Professional Documents
Culture Documents
Bušenje Polimernih Kompozita 1
Bušenje Polimernih Kompozita 1
KOMPOZITA
UVOD
Bušenje predstavlja jedan od najvažnijih i najkompleksnijih
postupaka obrade polimernih kompozita
Upravljanje toplotnim pojavama, trošenje alata i raslojavanje
Najuticajniji faktori na proces generisanja toplote su brzina
rezanja i posmak
Različiti koeficijenti toplotnog širenja vlakana i matrice stvaraju
značajne probleme u smislu postizanja dimenzione tačnosti
izrađenog otvora.
Kompozitna vlakna uzrokuju ozbiljno trošenje reznih alata, i to
abrazijom, čime se povećavaju sile i moment bušenja-
raslojavanje kompozita
ORIJENTACIJA VLAKANA KOD BUŠENJA
Odnos između pravca vlakana i pravca vektora brzine rezanja je sličan kao kod
glodanja.
Mjeri se ugaoni položaj reznog alata u odnosu na vlakna
Rotacija rezne ivice oko ose burgije uzrokuje promjenu trenutne vrijednosti ugla
orijentacije vlakana
AKSIJALNA (POSMIČNA) SILA I MOMENT BUŠENJA
Dvije jednake, ali suprotnog smjera
glavne sile rezanja (moment bušenja)
Dvije jednake i istog smjera posmične
sile
Dvije jednake, ali suprotnog smjera sile
prodiranja
Pod aksijalnom silom bušenja
podrazumijeva se ukupan otpor
kretanju burgije u pravcu posmaka koji
se sastoji od dvije posmične sile na
glavnim reznim ivicama i posmične sile
na poprečnoj reznoj ivici
AKSIJALNA SILA I MOMENT BUŠENJA
AKSIJALNA SILA I MOMENT BUŠENJA
Maksimalna veličina aksijalne sile je od naročitog značaja, jer ova sila izaziva pojavu
raslojavanja
Posmična sila na poprečnoj reznoj ivici ima najznačajniji udio u veličini aksijalne sile
bušenja.
Aksijalna sila bušenja se znatno smanjuje, a frekvencija njene promjene povećava,
sa povećanjem broja žlijebova (broja glavnih reznih ivica)
Aksijalna sila dostiže svoj maksimum u blizini položaja burgije sa uglom zakretanja 𝜑 =
90°
Moment bušenja dostiže maksimum u blizini ugaone pozicije burgije od 𝜑= 0°, uz
odgovarajući ugao orijentacije vlakana od 𝜃 = 90°
Cikličnost promjene aksijalne sile i momenta bušenja je u direktnoj vezi sa promjenom
ugla orijentacije vlakana.
AKSIJALNA SILA I MOMENT BUŠENJA
UTICAJ REŽIMA REZANJA
D – promjer burgije,
HB – tvrdoća materijala obratka po Brinelu,
s- posmak,
P – dužina poprečne rezne ivice,
K1 i K2 – popravni koeficijenti koji zavise od materijala
obratka, dubine bušenja i rezne geometrije burgije
SPECIFIČNA ENERGIJA REZANJA
Površina rezanog sloja
materijala:
Specifična energija
aksijalnog prodiranja:
SPECIFIČNA ENERGIJA REZANJA
Pojava raslojavanja
Mehanizmi raslojavanja
a) Raslojavanje na izlaznom dijelu obratka (eng. push-out)
b) Raslojavanje na ulaznom dijelu obratka (eng. peel-up)
RASLOJAVANJE
Pomjeranje – x:
Konačan izraz:
UTICAJ GEOMETRIJE VRHA BURGIJE NA
RASLOJAVANJE
Izraz za računanje aksijalne sile potrebne za početak raslojavanja
(za tzv. testerastu burgiju):
- gdje je:
Stepenasta burgija je alat sa dva ili više dijelova sa različitim
promjerima
Najjednostavnija varijanta ove burgije je sa sva stepena
Izraz za aksijalnu silu:
Zavisnost raslojavanja od aksijalne sile sa tri različite geometrije vrha alata
Kritična aksijalna sila i posmak pri bušenju različitim burgijama
PREPORUČENA PRAKSA
Raslojavanje se
najčešće dešava u
blizini tačke bušenog
otvora
Smanjenje aksijalne
sile treba biti do
ispod nivoa njene
kritične vrijednosti i
vrši se smanjenjem
posmaka
PREPORUČENA PRAKSA