nastaje u Njemačkoj od
kraja XIX vijeka kada se formirao veliki skup prinudnih propisa
koji su regulisali pravne okvire obavljanja privrednih djelatnosti.
Razlika između “Handelsrecht” i “Wirtschaftsrecht” je prvenstveno
u metodi i izražava suprotnost: koordinacija vs. subordinacija.
Kada je administrativni socijalizam prihvatio činjenicu da
administrativna intervencija u privredi ima svoje specifičnosti
(gosudarstvenici vs. hazjastvenici), usvojen je i za ekonomske i za
državno-pravne odnose vezane za privredu izraz “privredno
pravo”. SFRJ je pruzela ovu sintagmu i dala joj drugo značenje –
ono koje odgovara pojamovima “trgovačkog” ili “trgovinskog”
prava.
 POSLOVNO PRAVO – TERMINOLOGIJA 3.

4. “Poslovno pravo” ili “Business Law” potiče iz common law sistema,

iz onog u S.A.D. Naročito. Po svojoj sadržini je pandan izrazu
“trgovinsko pravo”. Razlozi za usvajanje termina “poslovno pravo”:
a) kod nas dominira poimanje trgovine kao razmjene robe za novac, a
ne kao sinonima za sve privredne djelatnosti;
b) izraz “privredno pravo” nije uobičajen u tržišnim ekonomijama,
budući da asocira na prinudno-pravni administrativni okvir;
c) nestala je svojinska osnova “privrednog prava”
 POSLOVNO PRAVO – PREDMET 1.

1. Zakonsko uporište nalazi se u

- čl. 25 Zakona o obligacionim odnosima
- čl. 400 i 401 ZPP RS
2. Teorija nije jedinstvena u pogledu predmeta poslovnog prava:
a) svi odnosi koji se tiču trgovine u pravnom značenju te riječi, bez
obzira ko u njih stupa i da li su regulisani dispozitivnim ili
prinudnim normama.Tu spada i trihotomno shvatanje prof.
Bartoša: statusno, reglementarno pravo (“Wirtschaftsrecht”),
materijalno pravo o privrednim poslovima
b) samo pravni odnosi koji proističu iz dinamike robno-novčanih
odnosa (Vedriš)
c) samo odnosi koji se tiču trgovine u pravnom značenju u koje
stupaju subjekti koji se njima bave profesionalno i radi sticanja
dobiti, nezavisno od metoda regulisanja
 OBLIGACIONO PRAVO - POJAM

1. Obligaciono pravo u objektivnom smislu je skup pravnih normi

koje regulišu odnose između dvije strane čiji je predmet
određena,moguća i dopuštena ljudska radnja imovinsko-pravne
prirode (izraziva u novcu)
2. Obligaciono pravo u subjektivnom smislu je subjektivno pravo ili
ovlaštenje koje pripada povjerilačkoj strani iz obligacionog odnosa
3. Ostali izrazi: obvezno, dugovinsko, tražbeno pravo.
4. Obligaciono pravo kao grana spada u oblast građanskog prava
5. Predmet obligacionog prava u objektivnom smislu:obligacija
 OSNOVI OBLIGACIONOG PRAVA
• skup pravnih normi koji reguliraju obligacione odnose
• to je odnos između osoba gdje je jedna osoba obvezna da drugoj izvrši
neku činidbu, a ta osoba ima pravo da to traži
• obligacioni odnos je građansko pravni odnos između tačno određenih
osoba
• tužba za zaštitu obligacija je građansko-pravna tužba kojom se treba
utvrditi da li postoji potraživanje, a zatim tužba za ispunjenje obligacije
• obligaciona radnja može biti pozitivna i negativna (davanje i činjenje je
pozitivna činidba, a propuštanje i trpljenje je negativna činidba)
• obligaciona radnja mora biti imovinskog karaktera (radnja treba biti
dopuštena, odrediva ako je predmet obveze nemoguć, obligacioni
odnos je ništav)
 VRSTE OBLIGACIJA
• aktivne ili pozitivne (ako nešto daje ili čini)
• pasivne ili negativne (obvezan da nešto ne čini odnosno ne propusti)
• lične (činidbu je dužan da izvrši samo dužnik)
• nelične (moguća promjena subjekta)
• trajne (određeno vrijeme, prevoz)
• trenutne (predaja prodate stvari na prevoz)
• djeljive (dug u novcu, odjednom ili na rate)
• nedjeljiva (sporazum da se dug vrati odjednom)
• novčane (obveza da dā novac)
• nenovčane (neka druga stvar)
• specijalna (mora se vratiti ista mašina data u zakup)
• generička (10 l bijelog vina)
• alternativna (predmet mogu biti dvije ili više radnji, on bira)
• fakultativna (dužnik bira kako će ispuniti određenu radnju)
 IZVORI OBLIGACIONIH ODNOSA
• pravne činjenice i stanja na temelju kojih nastaju obligacije su izvori
obligacija
• izvori (zakoni, ugovori, jednostrana izjava volje i protivpravne štetne
radnje)
• ugovori – izjava volje dvaju ili više lica
• jednostavni građansko-pravni poslovi (obećanje nagrade, izjava volje
samo jednog lica)
• građanski delikt (ako se protupravnom radnjom nanese šteta drugom
licu, nastaje obveza da se ta šteta nadoknadi ili se ne dokaže da je šteta
nastala bez njegove krivice.
• sticanje vez osnova (kada neko nešto dobije ili primi i na taj način
poveća svoju imovinu, a za to nema pravnog osnova – jedan dio nečije
imovine prešao je u imovinu drugog lica, a taj prelaz nema osnova,
nema kupoprodajnog ugovora
• poslovodstvo bez naloga (neko preuzme neku radnju, bez ovlaštenja)
 PRESTANAK OBLIGACIJE
• ispunjenjem (dužnik izvršava onu radnju koju je bio dužan izvršiti, isplati određeni
dug. Ispunjenje se može vršiti ne samo povjeriocu, nego i osobi određenoj
zakonom, odlukom suda, ugovorom ili trećoj osobi ako je tu osobu ovlastio
povjerilac.).
• Nemogućnost ispunjenja (dešava se da nakon zasnivanja obligacije nastanu
takve okolnosti usljed kojih se obligacija ne može ispuniti. Ako ima dužnikove
kriviice, obligacioni odnos se ne gasi, nego se samo mijenja predmet obligacije.
Dužnik mora da dokaže okolnosti koje isključuju njegovu odgovornost.).
• smrt subjekta obligacije (izrada slike, plaćanje alimentacije)
• kompenzacija je prebijanje duga za dug obračunavanjem uzajamnih obligacija
(do kompenzacije može doći voljom oba subjekta, a može i jednostavnim
zahtjevom)
• novacija – pretvaranje postojeće obligacije u drugu, novu (bitno je da to stranke
žele, stara obligacija mora biti punovažna, stara i nova obligacija moraju se
razlikovati u nećem bitnom)
• oprost duga
• oprost duga za naknadu
• poravnanje (nejasne odnose odnosno obveze odstranjuju) i utvrđuju šta ostaje da
jedni drugima učine)
 UGOVOR O ŠPEDICIJI
• špediter (otpremnik)
• nalagodavac (komitent)

Ugovor o špediciji je ugovor kojim se špediter obvezuje da u svoje ime, a za račun

komitenta (nalagodavca) izvrši otprema ili doprema stvari, te da obavi druge poslove
uz naknadu.

• osnovni sadržaj, otprema odnosno doprema

• djeluje u svoje ima, a za račun nalogodavca, komitenta
• može se predvidjeti da djeluje u ime i za račun svog nalagodavca, članak 827.
ZOO (posebno ugovoriti carinjenje)
• tri sistema špedicije

a) poseban samostalan ugovor, naše pravo, njemačko, mađarsko

b) posebna vrsta ugovora o komisionu, rusko i francusko pravo

c) anglosaksonsko pravo – vrsta agencije

 1. Značaj špedicije
• mnogobrojni propisi (pakovanje, predaja na prevoz i carinjenje, tarife, plaćanje kazni,
penala)
• nije regulirana niti unificirana međunarodnim konvencijama, kao što je transport
• unificirana pravila (špediterske potvrde, FCR, FCT, FBL)
a) Zaključivanje ugovora
• ne traži se obvezna pismena forma
• zaključivanje ide putem ponude i prihvata
• špediter šalje obrasce koji sadrže potrebne rubrike vezano za određene stvari
• ponuda i prihvat daje se u pismenoj formi
• u našem pravu ugovor se može zaključiti i prećutno, u slučaju da špediter primljenu ponudu
odmah ne odbije
b) Špediterske isprave

• na zahtjev nalagodavac, špediter može izdati određene isprave

• špediterska potvrda – dokaz o primljenoj robi – podatke
• špediterska transportna potvrda – ne samo da je roba primljena nego da je zaključio
ugovor o prevozu i da je robu predao na prevoz
• nisu hartije od vrijednosti
• u međunarodnoj špediciji koristi se špediterski konosman – ima osobine hartije od
vrijednosti
 2. Bitni elementi ugovora
• predmet, špediterske usluge i cijena usluge
• poslovima špedicije bave se privredna društva (domaća i međunarodna)
• predmet (pravne i fizičke radnje koje preduzima špediter u cilju prevoza i predaje
stvari)

To su sljedeće radnje:

a) zaključivanje ugovora o prevozu

b) zaključivanje na - o osiguranju
c) zaključivanje na - o skladištenju
d) zaključivanje na - o kontroli kvaliteta robe
e) obavljanje carinskih radnji
f) pakovanje, sortiranje, pribavljanje odgovarajućih dokumenata

• naknada (provizija) je cijena usluge

• određuje se ugovorom, tarifom ili aktom špeditera, sud
 3. Obveze špeditera
• postupanje sa pažnjom dobrog privrednika
• da se pridržava zakona, ugovora i poslovnih običaja
• izvršiti nalog komitenta
• upozori nalogodavca na nedostatke u njegovom nalogu, ako ga izlažu
troškovima ili šteti
• nejasna uputstva, tražiti nova
• odstupanje od naloga, obavijestiti komitenta
• špediter djeluje u svoje ime, a za račun komitenta
• mora voditi računa o izboru prevozioca
• špediter zaključuje ugovor sa prevoziocem
• izbor prevoznog puta odredit će špediter, ali kada to zahtijevaju interesi
nalogodavca (računa o sigurnosti puta, brzini, ekonomičnosti ...), osjetljiva roba,
trulenje...
• čuvati stvari i zaštita (ne odgovarajuće pakovanje, dužnost je špeditera da
upozori komitenta, sam će to uraditi ukoliko bi čekanje prouzrokovalo štetu)
• osiguranje stvari obuhvata samo osiguranje pošiljke, ali ne i kasko osiguranje,
mogu se odrediti uobičajeni rizici. U našem pravu ne postoji osiguranje špedicije.
 4. Carinske radnje
• špediteru se redovno povjerava carinjenje stvari (poznaje propise, tarife), ali to
može uraditi i komitent ili neka druga osoba
• platiti carinske dadžbine i ima pravo tražiti od komitenta avans u određenoj valuti
• položiti račune
• pismeno u vidu obrazaca u poslovnoj praksi

5. Obveze komitenta
• plaćanje naknade (ugovor, tarifa, opći akt špeditera, sud, određena u procentu)
• naplata se vrši:

a) kada se preda stvar prevoziocu (njemačko pravo)

b) kada se izvrši prevoz (francusko)
c) kada špediter izvrši svoje obveze (naše pravo)

• kada komitent odustane od ugovora, špediter ima pravo na sve troškove i

srazmjeran dio naknade, prosuđuje se po općim pravilima odgovornosti
• ako se u pošiljci nalaze dragocjenosti, hartije od vrijednosti, plemeniti metal,
komitent je obvezan o tome obavijestiti špeditera i saopštiti njihovu vrijednost
 6. Odgovornost špeditera

• za svoje radnje odgovara po sistemu subjektivne odgovornosti

• pravila opće odgovornosti
• odgovara za svoje pomoćnike i dr.
• viša sila, neće odgovarati
• ne odgovara za propuste komitenta
• odgovara za izbor prevozioca kao i za izbor drugih osoba (francusko pravo – od
trenutka prijema do predaje, njemačko za izbor treće osobe, ali se može ugovoriti i
odgovornost za njihov rad, švajcarsko, odgovornost za rad prevoznika u
granicama zahtjeva, a u anglosaksonskom, špediter djeluje kao jedna vrsta
agenta u ime i za račun komitenta)
• angažiranje pošpeditera, odgovara glavni špediter (zakonska odgovornost ne
može se ugovorom ograničiti)
• međušpediter, to je drugi špediter, stručnjak iste branše, koga glavni špediter
angažira radi racionalnijeg i ekonomičnijeg prevoza, opreme ili dopreme stvari. On
odgovara za izbor, ali ne i za njegov rad.
 7. Posebni slučajevi špedicije
4.1. Fiksna špedicija (forfetna)

• izričito se ugovara
• ugovara se naknada u fiksnom iznosu (sve naknade, može i drugačije)
• špediter odgovara za rad prevoziocu trećih osoba
• ako fiksna naknada nije specificirana obuhvata sve naknade

4.2. Zbirna špedicija

• špediter skuplja pojedinačne pošiljke od različitih komitenata, sabirni centar

• prevoz jeftiniji
• troškovi jeftiniji
• prema našem pravu mogu se organizirati zbirne špedicije
• špediter odgovara za gubitak ili oštećenje stvari do čega ne bi došlo da nije
organizirana zbirna špedicija (845 200)
 UGOVOR O GRAĐENJU
• najznačajnija privredna djelatnost, ZOO
• ugovor o djelu (sagraditi određenu građevinu na određenom zemljištu, odnosno na
već postojećem objektu izvršiti druge građevinske radove, a naručilac se obvezuje
da mu za to isplati određenu cijenu)
• teretan, dvostrano obvezan i formalni pravni posao

1. Izvori prava
• Zakoni (ZOO, čl. 630 – 647, ZUTP, element inostranosti, Zakoni o prostornom
uređenju, Zakon o građenju, Zakon o korištenju zemljišta na federalnom nivou,
Uzanse o građenju, podjela nadležnosti)

2. Stranke
• naručilac i izvođač (projektanti, arhitekti, projektne organizacije, organi uprave)
• izvođač (pravna i fizička osoba, sistem udruživanja)
• da bi ugovor o građenju bio ugovor poslovnog prava potrebno je da i investitor
bude privredni subjekat
• investitor – fizička i pravna osoba
• pristup građenju uz investicioni program i tehničku dokumentaciju
 3. Investicioni program i tehnička dokumentacija
• investicioni program, o kakvom objektu se radi (opis objekta, namjena, program
proizvodnje i eksploatacije, oprema, postrojenje analiza tržišta, potrebna obrtna
sredstva društvena opravdanost (škole, bolnice, kulturne ustanove)
• investicioni program je preduvjet za izradu tehničke dokumentacije
• tehnička dokumentacija obuhvata građevinske, tehnološke, projekt instalacija,
crteže, premjere
• tehničku dokumentaciju izrađuju pravne i fizičke osobe
• odobrenje za građenje, građevinska dozvola
• općina izdaje odobrenje
• dvije godine odobrenje
• sredstva za gradnju

4. Javno nadmetanje

• odluka o raspisivanju javnog nadmetanja

• oglas
• procedura odabira ponuda
• neposredna pogodba – Zakon, odbrana
• zaključivanje ugovora u pismenoj formi
 5. Bitni elementi ugovora
a) Predmet
• građevina (zgrade, brane, mostovi) samostalno postrojenje povezano sa tlom
• građevinski radovi (zanatski i građevinski radovi)
• predmet posla se određuje ugovorom

b) Cijena
• paušalno određivanje cijene
• određivanje cijene kao zbira jediničnih cijena
• ključ u ruke
• u cijenu ulazi (vrijednost radova, količine radova, ključ u ruke ne utiče na cijenu ako
dođe do promjena, nepredviđeni radovi – stabilnost objekta
• promjena cijene
• ako ugovorom u pogledu izmjena cijene nije predviđeno što drugo, izvođač koji je
obvezu izvršio u roku može zahtijevati povećanje cijene radova ako su se cijene u
međuvremenu povećale za 2%
• izvođač svojom krivicom nije izveo radove u roku, može zahtijevati povećanje cijene
radova ako je došlo do povećanja cijene više od 5% do roka kada je trebao izvesti
radove
• samo razlika cijene
• ako je ugovoreno da se cijena neće mijenjati izvođač može zahtijevati izmjenu cijene
radova ako se cijena povećala više od 10%
• naručilac može raskinuti ugovor ako bi se ugovorena cijena znatno povećala (za
izvršene radove i pravična naknada)
• smanjenje ugovorene cijene, 2%
• ugovorena nepromjenljivost cijene ugovorena, sniženje cijene ako se cijena
ugovorena smanjivala za više od 10%
• ključ u ruke – predviđa sve nepredviđene radove i viškove radova

6. Rok i ugovorena kazna

• izričito ugovoren
• ako nije ugovoreno, teče od dana uvođenja građevinara u posao
• ugovorena kazna ovisi od dogovora stranaka (svaki dan ili u procentima od
vrijednosti neizvršenih radova)
• iznos ugovorene kazne ne može preći iznos od 5% od ukupne cijene radova
• ne plaća ako nije odgovoran
• za prijevremeno izvršenje obveza nije predviđena premija (ZOO i Posebne
uzanse)
• garantni rokovi, dvije godine za kvalitet radova
• ugovor o građenju, pisana forma
 7. Obveze investitora
• uvođenje izvođača u posao (predaja gradilišta, uređenje gradilišta)
• izvođač je dužan omogućiti naručiocu stalan nadzor nad radovima i kontrolu količine i
kvaliteta upotrebljenog materijala
a) Plaćanje cijene
• prije početka radova, daje se avans
• plaćanje u toku izvođenja radova
• plaćanje nakon završetka radova, konačan obračun (15 dana od prijema objekta)

8. Obveze izvođača
• imovinsko-pravne i administrativne obveze
a) poštovanje pismene forme ugovora
b) pregled tehničke dokumnetacije je administrativna obveza
c) prijava početka radova je druga administrativna obveza izvođača – nadležnoj inspekciji
• vođenje knjige o građenju (svakodnevno podaci o početku i završetku radova)
• pridržavanje projektne dokumentacije, pridržavanje propisa
• ukazati na nepravilnosti
• bez odobrenja investitora ne može odustati od projekta, izuzetan, hitni radovi
• upotreba odgovarajućeg materijala, kvalitet, predviđen tehničkom dokumentacijom, bitna
stabilnost objekta
• investitor može tražiti obustavu gradnje
• na vrijeme izvršiti radove
 9. Predaja objekta
• tehnički pregled je sistem upravnih i stručnih postupaka kojim posebna komisija
utvrđuje da li je objekat izgrađen u skladu sa tehničkom dokumentacijom
• zahtjev podnosi investitor, izvođač ili zajedno
• organ uprave obavlja tehnički prijem
• poslije pregleda komisija podnosi izvještaj organu uprave
• naručilac vrši pregled objekta, članak 614-200, ugovor o djelu
• sačinjava se zapisnik

10. Odgovornost učesnika u poslu

• projektant zbog greške u projektovanju ako potiče od nekog nedostatka u planu

• izvođač za nedostatke u izradi građevine ukoliko se nedostatci pojave za vrijeme od 10
godina od prijema radova
• za nedostatke zemljišta, stručna komisija, 10 godina
• naručilac je dužan izvijestiti izvođača u roku od 6 mjeseci od kad je nedostatak uočio,
inače gubi pravo da se pozove na njega
• pravo naručioca prema izvođaču za nedostatke prestaje za jednu godinu računajući od
dana kad je naručilac obavijestio izvođača
• izvođač se ne oslobađa ako je šteta nastala zbog toga što je pri izvođenju određenih
radova postupao po zahtjevu naručioca
 11. Posebne vrste posla
• ključ u ruke, izvođač izvodi skupa sve radove potrebne za izgradnju
• u cijenu ulaze svi predviđeni i nepredviđeni radovi
• ako ima više strana kod ugovora ključ u ruke, njihova odgovornost je solidarna
• ako su za štetu odgovorni izvođač i projektant, odgovornost se utvrđuje prema
veličini krivice
• projektant koji je izradio projekat i kome je povjeren nadzor odgovara i za
nedostatke u izvršenim radovima nastali krivicom izvođača
• građevinski inžinjering – primjena svih naručenih principa i iskustava
• ugovor o investicionoj izgradnji (građenje, montaža opreme, puštanje u pogon)

12. Prestanak ugovora

• promjenjene okolnosti, čl. 133-136 ZOO, odmah obavijestiti drugu stranu, ako to
ne uradi odgovara za štetu
• nemogućnost ispunjenja
• prekomjerno oštećenje
• sporazumno, nema posebne forme, ali mora imati pisanu formu
• moguć raskid i jedne strane (povećanje, velikim cijenama materijala i radova zbog
upotrebe neadekvatnog materijala, izvođač u docnji)
 UGOVOR O POSREDOVANJU
Pojam
• Ugovorom o posredovanju obvezuje se posrednik da nastoji naći i dovesti u vezu sa
nalagodavcem osobu koja bi s njim pregovarala o sklapanju određenog ugovora, a
nalagodavac se obvezuje da mu za to isplatu određenu naknadu
• Ugovor o nalogu, primjena odredbi ZOO
• ovim ugovorm bave se posrednička poduzeća i posrednički biro i trgovinske agencije
• kad se obrati komitent, ona pronalazi odgovarajućeg poslovnog partnera i dovodi ga u
vezu
• posrednik može da učestvuje u pregovorima, ali ne zaključuje ugovor
• opća i posebna posrednička djelatnost
• neformalan i konsenzualan

Bitni elementi
a) Posrednik
• posrednik, bitan elemenat
• ugovor o nalogu
• predmet ugovora, pojedinačna radnja dovođenja potencijalnih partnera u vezu radi
zaključenja određenog ili određenih ugovora
b) Predmet ugovora

• predmet ugovora je jednokratna činidba

• posrednik vrši faktičke, a ne pravne radnje, nastoji da stranke ostvare kontakt, ali
ne daje izjave volja u ime i za račun nalagodavca
• nije zastupnik, za to mora imati posebnu punomoć

c) Cijena

• naknada posrednika za izvršeni rad i za postignute rezultate

• u cijenu su uračunati redovni troškovi
• određuje se tarifom ili aktom posrednika
• može se odrediti ugovorom, nema tarife
• ako nijedna opcija nije određena, primjenjuje se običajna cijena prema sjedištu
posrednika u vrijeme zaključenja ugovora
• može se tražiti od suda, ako se ne isplati cijena nakon sklapanja ugovora, može
tražiti da se cijena snizi
 Obveze posrednika

• da nađe i dovede u vezu privrednu organizaciju sa nalagodavcem radi sklapanja

određenog ugovora
• prikuplja podatke koji prethode sklapanju ugovora
• posrednik učestvuje u pregovorima
• ako se ne zaključi ugovor ne odgovara za to
• posrednik je dužan pridržavati se naloga komitenta (kakav ugovor, pod kojim
uvjetima, nejasan nalog, dodatna uputstva, opozvati nalog, ne može opozvati ako
se ove mogućnosti odrekao u ugovoru)
• dužan je postupati kao dobar stručnjak
• ako radi protivno nalogu gubi pravo na naknadu i troškove, izuzetno ako se
ugovorom drugačije ne uredi
• vodi posrednički dnevnik o privrednim poslovima (stranke i poslovi u kojima je
posredovano)
• izvod iz posredničkog dnevnika, posrednički list iz koga se vidi koji dio poslova je
zaključen njegovim posredovanjem
• čuva poslovnu tajnu (ne može davati podatke o poslovima za koje je posredovao)
• obavještenja o stanju na tržištu (potražnja ponuda)
 Obveze nalagodavca
• plaćanje provizije prema ugovoru
• obveza plaćanja pod odložnim uvjetima
• sukcesivno posredovanje
• III shvatanja (I kada je doveo u vezu sa poslovnim partnerom, II kad druga strana izvrši
svoje obveze, III kad sklopi ugovor
• čl. 823 ZOO kad se zaključi ugovor
• posrednik nema pravo na proviziju (ugovor nije zaključen, radio na štetu komitenta,
osim posredovanja zaključio je i drugi ugovor, a za to nema ovlasti)
• naknada troškova ako ih je morao učiniti radi uspješnog okončanja posredničke uloge

Odgovornost posrednika
• imovinsko-pravna odgovornost, odgovornost zasnovana na propuštanju pažnje
posrednika
• posrednik odgovara za štetu koju je pretrpio komitent zato što je doveden u vezu sa
nesposobnom osobom
• ako ga poveže sa osobom za koju je znao ili je morao znati da neće završiti posao

Odgovornost komitenta
• neuredno izvršenje ugovorenih obveza
• primjenjuju se pravila o nalogu, odnosno ugovor o djelu
• opća pravila odgovornosti
 UGOVOR O PREVOZU DRUMOM (CESTOM)
• ugovor kojim se drumski transporter uz naknadu obvezuje da će pošiljaocu stvari čiji je
transport dozvoljen, u neoštećenom stanju prevesti do mjesta otpreme u mjesto
opredjeljenja
• sredstvo prevoza (motorno vozilo)
• međunarodni karakter kada se mjesto preuzimanja i mjesto opredjeljenja nalaze u dvije
države
• značajnu ulogu u životu svake zemlje
• prednosti, prevoz po principu „od vrata do vrata“ odnosno od skladišta do skladišta
• nedostatci, nije pogodan za veliki prevoz stvari, teško se prevozi kabasta roba,
prevozna sredstva podložna kvarovima za razliku od željezničkog i pomorskog prevoza

Vrste prevoza
• prevoz putnika
• prevoz robe
• prevoz prtljaga
• javni drumski prevoz, transportne organizacije
• prevoz za vlastite potrebe
• linijski prevoz se odvija po ustaljenom redu vožnje, cijena unaprijed određena
• mješoviti prevoz (kamion, željeznica, brod)
• međunarodni prevoz
 Pravni izvori
• dvije konvencije (Međunarodna konvencija za prevoz robe drumom, 1956. Ženeva
i Carinska konvencija o međunarodnom prevozu, 1959. Ženeva)
• nekoliko međunarodnih asocijacija - Međunarodna unija za drumski transport
(IRV), Međunarodna unija za javni saobraćaj – UITU, Međunarodna drumska
federacija IRF
• ZOO, Zakon o unutarnjem cestovnom prometu i dr. preuzeti zakoni

Zaključivanje ugovora
a) Tovarni list

• neformalan
• veliki značaj imaju poslovni običaji
• prevoznička isprava – tovarni list koji se izdaje u tri originalna primjerka i
predstavlja dokaz o zaključenom ugovoru (jedan pošiljaocu, drugi prevozniku i
treći prati pošiljku)
• obvezni sastojci (datum, mjesto, adresa pošiljaoca, primaoca, prevoznika, mjesto
preuzimanja stvari, opis stvari, težina, instrukcije vezane za carine i dr.)
• pošiljalac odgovara za netočno unesene podatke, odgovara za štetu
• prenosivi tovarni list, na prvom primjerku mora biti navedeno da se radi o
prenosivom tovarnom listu, hartija od vrijednosti
 Bitni elementi ugovora
• primalac
• mjesto otpreme
• mjesto opredjeljenja
• ugovorne stranke (pošiljalac i prevoznik)
• prevoznik, podprevoznik
• uzastopni prevoznik, vozar

Obveze drumskog prevoznika

• stavljanje vozila na raspolaganje pošiljaocu (određuje se tip vozila, osoblje)
• preuzimanje stvari na prevoz (provjera stanja i mase, prevoznik kontrolira bruto masu
stvari)
• čuvanje stvari (od rizika, trećih osoba, troškovi čuvanja padaju na teret prevoznika u
slučaju neopravdanog odugovlačenja prevoza)
• prevoz stvari od mjesta otpreme do mjesta opredjeljenja
• odrediti put koji najviše odgovara pošiljaocu (brzina, ekonomičnost i sigurnost)
• prevoz u ugovorenom roku, određuje se ugovorom
• postupanje po uputstvima, mijenjanje naloga datih u ugovoru (može dati, pošiljalac,
primalac i imalac prenosivog teretnog lista)
• isporuka pošiljke, predaja stvari, to je mjesto adrese primaoca
• preuzimanjem pošiljke primalac se obvezuje da isplati naknadu za prevoz
• istovar stvari vrši primalac, ako što drugo nije dogovoreno, prevoznik daje uputstva
• ako primalac odbije prijem stvari, dužan je tražiti uputstva od pošiljaoca
 Obveze pošiljaoca

• dužan je dati sve podatke o stvari koja treba da se preveze (opasne stvari,
vrijednosti...)
• priprema pošiljke, pakovanje može biti određeno propisima (carinskim, sanitarnim,
opasne stvari, označavanje treba da bude jasno, uočljivo i trajno)
• utovar stvari, obveza pošiljaoca je da vrši utovar stvari, ali ugovorom može biti i
drugačije određena
• plaćanje naknade za prijevoz, to su troškovi koji se odnose na primjenu i
korištenje vozila i rad osoblja, takse
• na visinu utiče dužina puta, masa, način prevoza, sadržaj pošiljke i dr.

Obveze primaoca
• plaćanje naknde za prevoz
• istovar stvari ako ugovorom nije što drugo predviđeno
 Odgovornost prevoznika

• odgovara po sistemu objektivne odgovornosti (dva shvatanja, sistem objektivne i

subjektivne odgovornosti)
• međunarodna pravila (kombinacija objektivne i subjektivne odgovornosti)
• gubitak stvari, oštećenje, zakašnjenje
• oslobađa se odgovornosti ako je do toga došlo propustom korisnika prevoza, viša sila,
specijalni rizik:

a) upotreba otvorenih vozila

b) loša ambalaža
c) nestručan utovar, slaganje i istovar
d) lom, rđa, trulenje, sušenje
e) prevoz živih životinja
f) nepravilna oznaka na paketima

• nadoknađuje samo stvarnu štetu

 Odgovornost pošiljaoca

• za štetu nastalu zbog netačnih, nepotpunih podataka unesenih u tovrni list

• prevoz opasnih stvari bez upozorenja
• nepridržavanje uputstava prevoznika

Prestanak ugovora

• ispunjenje ugovora
• odustankom jedne od strana
• potraživanja iz ugovora zastarjevaju za jednu godinu od dana gubitka ili oštećenja
stvari
 UGOVOR O PREVOZU STVARI ŽELJEZNICOM
• željeznica se obvezuje da preveze stvari do uputne stanice i preda je primaocu, a
pošiljalac se obvezuje da željeznici isplati ugovorenu prevozninu
• veliki značaj za razvoj zemlje, javna funkcija, potrebe privrede i tržišta

Pravni izvori

• 1890. Međunarodna konvencija o prevozu robe željeznicom, CIM, osam revizija

• 1890. Konvencija o međunarodnim željezničkim prevozima, COTF
• pravilo o prevozu opasne robe
• prevoz kontejnera
• prevoz ekspresnih pošiljki
• 1994. godine Uredba o pristupanju BiH, ovoj konvenciji (1980. godine)
• u Ženevi Konvencija UN o međunarodnom multimodalnom prevozu robe, 1980.
• Zakoni i drugi propisi
• Zakon o ugovorima o prevozu željezničkom saobraćaju
• ZOO
• tarife
 Zaključivanje ugovora

• realan ugovor (sporovi formalni ili neformalni)

• Ugovor je zaključen kada željeznica primi stvar na prevoz sa tovarnim listom
• tovarni list kao pismena isprava ne predstavlja pisanu formu ugovora

Tovarni list i prenosivi tovarni list

• javna isprava, sadržaj određen zakonom

• obligatorni sastojci tovarnog lista su: mjesto i datum sastavljanja, naziv uputne
stanice (prema imeniku željezničkih stanica), ime i prezime primoca ili naziv
primaoca i njegova adresa, vrsta i masa (težina) stvari, broj kola, ime i prezime ili
naziv pošiljaoca, žig otpravne stanice, prevozni i drugi troškovi kao i spisak
isprava koje se prilažu uz tovarni list. Tovarni list može sadržavati i ostale,
fakultativne elemente kao što su rok isporuke i drugo (ZUPŽS, član 34.). Tovarni
list se ne može zamijeniti (supstituirati drugim ispravama niti se druge isprave
mogu saobraziti tovarnom listu.
• popunjava se u više primjeraka
• tovarni list i njegov duplikat nisu hartije od vrijednosti
 Prenosivi tovarni list
• mora biti navedeno da se radi o prenosivom tovarnom listu, potpisuju obje strane
• označava se da je izdat prenosivi tovarni list kojeg potpisuju obje strane
• on je vrijednosni papir i ima posebna pravna dejstva
• može se prenositi indosamentom ako glasi „po naredbi“, odnosno predajom ako
glasi „na donosioca“

Elementi ugovora

Ugovorne strane

• prevozilac (željeznička transportna organizacija)

• pošiljalac (osoba koja predaje stvar)
• primalac (osoba koja preuzima stvari)
• uputna stanica (mjesto istovara)
• predmet prevoza (sve vrste stvari i žive životinje)
• prevozni troškovi, tarifa
 Nebitni elementi
• prevozni put (pošiljalac može odrediti pravac kretanja)
• „franko carina“ – pošiljalac obvezuje željeznicu da obavi carinjenje
• pouzeće (predaja stvari pod uvjetom da se plati naznačeni iznos predajom)
• provjera pošiljke (zahtijevati od željeznice da utvrdi masu i broj)
• vrijeme isporuke
• obezbjeđenje uredne isporuke
• rok isporuke – vrijeme

Obveze željeznice
• prijem i provjeravanje stvari pošiljke (utvrditi broj komada i masu stvari)
• utovar stvari (u određenom roku)
• uredan prevoz (prevesti stvari u stanju u kojem ih je i primila)
• rok isporuke (ako nije ugovoreno željeznica je dužna stvari prevesti za vrijeme koje je
uobičajeno za prevoz takvih stvari)
• postupanje po nalozima (zahtjevi se podnose u pismenom obliku, željeznica može odbiti
nalog ako nalog nije moguće izvršiti, ako bi to prouzrokovalo poremećaj u saobraćaju, ako
je protivan carinskim propisima, ako su troškovi veći od vrijednosti robe)
• obavještavanje o prispjeću stvari (obavijest primaocu da preuzme pošiljku)
• predaja stvari primaocu (ako je potrebno plaćanje stvari će se predati kada se izvrši
plaćanje)
• čuvanje stvari, kao savjestan i uredan privrednik
• objava tarife, objava
 Obveze pošiljaoca
• obavještenje o namjeravanom prevozu ZOO, članak 654, količini, masi, vrsti
• predaja stvari i tovarnog lista (blagovremena i dogovorena predaja, nedostatci pakovanja,
nepravilno upisani podatci)
• plaćanje prevoznih troškova (vozarima, naknada za sporedne usluge)
• plaćanje po tarifi, plaćanje unaprijed

Obveza primaoca
• plaćanje prevoznih troškova
• odnijeti stvari u ugovorenom roku
• može tražiti provjeru stanja pošiljke

Odgovornost strana
1. Odgovornost željezničara
• odgovara za štetu
• oštećenje stvari, gubitak
• umanjenje vrijednosti
• odgovara po sistemu objektivne odgovornosti, preovladava ovo stajalište, a ne po sistemu
subjektivne odgovornosti
• neće odgovarati ako je šteta nastala krivicom korisnika prevoza
• ne odgovara, prevoz izvršen na otvorenim kolima po važećim propisima
• stvar nije upakovana ili je djelimično upakovana
• ako je šteta nastala utovarom, a utovar vrši pošiljalac
• ako se prevozi stvar koja je po svojoj prirodi izložena potpunom ili djelimičnom gubitku
(trulenje, lomljenje)
• stvar predata pod pogrešnom deklaracijom
• prevoz životinja bio potreban pratilac, ali je izostao
• normalni gubitak u masi (voće, povrće, krzno, stvari predate u vlažnom stanju)
• ugovorom o prevozu ne može se isključiti niti ograničiti odgovornost željeznice

Odgovornost pošiljaocu
• za točnost unesenih podataka
• nije priložio potrebne isprave
• odgovara za opasne stvari koje nisu poznate željeznici

Prestanak ugovora
• prema općim pravilima, ZOO
• specijalni rokovi zastare, 1 godina
• Zakon o ugovorima o prevozu u željezničkom saobraćaju - ZUPŽS
 UGOVOR O LICENCI
• ovim ugovorom obvezuje se davalac licence da stjecaocu licence ustupi u cjelini ili
djelimično prava iskorištavanja izuma, tehničkog znanja, iskustva, žiga, a stjecatelj licence
se obvezuje da mu za to plati određenu naknadu
• pismena forma
• isključiva licenca, stjecatelj licence stiče isključivo pravo iskorištavanja
• prostorno ograničeno

Obveze davaoca licence

• predati predmet licence

• davanje uputa i obavijesti
• tehničku upotrebljivost garantirati

Obveze stjecaoca licence

• iskorištavati na ugovoreni način
• platiti ugovorenu naknadu

Podlicenca

• stjecatelj licence može pravo iskorištavanja licence ustupiti nekom drugom (podlicenca)
• davatelj licence može otkazati ugovor ako je podlicenca data bez njegovog dopuštenja
• ako trajanje licence nije određeno, ako prestaje otkazom
 UGOVOR O USKLADIŠTENJU
• skladištar se obvezuje primiti i čuvati određenu robu, predati je na zahtjev
ostviocu, a ostavodavac se obvezuje skladištaru platiti određenu naknadu
• skladištar je odgovoran za nastalu štetu. Ukoliko bi na robi nastale neke
nenadoknadive promjene, skladištar može prodati robu i o tome obavijestiti
ostavodavca.
• skladištar ima pravo i na naknadu za čuvanje robe
• skladišnica - vrijednosni papir koji izdaje skladištar. To je dokaz o primljenoj robi
na čuvanje
• skladišnica

a) priznanica služi za prenos prava vlasništva na robi

b) varant radi zalaganja uskladištene robe (kredit, zajmovi)

• odgovornost skladištara je objektivna

• mora dokazati da je šteta na robi uzrokovana višom silom ili neispravnom
ambalažom
• skladištar je dužan naknaditi štetu u visini stvarne, a ne tržišne vrijednosti robe
 UGOVOR O KOMISIONU

• komisionar u svoje ime i za račun komitenta istupa prema trećoj osobi

• to je ugovor o nalogu, dvostran, teretan i neformalan

• komisionar mora cijeniti poslovni ugled i kreditnu sposobnost te treće osobe

• on odgovara za izbor treće osobe, ali ne odgovora za ispunjenje tog ugovora

• komisionar je dužan čuvati interese komitenta

• ima pravo na naknadu i tada kad nije ugovorena

• naknada se određuje ugovorom, tarifom ili prema ugovorenom poslu

• pojačani komision (delkvedere komision) kada komisionar uz odgovornost za izbor

treće osobe odgovara i za ispunjenje obveze iz zaključenog ugovora
 UGOVOR O KREDITU

• odnos banke i drugog pravnog subjekta (fizička ili pravna osoba)

• banka se obvezuje da će korisniku kredita staviti na raspolaganje određeni

novčani iznos na određeno ili neodređeno vrijeme, a korisnik se obvezuje da će za
korištenje tih sredstava platiti banci određenu kamatu i vratiti kreditna sredstva

• pismena forma

• banka može otkazati ugovor prije isteka roka ako se sredstva koriste suprotno
namjeni

• prije isteka roka može odustati i korisnik

• banka ima pravo na troškove, ali nema pravo zaračunavati kamate korisniku za
razdoblje na koje je ugovor glasio
 I POJAM UGOVORA
1. Pojam i definicija ugovora o prodaji robe
a) Ekonomski posmatrano prodaja je nepsoredni izraz osnovnog
procesa razmjene: R – N – R
b) Ugovor o prodaji je rezultat sporazuma stranaka o razmjeni robe
za novac
• Čl. 454 ZOO (prema ovom članku ugovorom o prodaji obvezuje se
prodavac da stvar koju prodaje preda kupcu, tako da on stekne pravo
raspolaganja odnosno svojinu, a kupac se obvezuje da prodavcu plati
određenu cijenu.
• Teorija: rezultat sporazuma stranka po kome se jedan od njih –
prodavac obavezuje da će određenu pokretnu stvar predati drugoj –
kupcu i prenijeti najjače svojinsko pravo na njoj, a kupac se
obavezuje da prodavcu preda određenu svotu novca i prenese
najjače stvarno pravo na njoj.
 UGOVOR O PRODAJI
• obveza prodavatelja da stvar koju prodaje preda kupcu tako da kupac ima pravo na
raspolaganje, a kupac se obvezuje da prodavatelju plati ugovorenu cijenu
• neformalan ugovor, ali ako se radi o prodaji nekretnine, ugovor mora biti u pismenoj formi

Obveze prodavatelja

• da preda stvar kupcu (rizik na prodavatelju do predaje stvari, a od trenutka predaje na

kupcu)
• izuzetak (ako kupac u ugovoreno vrijeme nije preuzeo robu ili preuzeo je robu, a zatim
raskinuo ugovor ili tražio zamjenu)
• u praksi mogući slučajevi da dio krivice snose obadvije strane
• predati stvar na vrijeme i na dogovoreno mjesto
• da roba ima određeni kvalitet
• ako nema svojstvo za redovnu upotrebu (nedostaci mogu biti vidljivi i nevidljivi)
• prodavatelj ne odgovara ako roba ima neznatne materijalne nedostatke
• ako je za te nedostatke znao kupac u momentu zaključenja ugovora
 Odgovornost za materijalne nedostatke

• obveza nema potrebna svojstva

• kada stvar nema potrebna svojstva za njezinu upotrebu
• kada nema svojstva koja su ugovorena
• kada stvar nije jednaka uzorku ili modelu
• mogućnost prigovora, reklamacije u određenom roku, kod nevidljivih nedostataka rok je
šest mjeseci
Prava kupca

• da ukloni nedostatak ili da preda stvar

• sniženje cijene
• raskinuti ugovor
• naknada štete
• rok jedna godina od dana odašiljanja robe, a tri godine ako se radi o prevari
 Garancija za ispravno funkcioniranje prodate stvari
• tehnička roba
• proizvođači su dužni dati garanciju
• prodavac koji je predao na temelju ugovora o prodaji
• garantni rok se produžava nakon popravka
Odgovornost za pravne nedostatake - zaštita od evikcije
• pravo treće osobe
• ako dođe do oduzimanja stvari, ugovor se raskida
Obveze kupca
• platiti cijenu
• ako odbije preuzeti stvar, prodavatelj može izjaviti raskid ugovora
Docnja prodavatelja
• dužnička docnja (ako na vrijeme nije isporučio tu stvar)
• ako nije određen rok, onda je to nakon 8 dana od dana zaključenja ugovora
• kupac može:

a) tražiti naknadu štete

b) raskid ugovora i naknadu štete zbog neispunjenja
 UGOVOR O TRGOVINSKOM ZASTUPNIŠTVU

• trgovinski zastupnik djeluje u interesu svoga nalogodavca, komitenta, ispituje

tržište i nastoji osigurati poslovne partnere koji će sa komitentom zaključiti ugovor
• ukoliko ima ovlaštenje komitenta trgovinski zastupnik može i sam da zaključi
ugovor
• razlikuje se od posredništva u dva bitna momenta (trajnost djelovanja i mogućnost
uključivanja u poslovni odnos)
• korijene u anglosaksonskom institutu „agency“ – agencija ili agentura
• ulazi u zakonodavstvo Njemačke 1953., Francuske 1958.
• SFR – ZOO, 1978.
• član 790. ZOO (obvezuje se zastupnik da se stara da treba lica da zaključe ugovor
sa njegovim nalogodavcem, da posreduje, a nalogodavac se obvezuje da mu
isplati određenu naknadu, proviziju)
 KARAKTERISTIKE UGOVORA

• trajno djelovanje za komitenta

• preduzimanje pravnih i faktičkih radnji
• djeluje u tuđe ime i za tuđi račun
• formalan
• obveza rada, ali ne i rezultat
• relativna samostalnost
• postojanje posebnog povjerenja – fianciae
• traži kad je zaključen u pismenoj formi
 BITNI ELEMENTI
Trgovinski zastupnik
• ličnost trgovinskog zastupnika – bave se uglavnom trgovinske agencije, biroi
• mogu se baviti i druge organizacije koje mogu da obavještavaju o stanju na tržištu

Predmet ugovora
• faktičke radnje (promoviranje interesa svog nalogodavca)
• preuzima obvezu rada, ali ne i rezultata, one ne moraju da dovedu do zaključenja ugovora
• ovlaštenje za zastupanje ne mora biti predmet ugovora
• tehnologija poslovanja zahtijeva i situacije u kojima je agent ovlašten na vršenje pravnih
radnji, davanje izjava

Cijena
• cijena se uređuje ugovorom
• najčešće je to procenat od posla
• može se odrediti i po tarifi
• poslovni običaj
• sudska intervencija (smanjenje)
• redovni troškovi uz proviziju, vanredni odvojeno
 OBVEZE I PRAVA STRANAKA
Obveza agencije
• istražuje tržište i mogućnost zaključenja ugovora
• bilo koje ovlašćenje ne uključuje da od druge strane traži ispunjenje ugovora
• učestvovanje u sklapanju posla (kad ima generalno ovlaštenje, onda je obvezan da sklopi
ugovor kao dobar stručnjak)
• davanje obavještenja (stanje na tržištu)
• vođenje knjige ugovora (dokaz o sklopljenom ugovoru)
• staranje o interesima nalogodavca (nastojati da se što je moguće povoljnije ostvare
rezultati)
• poslovna tajna (ne mogu se davati bilo kakvi podaci iz ugovora)
• polaganje računa
Obveze komitenta
• predaja materijala potrebnih agentu (stavljanje na raspolaganje određene stvari)
• obavještenje o relevatnim momentima (smanjenje ili povećanje proizvodnje određene
robe, smanjenje potreba da se na manju mjeru svedu aktivnosti agencije)
• plaćanje cijene (obveza nalagodavca postoji kad ugovor bude izvršen. Agent ima pravo na
određenu proviziju i kad ugovor nije izvršen, zatim troškovi.
• pravo agencije na pridržaju na svim nalagodavčevim stvarima koje su u vezi s tim
ugovorom
 ODGOVORNOST STRANAKA
(trgovinskog zastupnika)
• imovinska (otkrivanje tajne, davanje pismenog jemstva komitentu da će treće lice ispuniti
obvezu na temelju ugovora).

Odgovornost nalagodavca
• neizvršenje novčanih obveza

Del credere zastupstvo

• zastupanje sa jemstvom za ispunjenje obveza trećeg lica

Odgovornost nalagodavca
• zaključen na određeno vrijeme, može se prećutno produžiti
• sklopljen na neodređeno vrijeme (sporazumom, jednostranom izjavom, otkazom, otkazni
rok)
Prestanak ugovora
• zaključen na određeno vrijeme, može se prećutno produžiti
• sklopljen na neodređeno vrijeme (sporazumom, jednostranom izjavom, otkazom, otkazni
rok)
 ZAKON O TRŽIŠTU VRIJEDNOSNIH PAPIRA
Zakon uređuje:
• vrijednosne papire

• izdavanje vrijednosnih papira

• poslovi s vrijednosnim papirima i ovlašteni sudionici na tržištu

vrijednosnih papira
• burza i drugo uređeno javno tržište

• obveze i ovlaštenja Registra vrijednosnih papira u Federaciji BiH

• strukovne udruge ovlaštenih sudionika na tržištu vrijednosnih papira

• osiguranja i zabrane u svezi poslova s vrijednosnim papirima

• objavljivanje i izvješćivanje, i

• ovlaštenja Komisije za vrijednosne papire u Federaciji BiH (u daljnjem

tekstu: Komisija) u provođenju ovoga Zakona
 IZDAVANJE VRIJEDNOSNIH PAPIRA

• pravna osoba, Federacija, kanton, grad i općina

• uplata vrijednosnih papira može se vršiti u novcu, unošenjem stvari i

prava izraženih u novčanoj vrijednosti

• izdavanje se može vršiti javnom ponudom na temelju javnog oglasa za

upis i uplatu putem berze na način koji propiše Komisija za vrijednosne
papire

• izdavanje zatvorenom ponudom, takođe propisuje Komisija (sadrži:

zahtjev, rokove i druge dokaze)

• posebna izdavanja:

 izdavanje bez odobrenja Komisije

 izdavanje radi konverzije

 POSLOVI SA VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA
• brokerski poslovi

• dilerski poslovi

• poslovi podrške tržištu – market making

• poslovi upravljanja portfeljem

• poslovi agenta izdavanja

• poslovi pokrovitelja izdavanja

• poslovi investicijskog savjetovanja

• poslovi skrbništva nad vrijednosnim papirima

• poslovi depozitara

Poslovi s vrijednosnim papirima su i poslovi povezivanja ponude i tražnje i

registracija i čuvanje vrijednosnih papira i obračun i poravnanje (poslovi
Registra).
 KAPITAL

• bankarski poslovi i poslovi investicijskog savjetovanja (250.000,00 KM)

• upravljanje portfeljom i poslovi agenta izdavanja (300.000,00 KM)

• dilerski i poslovi podrške tržištu (500.000,00 KM)

• poslovi pokrovitelja izdavanja (800.000,00 KM)

 BROKERSKI, DILERSKI I POSLOVI POTPORE TRŽIŠTU

• brokerski poslovi su poslovi kupnje i prodaje vrijednosnih papira u svoje

ime, a za račun klijenta, uz naplatu provizije

• dilerski poslovi su poslovi kupnje i prodaje vrijednosnih papira u svoje

ime i za svoj račuin radi ostvarivanja razlike u cijeni

• poslovi podrške tržištu (market making) predstavljaju poslove

jednodobnog isticanja stalne ponude za kupnju ii prodaju vrijednosnih
papira u svoje ime i za svoj račun, radi održavanja stalne ponude i tražnje
za određenim vrijednosnim papirima
 BERZA

• dioničko društvo, kapital 500.000,00 KM, osniva je pet profesionalnih

posrednika vrijednosnim papirima

• mjesto povezivanja ponude i tražnje vrijednosnih papira radi postizanja

najbolje cijene

• ne može se trgovati vrijednosnim papirima kad je nad izdavateljem

pokrenut postupak likvidacije i stečaja

• poslovi se obavljaju na temelju dozvole Komisije

 DJELATNOST

• osigurava uvjete ponude i potražnje

• daje informacije o ponudi i potražnji

• objavljuje tečajne liste vrijednosnih papira

• ne može davati savjete, mišljenja o povoljnijoj kupovini

VRSTE BERZE

• opća (svih vrsta vrijednosnih papira)

• Specijalizirana (pojedine vrste određene statutom i pravilima berze)

 HARTIJE OD VRIJEDNOSTI
• opća pravila o hartijama od vrijednosti sadržana su u ZOO
• u okviru pojedinih ugovora utvrđena su pravila koja se odnose na instrumente robnog
prometa (skladišnica, konosman ili teretnica, prenosivi tovarni list).
• mjenica – Zakonom o mjenici 32/00
• ček – Zakon o čeku – 32/00 (oni su doneseni na temelju pravila sadržanih u
međunarodnim konvencijama – tri iz oblasti njemačkog prava 1930., i tri iz oblasti
čekovnog prava 1931. godine)
• za pojedine vrijednosne papire postoje posebni zakoni (zakon o vrijednosnim papirima koji
pobliže regulira promet, posredovanje u prometu vrijednosnih papira)
• propisi koji reguliraju osnivanje berzi, Komisija za vrijednosne papire
• propis koji rješava nestale ili izgubljene vrijednosne papire je ZVP.

Pojam hartije od vrijednosti

• to je isprava kojom se njen izdavalac obvezuje da ispuni obvezu upisom na toj ispravi
njenom zakonitom imaocu
• to je isprava o nekom građanskom pravu, pravo se ne može ostvariti bez isprave,
zasnovati. Pravo se zasniva izdavanjem isprave.
 KARAKTERISTIKE
• prenosive
• sadrže ovlaštenje korisnika da može tražiti izvršenje
• obvezu izdavaoca da isplati određenu svotu novca
• sadrže imovinskopravno potraživanje neke imovinske vrijednosti
• tri lica i to: izdavalac, korisnik (povjerilac) i dužnika

Značaj hartije od vrijednosti

• osnivanje d.d. (banke, osiguravajuća društva)
• sigurniji položaj povjerioca jer ne mora dokazivati pravni osnov potraživanja
• propisan način izdavanja
Bitni elementi
• oznaka vrijednosnog papira
• podaci o izdavaocu
• ime na koga hartija glasi
• točno označenu obvezu izdavaoca, koja suma
• mjesto i datum izdavanja
• potpis izdavaoca
 VRSTE HARTIJA OD VRIJEDNOSTI

• korporacijske (daju pravo članstva u nekoj korporaciji, tipa d.d.)

• stvarnopravne (mogu se koristiti samo na osnovu te hartije)
• obligacionopravne (sadržaj upravljen na novac kao što je slučaj kod mjenice, čeka)
• hartije od vrijednosti na donosioca (na njima je upisana klauzula „na donosioca“. U
ovom slučaju ne vidi se korisnik iz hartije).
• hartije na ime (ovlašten je samo onaj ko je na hartiji upisan).
• hartija po naredbi (imenovano lice svoje pravo može prenijeti na drugog)

Prestanak prava iz hartija od vrijednosti

• izvršenje činidbe
• izdavanje stvari
• zastarjelost prava
• oproštaj duga
• kompenzacija
• konfuzija (sjedinjenje)
• sudska amortizacija (izgubljena, ukradena, oštećena)
 MJENICA
• hartija od vrijednosti kojom jedno lice daje obećanje da će isplatiti određenu svotu novca
ili izdaje bezuvjetni nalog drugom licu da ako u određeno vrijeme i na određenom mjestu
isplati određenu sumu novaca.
• vlastita mjenica (izdavalac uzima obvezu i sam isplaćuje mjeničnu svotu)
• trasirana mjenica (izdavalac može dati bezuvjetni nalog drugom licu da ono isplati
mjeničnu svotu. Razlika je ko plaća).
• ona služi kao sredstvo plaćanja, danas je prisutnija kod osiguranja robnih kredita.

Biti sastojci mjenice

• oznaka da je to mjenica
• bezuvjetan nalog da se isplati određena svota novca
• ime firme koja treba da plati (trasat)
• kad treba da se plati
• ime, kome treba platiti (remitent)
• dan i mjesec izdavanja mjenice potpis onoga ko je izdao mjenicu (trasant)
 ČEK
• ček je nalog za isplatu na ime neke postojeće tražbine. Samim izdavanjem i predajom
čeka ta se obveza ne gasi. Dug ostaje sve dok se ček ne isplati.

• sredstvo bezgotovinskog plaćanja

Sastojci čeka

• oznaka u samom tekstu da je ček

• bezuvjetan nalog da se plati određena suma novca

• ime lica koje treba da se plati

• mjesto gdje treba platiti

• mjesto i datum izdavanja

• potpis izdavaoca (trasant)

 OBVEZNICA
• hartija od vrijednosti kojom se izdavalac bezuvjetno obvezuje da će imaocu obveznice
isplatiti iznos novca na koji obveznica glasi ili predati određenu količinu zamjenljivih
stvari ili hartija od vrijednosti
• izdavalac obveznice može biti samo pravna osoba
• to je novčana, financijska hartija od vrijednosti
• nosi prihod u vidu kamate
• za izdavanje je potrebna suglasnost državnog organa
• zamjenljiva hartija od vrijednosti

Blagajnički zapis
• pisana isprava koja glasi na ime ili na donosioca kojom se njen izdavalac obvezuje da
imaocu hartije u roku dospjelosti (1. godina) isplati minimalni iznos (glavnicu) sa
kamatom
• izdavalac može biti banka, sve vrste banaka i DPO
• to je hartija od vrijednosti prvenstveno financijskih organizacija i države
• sve isplate vrše se u novcu
 KOMERCIJALNI ZAPIS

• glasi na ime ili na donosioca

• ne mora u cjelini predstavljati novčanu obvezu

• mogu ga izdavati trgovačka društva

• on je trgovački efekat koji se izdaje u serijama

Certifikat i potvrda depozitara

• to je potvrda o deponovanim pokretnim stvarima, vrijednostima

• glasi na ime ili na donosioca, a izdaje je banka ili druga organizacija

• mora imati rok dospijeća preko jedne godine

• nosi imaocu prihod u vidu kamate sa fiksnom ili promjenljivom kamatnom stopom

• nije potrebno odobrenje državnog organa

 PRIVREDNA DRUŠTVA
1. Privredna društva su pravni subjekat koji obavlja privrednu
djelatnost proizvodnje, prodaje i vršenja usluga na tržištu s ciljem
ostvarivanja dobiti. Iza svega navedenog možemo reći da je
privredno društvo:
• ugovorna tvorevina
• da nastaje udruživanjem kapitala
• da samostalno obavlja registrovanu djelatnost
• profitna organizacija
• da je odgovorno za svoje obveze
• privredna društva (društvo osoba i društvo kapitala)

2. Bitne zajedničke osobine:

• ugovor o osnivanju, osnivački akt (odluka, ugovor, notarska obrada)
• sticanje svojstva pravne osobe (u pravnom prometu preuzimati obveze,
tužiti i biti tužen, različiti oblici, odgovornost)
• čvrsta organizacija sa organima putem kojih ostvaruju svoje interese
• samostalno nastupanje u pravnom prometu
• osnivanje koje nije u suprotnosti sa pravnim sistemom
• imovinu koja je odvojena od imovine članova društva
• osnivači privrednog društva moraju ulagati kapital
• kapital je uvjet nastanka društva
• za društva osoba u pravilu se ne propisuje visina kapitala (stvari, prava
i novac) u pravima (industrijska svojina) kao i vrijednosni papiri. Ulozi
u stvarima moraju biti procjenjeni od strane stručne financijske
institucije.
• vrijednost uloga mora biti iskazana u novcu (stroga procedura
smanjenja i povećanja kapitala)
• kod društva osoba mora biti određeni kapital (u određenim sistemima
gdje društva osoba nisu pravni subjekti osnivački ulog može biti u radu i
uslugama).
• samostalno obavljanje djelatnosti
• određuje se djelatnost u aktu
• neka društva, neki oblik je obvezan za banke, berze, osiguravajuća
društva
• privredna društva su profitne organizacije

• udruženja se osnivaju bez imovine

• udjela članova srazmjerno vrijednosti

• dobit se u pravilu ne dijeli u cjelosti članovima društva, uvijek jedan dio

ide u rezervne fondove radi pokrića gubitaka i razvoja društva.

• imovinska odgovornost

• nastaje momentom registracije

• upisom u registar proizvodi pravno dejstvo

• osnovati mogu pravne i fizičke strane osobe kao i domaće

• postoje ograničenja
 VRSTE PRIVREDNIH DRUŠTAVA
1. društva osoba

2. društva kapitala

1.1. odgovaraju za svoje obveze cjelokupnom svojom imovinom, ali i članovi

odgovaraju neograničeno solidarno za obveze društva ne samo sa
unesenom imovinom nego već i sa neunesenom imovinom (k.d. i d.m.o)
2.1. - imovina društva odvojena od imovine članova
- članovi društva ne mogu biti tuženi za obveze društva, ali snose
poslovni rizik (d.d. i d.o.o.)
- ne postoje jedinstveni nazivi privrednih društava u kontinentalnom i
anglosaksonskom pravu
- termin „poduzeće“ je uglavnom napušten, jedino je kod nas zadržao
termin „javno poduzeće“ (public company) - Zakon
3. Povezana društva

1. vladajuće i zavisno
2. društvo sa uzajamnim učešćem
3. holding
4. koncern
Vladajuće i zavisno društvo

• većinsko učešće u osnovnom kapitalu drugog društva, više od 50%

• većinu članova NO

• većinu glasova u Skupštini

• zavisno društvo može u vladajućem društvu pribaviti dionice i udjele

Društvo sa uzajamnim učešćem

• svako društvo ima učešće u osnovnom kapitalu drugog društva

 Holding

• zaključenje ugovora o zajedničkom vođenju poslova (vladajuće i više zavisnih društava)

Koncern

• pored zajedničkog obavljanja poslova, obavljaju i druge djelatnosti

Poslovno udruženje

• unapređenje sopstvenog privređivanja

• ne osniva se radi sticanja dobiti

• pravna osoba, upisuje se u registar

• drugi oblik (konzorcij, poslovna misija, poslovni sistem, pul)

 SISTEM OSNIVANJA PRIVREDNIH SUBJEKATA
1. sistem koncesije
2. normativni sistem i
3. sistem zakona ili upravnog akta

1.1. Široka ovlaštenja državnog organa (osnivanje privrednog društva u pojedinim

oblastima uslovljeno je dozvolom državnog organa, dozvola Agencije za bankarstvo,
Komisije za vrijednosne papire za osnivanje berze, oblast vojne industrije, MO).

1.2. Zakon o koncesiji (šume, ruda, putevi, mineralna voda, pravo korištenja uz naknadu).

2.1. Samo se zakonom može regulirati ko može biti osnivač (domaće, strano), obvezna
registracija, ograničenja minimalna ili zaštićena cjelina – nacionalni parkovi, ograničenja
izgradnje atomskih centrala i odlaganja radioaktivnog otpada blizu gradova i naseljenih
mjesta.

3.1. Sistem zakona ili upravnog akta, osnivanje privrednih subjekata u javnom sektoru od
strane države, entiteta, kantona, grada i općine (pošta, gradski saobraćaj, biblioteke,
bolnice).

Osnivački akt je zakon ili odluka.

Osnivač osigurava kapital daje suglasnot na statut i imenovanje direktora, podnosi se

izvještaj o radu svake godine.
Svako privredno društvo povezuje:
1. firma privrednog društva
2. djelatnost privrednog društva
3. sjedište privrednog društva
4. strane pravne i fizičke osobe
5. jedinstveni identifikacioni broj
1. Najznačajniji znak individualizacije, porijeklo vodi iz njemačkog prava.
Firma svakog društva je predmet posebne zaštite što vodi porijeklo iz čl.
1. st. 2. Pariške konvencije o zaštiti industrijske svojine iz 1882. godine.
• određuje se u aktu o osnivanju,
• upotreba stranih riječi gdje je strano društvo suosnivač
• sadržavati oznaku (d.d., d.o.o., k.d. i d.n.o.)
• skraćeni naziv
• privredno društvo može imati organizacione oblike
• fakultativni sastojci, crtež, zaštitini znak
1. Elementi firme društva
a) obvezni elementi, njima se bliže označava ime privrednog
društva (npr. „ZOI“ 84. „Skenderija“)
• oznaka koja označava djelatnost (Rudnik uglja, Tvornica
namještaja, Tržni centar, Cementara)
• označavanje sjedišta
• označavanje oblika
b) fakultativni elementi (slike, crteži, skice, robni žig, Sarajevska
pivara, Sodaso 1878., holding, koncers)
c) uvjetno dopušteni elementi (naziv države, entiteta, JZS, ime i
prezime osnivača, unošenje neke historijske osobe) odobrenje
nadležnog organa, srodnika
d) zabranjeni elementi (riječi koje su protivne zakonu, da koristi
naziv banke, naziv države ili entiteta bez suglasnosti upotreba
tuđeg žiga, robnog znaka, simboli i znakovi, zastave, te nazivi i
oznake stranih država).
e) društvo posluje pod svojom registriranom firmom
f) firma uživa pravnu zaštitu
• po osnovu zakona (registarski sud)
• po osnovu opravdanog interesa (nakon registracije od strane suda)
• Krivično-pravna zaštita zbog neovlaštenog korištenja tuđe firme u
pravnom prometu. Ova zaštita proširena je ne samo na državu članicu
nego i na teritorij EU.
g) zaštita firme
• tužba se podnosi u roku od tri godine od dana registracije drugog društva
• postoji i međunarodna zaštita
• svaki privredni subjekat može promjeniti naziv firme ili dijela (osnivački
akt i statut)
h) upis u javni registar
• upis u registar
i) načela firme
• načelo obveznosti
• načelo istinitosti (odgovarati stvarnom stanju)
• načelo posebnosti (jasna razlika)
• načelo javnosti (objava u glasilima)
• načelo zakonitosti
2. Djelatnost privrednog društva
• proizvodnja, prodaja i vršenje usluga radi sticanja dobiti
• upisuje, navodi se u osnivačkom aktu
• za neke djelatnosti potrebna su odobrenja (banke, proizvodnja
lijekova, naoružanje)
• samo poslije upisa u registar, sporedne djelatnosti
• može se proširiti djelatnost
• zamijeniti djelatnost
• Zakon o standardnoj klasifikaciji djelatnosti, Odluka ...
• anglosaksonska teorija – ultra vires nije dozvoljeno zaključivanje
poslova mimo registrirane djelatnosti
• EU, ova teorija je napuštena (hrvatska i slovenačka legislativa,
ako je treće lice znalo ili moralo znati)
• naše pravo takođe prihvata stajalište da pravni poslovi zaključeni
mimo registrirane djelatnosti su valjani za treće osobe
3. Sjedište
• mjesto upisano u registar
• sjedište uprave društva
• mjesto određeno osnivačkim aktom
• gdje društvo obavlja djelatnost
• o promjeni sjedišta odlučuju organi upravljanja
• sjedište ima značaj kod određivanja nadležnosti sudskih i upravnih
organa
• za ispunjavanje fiskalnih obveza
• za zaključivanje ugovora
• za određivanje mjerodavnog prava kod sporova sa međunarodnim
elementom
4. Osnivanje privrednog subjekta od strane stranih i fizičkih osoba
5. Jedinstveni identifikacioni broj
• IB, porezni obveznik, PUFBiH
1. Imovina privrednog subjekta
• zakonom se utvrđuje minimum (d.d. i d.o.o.)
• upisuju osnivači
• društva osoba, volja osnivača
• d.d. – 50.000,00 KM, d.o.o. – 2.000,00 KM

Unošenje kapitala izražava se u sljedećem

• u d.d. mora se uplatiti na poseban račun prije upisa u registar
emitenata
• ulog u novcu ne može biti manji od 50.000,00 KM
• kod d.o.o. do podnošenja zahtjeva za upis mora biti uplaćeno
2.000,00 KM
• ulozi u stvarima i pravima moraju biti uneseni do podnošenja
zahtjeva za upis društva
• kapital u d.d. podijeljen na dionice, a kod d.o.o. na udjele
2. Pravni promet
1. ekonomski promet
2. pravni promet

1.1. ekonomski promet znači faktički prijenos stvari koje imaju

novčanu vrijednost s jednog subjekta na drugi u cilju ekonomskog
iskorištavanja

2.1. pravni promet je prenošenje subjektivnih prava s jednog titulara

na drugog
 PRIVREDNA DRUŠTVA
Prema našem pravu, privredna društva mogu biti organizirana u četiri oblika, i to:
• društvo sa neograničenom odgovornošću d.n.o.
• komanditno društvo k.d.
• društvo sa ograničenom odgovornošću d.o.o.
• dioničko društvo d.d.

1. DRUŠTVO SA NEOGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU – DRUŠTVO LICA

• d.n.o. ili javno trgovačko društvo

• potrebno najmanje 2 osnivača (naše i uporedno)

• u firmi se navode imena svih osnivača ili jednog člana i „ostali“

• svi članovi imaju jednake uloge

• upravljaju svi članovi ravnopravno

• vrši se upis u registar (uporedno pravo, germansko i anglosaksonsko, nema status

pravnog lica, ne vrši se upis u registar)
• za obaveze društva prema trećim osobama odgovara društvo cjelokupnom svojom
imovinom
• dobit na jednake dijelove
 Osnivanje
• osniva se ugovorom, pismeni oblik, upisuje se u registar
• ugovor, javna isprava, sačinjavaju notari,
• ništavi ugovori
• elementi ugovora (podaci o osnivačima, firma, sjedište, djelatnost društva, zastupanje,
ograničenja
• imovina se ne upisuje, suglasno uporednom zakonodavstvu (dilema ZPD i Zakona o upisu)
Imovina društva
• nije propisan minimum
• ulozi u stvarima, pravima i novcu
• svoje uloge unose odjednom, ne mora prije upisa u registar
• osnivačkim ugovorom riješiti pitanje pravnih posljedica u slučaju da neki od osnivača ne unese
ugovoreni ulog
• neke stvari mogu se dati na korištenje
Upravljanje društvom
• ne predviđa organe upravljanja
• svaki član ima pravo da upravlja
• način upravljanja uređuje se ugovorom
• pismenom izjavom može se odreći
• pravo upravljanja može se prenijeti na drugu osobu koja nije član društva uz suglasnost ostalih
članova
• ako nema odricanja podrazumijeva se da tada društvo upravljaju svi
• ovlašćenje za upravljanje može se opozvati suglasnošću svih članova ako ugovorom nije
drugačije određeno
• svaki član ima pravo uvida u poslovne knjige i isprave društva
 Zastupanje i raspodjela dobiti

• svaki član ako ugovorom nije drugačije određeno

• ugovorom se može odrediti da zastupaju samo određene osobe
• svaki član društva neograničeno solidarno odgovara
• podjela dobiti i pokrića gubitaka u jednakim iznosima
• član odgovara i za obveze društva nastale prije njegovog pristupanja
• istupanje i pristupanje društva uređuje se ugovorom

Prestanak društva

• u slučajevima propisanim zakonom (čl. 71. i 72.)

• smrti člana osim ako ugovorom nije regulirano da nasljednik umrlog postane član
• stečajem jednog od članova
• gubitak ili ograničenje pravne sposobnosti
• odlukom suda
• izmjene ugovora i nastavak poslovanja
 2. KOMANDITNO DRUŠTVO – DRUŠTVO LICA

• osniva se ugovorom između najmanje dvije osobe (društvo ima dvije vrste članova
– komplementare i komanditore)
• upisuje se u registar (u nekim uporednim pravima ne priznaje se pravni
subjektivitet, npr. njemačko, englesko, talijansko), ali mu se ipak priznaje imovinska
autonomija
Karakteristike društva

• dvije vrste članova i osniva se ugovorom

• komplementari (odgovaraju za obveze cjelokupnom svojom imovinom)

• komanditori (odgovaraju do visine svog udjela)

• pravne i fizičke osobe, strane i domaće mogu biti i komanditori i komplementari

• nema minimalnog osnivačkog kapitala, ulozi mogu biti u novcu, stvarima i pravima

• nema obveznih posebnih organa

• ugovor o osnivanju sadrži (firmu, sjedište, podatke o osnivačima, vrsta i vrijednost

uloga, upravljanje, prestanak ...)
 Raspolaganje udjelima i upravljanje

• mogu raspolagati pravima i obvezama i prenositi ih na članove ili na treće osobe

• Eksterni prijenos pravno ograničen, prijenos na treće osobe moguć uz suglasnost

ostalih članova. Isto stanje je kad su u pitanju komplementari i komanditori
(njemačko i jugoslavensko pravo). Ugovoorm se može predvidjeti da za prijenos
prava komanditora nije potrebna suglasnost svih članova.
• prijavu za upis u sudski registar potpisuju svi članovi

• upravljaju komplementari

• može se povjeriti jedan dio i za komanditore

• komanditori imaju pravo uvida u poslovne knjige

 Podjela dobiti i zastupanje

• dobiti među komplementarima dijeli se na jednake dijelove

• dobit među komanditorima dijeli se srazmjerno uplaćenim ulozima ako
ugovorom nije drugačije regulirano
• zastupa komplementar ako ugovorom nije drugačije propisano (neki se
mogu isključiti)
• zastupanje skupno ili individualno
• komanditor na osnovu punomoći svih članova, prokura (njemačko pravo
nema ove mogućnosti)
Prestanak društva

• čl. 71., 72. i 73. ZPD

• likvidacijom
• otkazom od strana komanditora
• u slučaju smrti
• u slučaju istupanja komanditora
 DRUŠTVA KAPITALA – DIONIČKO DRUŠTVO
• u pravnoj teoriji dioničko društva se dijele na društvo lica i društvo kapitala, a društva kapitala
su dionička društva (akcionarsko) i društvo sa ograničenom odgovornošću,
• pojavio se ovaj oblik društva u XV vijeku u Italiji, a XIX vijeku doživljava svoj ekonomski
razvoj,
• okrupnjavanje kapitala
• kapital podijeljen na dionice
• engleskom („public company“) u američkom („public corporation“). U Americi (p.c.) kompanije
koje osniva država, „private company“, privatne kompanije koje se bave biznisom.
Karakteristike d.d.
• ulozi dioničara ne moraju biti jednaki, oni se izražavaju u dionicama
• osnovni kapital (50.000,00 KM, Njemačka 30.000 EUR, banka 15 miliona, osiguravajuća
društva 1-2 miliona)
• kapital podijeljen na dionice
• pravna osoba
• mogu ga osnovati strane i domaće pravne osobe
• posebne organe upravljanja (Skupština, NO, Uprava)
• osnivački akt i statut
Otvorena i zatvorena d.d.
• otvorena, dionice emitovane putem javne ponude, ispunjavaju jedan od uvjeta banke ili
društva osiguranja
• 1.1.2. kapital najmanje 4 miliona i najmanje 40 dioničara
• zatvorena, ako ispune jedan od uvjeta
 Osnivanje dioničkog društva
• domaće i strane pravne i fizičke osobe
• simultano (osnivači otkupljuju sve dionice)
• sukcesivno (jedan broj dionica osnivači, a preostali dio treće osobe javnim pozivom)
• osnivački akt (ugovor ili odluka)
• notarska obrada, javna isprava

Simultano osnivanje

• osnivači okupljuju svedionice

• potpisivanje statuta od strane svih dioničara
• uplata svih dionica izvršena u cjelosti preko banke
• ne može se više raspolagati unesenim ulogom
• osnivački ulozi u stvarima, pravima i novcu moraju biti uplaćeni prije registracije
društva
• novčani iznos 50.000,00 KM
 Sukcesivno osnivanje

• jedan dio osnivači, a za drugi dio dionica se upućuje javni poziv

• osnivači podnose zahtjev Komisiji za odobravanje javne ponude dionica (ugovor o

osnivanju, statut, ugovor zaključen između osnivača i Registra, ugovor između
osnivača i banke). Poslije toga Komisija donosi Rješenje
• poslije dostavljenog Rješenja objavljuje se javni poziv za upis i uplatu dionica

• rok za upis ne može biti duži od 90 dana od dana objavljivanja poziva

• osnivači su obvezni objaviti izvještaj u najmanje jednom dnevnom listu o ukupnom

iznosu i broju upisanih i uplaćenih dionica u roku od 8 dana od dana prijema Rješenja
Komisije da je emisija dionica uspjela
• o izvršenoj uplati osnivači su dužni izdati pismenu privremenu potvrdu koja sadrži
klasu, broj, nominalnu vrijednost i cijenu upisanih dionica
• ako se ne upišu sve dionice, osnivanje d.d. nije uspjelo
 Osnivačka skupština

• sazivaju osnivači najkasnije u roku od 60 dana od dana prijema rješenja od Komisije

kojim se utvrđuje da je emisija dionica uspjela
• upis je ništav

• odlučuju ako je prisutno 2/3 dioničara sa pravom glasa (15, 30 dana) 1 sat

• odlučivanje ½ ako je drugi put sazvana

• osnivačka skupština (usvaja izvještaj, statut, bira predsjedavajućeg, imenuje NO,

potvrđuje vrijednost uloga)
• izvještaj sadrži (broj dionica, nominalnu vrijednost, uplate za upisane dionice, popis
procjene vrijednosti svakog uloga)
• Statut (firma, sjedište, djelatnost, kapital, povećanje i smanjenje kapitala, korištenje
fonda rezervi, podjela dobiti, pokriće gubitaka, sazivanje skupštine, imenovanje NO,
razrješenje, statusne promjene, prestanak i izmjena statuta)
• Registar emitenata, 15 dana od dana održavanja osnivačke skupštine

• Rješenje Komisije

• upis u sudski registar

 Osnovni kapital
• d.d. 50.000,00 KM, a nominalna vrijednost dionice ne može biti manja od 10 KM
• ulozi osnivača mogu se sastojati od novca, stvari i prava (ovi ulozi moraju se unijeti u zakonskom
odnosno ugovorenom roku, ali najkasnije do upisa društva u registar društva)
• različiti iznosi u drugim državama 25. hiljada EUR-a EU, Njemačka 100 hiljada EUR-a
• osnovni kapital je trajna vrijednost
• imovina društva je odvojena od imovine dioničara

Povećanje osnovnog kapitala

• vrši se na osnovu odluke koju na prijedlog nadzornog odbora donosi skupština 2/3 većinom
• no može biti ovlašten za donošenje odluka
a) emisija novih dionica
b) fond rezervi
c) emisija dionica za zaposlene
• ova ovlaštenja donose se na period najduže od 5 godina
• odluka sadrži (razloge, način povećanja, nominalnu vrijednost, klasu, broj, rok za upis,
ograničenje ili isključenje prava preče kupnje i mogućnost uplate u stvarima i pravima)
• upis u registar emitenata
• uplata se može vršiti u ratama
• d.d. ne može davati zajmove za sticanje svojih dionica
• za uplatu nominalne vrijednosti dionica d.d. dužno je izdati potvrdu koja važi do uplate pune cijene
dionica
• ako se ne uplati NO će isključiti iz d.d. upisnika dionice i dužan je vratiti privremenu pismenu
potvrdu
 Emisija novih dionica
• može se povećati samo ako su dionice ranijih emisija uplaćene u cjelini
• odluka sadrži (iznos, klasu, broj, prava, mjesto, rok uplate, pravo preče kupnje, način, mjesto i rok
upisa dionica, cijena, naziv banke
• povećanje putem javne ponude
• zbog povećanja kapitala podnosi se zahtjev Komisiji za odobrenje javne ponude
• upis na temelju rješenja Komisije

Povećanje nominalne vrijednosti dionica

• na teret fonda rezervi
• d.d. dužno je prijaviti registru povećanje nominalne vrijednosti

Uvjetno povećanje osnovnog kapitala

• donosi skupština d.d.
• statusnih promjena
• upisom dionica od strane uposlenih
• 50% osnovnog kapitala
• odluka sadrži (iznos, klasu, broj)
• Komisiji se podnosi zahtjev
• upis nakon donošenja rješenja
Povećanje iz vlastitih sredstava
• odluka skupštine da dio dobiti koristi za povećanje osnovnog kapitala
• povećanje samo iz fonda rezervi
 Smanjenje osnovnog kapitala
• odluka skupštine, 2/3 većinom
• odluka sadrži (iznos, način smanjenja)
• zahtjev Komisiji za odobravanje smanjenja (upis u registar emitenata mora se upisati)
• obavijestiti povjerioce

Redoslijed smanjenja
• povećanjem vlastitih dionica
• smanjenjem nominalne vrijednosti plaćenih dionica
• otkup i povlačenje ostalih dionica
• odustajanjem od emisije dionica
• prijavljuje se Registru
• smanjenje se može vršiti putem javne ponude (obavijestiti Komisiju), a zatim i Registar

Fond rezervi
• formira se iz dobiti i drugih izvora
• 25% osnovnog kapitala
• 10% godišnje se izdvaja (5 godina 20%), ako ne dostigne zakonski iznos
• koristi se za pokriće gubitaka
• mogu se izdvajati i posebne rezerve
• utvrđuje se statutom
 Dionice i dioničari
• dionice d.d. su dematerijalizovane, nedjeljive i glase na ime
• neograničeno prenosive
• dostavljaju se Registru podaci o dionicama i dioničarima

Dioničar
• učestvuje u radu i u odlučivanju u Skupštini
• ima pravo na jedan glas
• ne može gasati o odlukama koje se odnose nanjegove postupke i odgovornost
• izvršavanje svih obveza
• obavještenje dioničara o svim promjenama (prodaja, troškovi, podjela dobiti, pravo
prodavati dionice ili na nekog drugog prenijeti)

Pravo preče kupnje

• prilikom nove emisije postojeći dioničari imaju pravo kupiti nove dionice
• pravo preče kupnje dionica je prenosivo
• može se ograničiti odlukom skupštine pravo preče kupnje
 Dionice uposlenih i prioritetne dionice
• odlukom Skupštine i NO, mogućnost emisija dionica na uposlene
• sadrži ista prava
• mogu se prenositi
• nominalna vrijednost prioritetnih dionica može iznositi najviše do 50% osnovnog kapitala

Sticanje vlastitih dionica

• odluka Skupštine, NO
• za uposlene bez prethodne odluke
• obavještava se Komisija, a zatim Registar

Organi upravljanja
Skupština
• svi dioničari
• sjednica Skupštine prema mjestu d.d.
• većinom glasova bira predsjednika
• jednom godišnje
• saziva NO, prijedlog uprave ili zahtjev ovlaštenih dioničara
• troškove snosi d.d.
• održavanje skupštine objavljuje se u jednom dnevnom listu 20 dana ranije
• zahtjev za sazivanje skupštine može podnijeti dioničar ili grupa dioničara sa više od 10% ukupnog
broja dionica
• član nadzornog odbora
• odbor za reviziju
• 5% dioničar ima pravo pismeno predložiti
 Odlučivanje

• ako je zastupljeno više od 30% ukupnog broja dionica sa pravom glasa

• povećanje i smanjenje kapitala
• emisija novih dionica
• usvajanje godišnjeg izvještaja društva
• raspored dobiti
• pokriće gubitka
• statusne promjene
• prestanak d.d. sa provođenjem likvidacije
• izbor i razrješenje NO
• izbor vanjskog revizora
• naknade
• izmjene statuta
• Skupština odlučuje 2/3 većinom dionica sa pravom glasa
• državni kapital veći od 50%, Vlada može odlučiti da se odlučuje većinom većom od 2/3
• glasanje se vrši putem glasačkih listića
• odlučivanje putem punomoćnika
• o radu skupštine sačinjava se zapisnik (mjesto, vrijeme, odluka, podatke o glasanju)
• zapisnik se trajno čuva
• čl. 73. Zakona
• odluka skupštine je ništava ako nije sazvana na propisani način, nije unesena u zapisnik i
ako je ništavost utvrdio sud
 Nadzorni odbor d.d.

• predsjednik i najmanje dva člana koje imenuje skupština, period 4 godine

• predložiti člana može dioničar ili grupa dioničara sa najmanje 5% dionica sa pravom glasa
• članovi uprave ne mogu biti članovi NO
• sjednice, najmanje jednom u tri mjeseca
• odluke većinom glasova (nadzire poslovanje, rad uprave, usvaja izvještaj uprave o
poslovanju, podnosi godišnji izvještaj, predlaže raspodjelu dobiti, pokriće gubitaka,
obrazuje povremene komisije, saziva skupštinu, odobrava emisiju novih dionica)

Uprava d.d.
• predstavlja, zastupa
• direktor i izvršni direktor
• mandat 4 godine
• položaj, ovlaštenja, odgovornosti i prava uređuju se ugovorom

Odbor za reviziju d.d.

• ne može biti uposlen, ne može imati financijske interese u društvu
• vrši reviziju polugodišnjeg i godišnjeg obračuna i reviziju financijskog poslovanja d.d.
• može sazivati sjednicu Skupštine i NO
 Statusne promjene i prestanak d.d.
• d.d. u d.o.o.
• donosi se odluka od strane Skupštine
• podnosi se zahtjev Komisiji za odobrenje promjene oblika
• Komisija donosi odluku u roku od 60 dana

Pripajanje i spajanje

• odluku donosi Skupština pripojenog i skupština sljednika o pripajanju

• Komisija odobrava spajanje
• odlukom Skupštine
• statusnim promjenama
• odlukom Komisije i suda
• stečaj
• odluka se dostavlja Komisiji
• kada d.d. prestane odlukom Skupštine, Komisije ili suda pokreće se postupak likvidacije

Odluka o prestanku upisuje se u Registar emitenata i u registar društva.

 DRUŠTVO SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU
• društvo kapitala gdje je osnovni kapital podijeljen na udjele

• udjeli su različiti, a svaki osnivač može steći samo jedan udio

Osnivački akt d.o.o.

• ugovorom ili odlukom

• osnivački akt (firma, sjedište, kapital u novcu, stvarima i pravima, iznos osnovnog kapitala,

prava i obveze članova, ako se ne uplati ulog do određenog roka, način izmirenja troškova,
neuspjelo osnivanje, osnivanje na određeno vrijeme

Kapital d.o.o.

• 2.000,00 KM, a vrijednost pojedinačnog uloga ne može biti manja od 100 KM

• ulozi u stvarima i pravima uneseni prije upisa u sudski registar

• troškovi osnivanja ne mogu biti plaćeni iz osnovnog kapitala

 Statut d.o.o.

• donose osnivači u roku od 60 dana od dana upisa osnivanja društva u registar

• statut sadrži (firmu, djelatnost, osnovni kapital, zastupanje, pokriće gubitka, prava i obveze
članova, organizaciju društva, upravljanje i način donošenja odluka, odgovornost organa
društva, promjena visina osnovnog kapitala, prestanak društva, izmjene statuta,
imenovanje organa društva.

Upis u registar d.o.o. i uplata uloga

• prijava (osnivački akt, dokaz o uplati uloga, izvještaj o procjeni unosa uloga u stvarima i
pravima, spisak članova uprave i NO)
• uplata uloga vrši se u roku koji je propisan u osnivačkom aktu
• zatezna kamata
• 60 dana isključenje iz društva, obavijest
• svaki član društva ima jedan ulog
• knjiga uloga – vodi uprava
• udjeli su prenosivi, a vrši se ugovorom ili nasljeđivanjem
• članovi društva imaju pravo preče kupnje
• ako ne kupe, član udio može prodati trećoj osobi
• ako više članova izrazi interes za kupnju, udio će otkupiti tako što će ga podijeliti
srazmjerno njihovom uplaćenom ulogu
 Podjela dobiti u d.o.o.

• dobit se dijeli srazmjerno visini udjela

• isključenje člana društva uređuje se ugovorom kao i istupanje

Upravljanje
Skupština i uprava

• čine svi članovi

• skupštinu saziva, uprava, član ili članovi čiji udjeli čine najmanje desetinu osnovnog

kapitala
• najmanje jednom godišnje

• 15 dana prije obavijest

• može odlučivati ako su zastupljeni članovi društva ili putem punomoćnika

• odluka skupštine može se pobijati kod nadležng suda u roku od 30 dana

• uprava zastupa društvo

• osnivačkim aktom ili statutom se određuju njihova ovlaštenja

 Povećanje i smanjenje osnovnog kapitala

• povećanje se vrši na temelju odluke skupštine uplatom ili unošenjem novih uloga
• smanjenje se vrši na temelju odluke skupštine, a ne ispod zakonskog iznosa
• odluka se dostavlja sudskom registru i objavljuje u „Službenim novinama F BiH“.

Promjene oblika i statusne promjene

• odluka skupštine 2/3 u d.d.

• komisiji se podnosi zahtjev
• poslije upis u registar društva
• statusne promjene

Prestanak društva

• statusne promjene
• odlukom skupštine
• odlukom suda
• stečajem
• dostavlja se odluka registarskom sudu