INDOEUROPLJANI

INDOEUROPSKE KULTURE
Neolitičke kulture: 2 kompleksa BUG-DNJESTAR
DNJEDAR-DONEC

Indoeuropske kulture :
1. Kultura SREDNJI STOG
2. Kultura NOVODANILOVKA
3. Kultura DONJA MIHAJLOVKA-KEMIOBA
4. Kultura SEROGLAZOVO
5. Kultura SAMARA
6. Kultura HVALINSK
7. JAMNA kultura
8. K. DECEA-MUREŠULUI
9. K. GORODSK-USATOVO
10. K.HORODIŠTEA- FOLEŠTI
11. K.CERNA VODA
 SREDNJI STOG
rasprostranjenost i važnija nalazišta
 Južni dio šumsko-  Srednji stog,
stepskog i stepskog Darevika, Igren,
područja Ukraine i Aleksandria,
Rusije između Konstantinovka,
Inguleca i Dona Moljkhov, Bugor
(srednji Dnjepar,
Donec i donji Don)
 Prostor na kojem se razvija srednji stog je u doticaju sa kasno neolitičkim i rano
eneolitičkom kulturološkom pojavom kompleksa slikane keramike Cucuteni-
Tripolie
 Među nalazima koja su brojna mali je broj naseobinskih naselja. Posebno mjesto
zauzima Dereivka. Tu je nađena 1 velika nastamba koja nije sama po sebi dovoljna.
Utvrđeno je više zona za razne namjene: poput radionice za izradu keramike i
radionica za izradu kamenog oruđa, pronađene su i neke zone koje upućuju na
posebne kultne cijeline.
 Privreda utemeljena na stočarskoj komponenti (ovce, goveda, svinje, pas).Okrenuti
su većinom nomadskom naćinu života no ima i nekih srednjih naselja.
 Lovili su i vidre-radi krzna
 Bavili su se i ribolovom na krupne ribe većinom
 Prema Dalinelklu konj je mogao bit korišten i kao jahača životinje. Jer nalazi koji su
nađeni od rožine vjerovatno su dio opreme koja je služila za konje a to su
vjerovstno žvale
 ČIK-PIS djelovi konjske opreme koji idu prema žvalama
 KERAMIKA-posude vrećastog oblika, koje nemaju uobičajeno formiran donji dio,
mogu se dijelom zabosti no obično vise.Vrlo je gruba, bez posebne obrade
površine , hrapave površine s prilično skromnim ukrasom radi se prije svega o
rudimentalnim(jednostavnim pomagalima).Posebna karakteristika dodavanje
usitnjenih školjki tj.kućica školjki.
 Vladimir Milojčić izdvojio je na temelju jedne skupine nalaza KOSTOLAČKE K.
Najbolje ju je opisao prof.Benac
 KULTURA NOVADANILOVKA
rasprostranjenost i važnija nalazišta
 Stepsko područije  Novo Danilovka,
Ukraine istočno od Čapli, Petro,
Dnjepra Svistunovo, Jama,
Mariupolj, Vorošilov
grad...
• I ovdje je riječ o nalazištima sepukralnog karaktera
• način pokapanja u ne velike jame koje su sa svojih bočnih strana obložene
kamenim pločama u kojima se pokojnici pokapaju u zgrčenom položaju. Osim
pojedinačnih ima i skupnih pokapanja. Karakteristično je poprilično
siromaštvo grobnih priloga. Nekada i pokapanje u obične jame ovalnog
oblika, bez priloga, ali katkad s nalazima u grobovimau ovijene trake.
•Te su kulture bakrenu rudu dobavljali iz Trakije prema spektralnoj analizi u
rudniku Aibunar
 KULTURA DONJA MIHAJLOVKA-
KEMIOBA
 Stepsko područje  Donja Mihajlovka,
između donjeg Kemioba,
Dnjepra i Krina Kernostovka
 Sj.od crnog mora
 ova kultura je isključivo poznata na temelju svojih nekropola
 Pokapanje u prilično pravilne pravokutne jame, koje su fino obložene sa fino
oblikovanim kamenim pločama
 Grobni prilozi ako i postoje su keramičke posude standardno loptaste forme
 Tehnike i motivi slične prijašnjim kulturama. Imamo i neke vrste zdjele s 1
stopicom koja daje križoliku formu
 Stela Kerinostovka
 Ili su oblikovane antropomorfno ili pravokutne ploče na kojoj su uklesani ili
urezani motivi
 JAMNA KULTURA
RASPROSTRANJENOST I NALAZIŠTA

 Stepsko područje  Mihajlovka, Repin,

sjeverno od Crnog Barejnovka, Tivitaka,
mora i Kaspijskog Razanki,
jezera od Buga i Novočerlasta,
Dnjestra do Urala Belogradec, Plačidol,
Trnova, Smolnica,
Kneža, Trojanovo,
Kovačevo, Hamangia,
Ezero
 DONJA MIHAJLOVKA- jedno od rijetkih naselja koja su istražena. Fortificirano je.
U istraženom djelu naselja nađeno je nešto više nastambi, ima razvijanje jedinstva
unutar kulture
 Primarno je stočarska kultura-1 govedo pa zatim ostalo. Vrlo je zastupljen lov i
ribolov
 Karakteristični su humci za pokapanja. Obično je riječ o čitavom nizu tumula.
Uvijek su grupirani na neki način
 POKAPANJE- poprilično standardizirano, bez bogatih grobnih priloga, katkad s
prstenom oko groba
 KERAMIKA-nešto kvalitetnija i raznovrsnija. Vrlo često pliče zdjelei raščlanjena
NEKROPOLE MARIUPOLJSKOG TIPA
 RASPROSTIRANJENOST
 Južni dio šumskog-stepskog i stepsko područje Ukrajne i ruskih
stepa između Inguleca

Karakterističan inventar su veliki noževi, četverolisni buzdovani,

ogrlice i keramika
 KULTURA GORODSK-USATOVO
rasprostranjenost i nalazišta

 Ukrajna ( gornji Bug i  Gorodsk, Usatovo,

donja Dnjestra) Nataljevka,
Kernosovka,
Belgrundovka
 Naselja fortificirana
 Posebno karakteristični su pokopi u ravnim grobovima s daskama ili
pločama i u tumulima. Pojava kamenih stela
 Ostvaruje prvi kontakt s rano eneolitičkim kulturama
 Cucuteni-Triplie preuzima kultura Gorodsk-Usatovo
 Ima dosta razvijenu metalurgiju bakra u kojoj dosta mjesta zauzimaju
dvojne sjekire-bodeži
 HORDIŠTEA-FOLEŠTI
rasprostranjenost i nalazišta

 Mlodavija( Područje  Horodištea, Folešti

rijeke Prut)

KERAMIKA – prilično skromna, gruba među kojoj se pojavljuje šnur keramika

 KULTURA CERNAVODA
rasprostranjenost i nalazišta
 Dobruđa, Vlaška, JI  Cernavoda,
Oltenija, SI Bugarska Harsova, Ulmeni,
Boian, Reni, Celei,
C-D-Cernavoda III- Casmicea
Celci
B- Cernavoda II-
Reni(Horod-Foleš)
A-Cernavoda I-Reni
Keramika-karakteristične su velike zdjele s polumjesečastim apliciranim drškama,
oštroprelomljene poluloptaste posude.
Ova kultura se proširila prema zapadu podunavlje gdje je došlo do horizonta
Cernavoda-Bolerac