RAZVOJ USTAVNOSTI U

BOSNI
Prof. Dr Kasim Trnka
I HERCEGOVINI
1. Obnova državnosti BiH
Prvi spomen imena “Bosna”
949. godine
Od 1180. do 1463. godine
godine-procvat bosanske
državnosti
Od 1463. do 1878. god.-
period pod osmanskom vlašću
Historijski razvoj BiH Od 1878. godine do 1918. godine-
po etapama U sastavu Austro-ugarske
Od 1918. godine do 1941. godine-
u sastavu Kraljevine SHS/Jugoslavije
Od 1945. do 1992. godine
U sastavu Jugoslavije
Od 1992. godine-
nezavisna država
Tvrtkov grb
Historijska karta BiH-teritorijalno širenje
Bosanski ejalet
Grb SR BiH
1-BiH; 2-Hrvatska; 3-Makedonija; 4-Crna Gora; 5-
Srbija; 5a-Kosovo; 5b-Vojvodina; 6-Slovenija
 Politička i teritorijalna cjelovitost
čak i u sastavu drugih država
Državno-pravni Poseban državno-pravni status
kontinuitet BiH u okviru tih država
Stabilne prirodne i historijske
granice
 Izvršena upravno-politička
reforma

Izvršena podjela na 7 sanđaka i

više kotareva
Ustavni zakon vilajeta bosanskog
iz 1867.-prvi pisani ustav Uspostavljena upravna vijeća i
upravitelji
Uspostavljeni građanski i
trgovački sudovi
 Izvršna i upravna vlast-ispostava
Ministarstva finansija

Uspostavljen je Sabor BiH

Ustav BiH iz 1910. godine

Zakone proglašava Car

Posebno poglavlje o ljudskim

pravima
 Obnovljena državnost BiH

ZAVNOBiH konstituisan kao

najviše političko predstavničko tijelo
Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a
25. i 26.11.1943. god.
BiH-”i srpska i muslimanska
Mrkonjić Grad
i hrvatska” zemlja

Izražena volja za formiranje

federativne Jugoslavije
 Zaokružena državnost BiH

ZAVNOBiH proglašen najvišim

zakonodavnim i izvršnim tijelom BiH
Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a
30. 06 - 02.07.1944. god.
Donesena “Deklaracija o pravima
Sanski Most
građana BiH”

Proklamovan princip narodnog

suvereniteta i princip jedinstva vlasti
 Treće zasjedanje ZAVNOBiH-a, 26.-
28.04.1945. godine, Sarajevo:

1. ZAVNOBiH konstituisan u Privremenu

Narodnu skupštinu BiH,

2. Donesen Zakon o Narodnoj vladi BiH.

 2. Ustavni razvoj BiH od 1946. do
1991. godine-osnovne karakteristike
Uspostavljanje državnog
socijalizma
Uspostavljen sistem
skupštinske vladavine
Suverenost izvorno u
federalnim jedinicama
Uspostavljena funkcija
Predsjednika Republike
Ustav FNRJ i BiH Ravnopravnost republika
Iz 1946. god. u Skupštini oslabljena
Ustavni zakon Umjesto Vlade-SIV
Ustavni razvoj BiH u okviru Iz 1953. god.
ex Jugoslavije-karakteristike Ustavi iz SAMOUPRAVLJANJE
1963. god. Ojačana uloga
Ustavi iz 70-tih republika
godina 20 st. Redukovane nadležnosti
federacije
Uspostavljen kolektivni
šef države
 3. Uspostavljanje sistema građanske
demokratije
BiH-suverena, demokratska država građana, naroda-
Muslimana, Srba i Hrvata i ostalih koji u njoj žive.

Ekonomski sistem zasnovan na slobodnom tržištu i

ravnopravnom tretmanu svih oblika svojine.

Uspostavljen višepartijski politički sistem

AMANDMANI IZ 1991.
Dvodomna struktura Skupštine (Vijeće općina
i Vijeće građana)

Kolektivni šef države biran od građana neposredno

Umjesto jedinstva vlasti uvoden je princip podjele vlasti

 Na osnovu ovih promjene održani su prvi
višestranački izbori 18.10.1990. godine.
 Izborni rezultati su se gotovo podudarili sa
nacionalnom strukturom stanovništva a pobjedu na
izborima su odnijele nacionalne stranke (SDA, HDZ i
SDS).
 U vlasti je uspostavljeno partnerstvo, odnosno,
kohabitacija triju nacionalnih stranaka.
 Takva situacija će dovesti do destabilizacije
političkih prilika i institucija novog političkog
sistema.
 Bit će onemogućen i pokušaj usvajanja novog
ustava BiH.
4. Uspostavljanje nezavisnosti i državne
suverenosti BiH
 Skupština BiH je 14.10.1991. godine usvojila
“Memorandum o položaju BiH i budućem
ustrojstvu jugoslovenske zajednice.
 U ovom Memorandumu je istaknuto da je BiH
demokratska, suverena država i da nije spremna
prihvatiti nikakvo ustavno rješenje buduće
jugoslavenske zajednice u kojem neće biti i
Srbija i Hrvatska.
 Pokušavajući da nađe mirno i demokratsko rješenje,
Evropska zajednica je septembra 1991. godine formirala
konferenciju o Jugoslaviji koja je, nažalost, završila
neusješno zbog neslaganja Srbije i Crne Gore.
 Uprkos ovom neuspjehu konferencija je nastavila da radi u
okviru stručnih grupa.
 Da bi se pribavili stavovi o najosjetljivijim pravnim
pitanjima oformljena je Arbitražna komisija sastavljena od
predsjednika ustavnih sudova Španije, Francuske, Belgije,
Njemačke i Italije.
 Komisija je usvojila veći broj mišljenja od kojih su za BiH
najznačajnija: Mišljenje br. 1, Mišljenje br. 2, Mišljenje br. 3,
Mišljenje br. 4. itd.
 Kriteriji za priznanje novih država
 U cilju zauzimanja generalnog stava prema državama
nastalim raspadom SSSR-a, Jugoslavije i općenito prema
novonastalim državama u Istočnoj Evropi, zemlje članice
Evropske unije na samitu održanom 16.12.1991. godine
usvojile su dva, veoma značajna, akta.
 Deklaracijom o "Smjernicama za priznanje novih država u
Istočnoj Evropi i Sovjetskom savezu" utvrđeni su kriteriji
za davanje priznanja navedenim državama.
 Uvjeti definisani ovom deklaracijom odnosili su se, u
prvom redu, na poštovanje odredbi Povelje UN i obaveza
propisanih Helsinškim završnim aktom i Pariškom
poveljom te jasno i nevosmisleno davanje garancija u
pogledu poštivanja i promovisanja prava etničkih i
nacionalnih grupa i manjina u skladu sa obavezama
propisanim okvirnim sporazumom OSCE-a.
 Deklaracija potom zahtijeva jasno opredjeljenje ka
priznanju neprikosnovenosti svih granica koje jedino
mogu biti izmjenjene mirnim putem i zajedničkim
sporazumom.
 Novonastale države, u smislu odredbi ove
deklaracije, su morale prihvatiti sve relevantne
obaveze u vezi sa naoružanjem i nuklearnim
programima uključujući opredjelenje ka arbitražnom
rješavanju sporova u pogledu svih pitanja koja se
tiču sukcesije država i regionalnih sporova, sve u
cilju unapređenja sigurnosti i regionalne stabilnosti.
 Isti dan kada je usvojena prethodna deklaracija, EZ je
također usvojila Deklaraciju o Jugoslaviji sa kojom je
izrađena spremnost zemalja-članica na priznanje svih
republika koje su činile jugoslavensku federaciju, a
koje dostave takav zahtjev do 23.12.1991. godine i
pod određenim uvjetima.
 Ti uvjeti su se odnosili na prihvatanje obaveza iz
prethodne Smjernice i obaveza koje su proizlazile iz
odredbi usvojenih na konferenciji o Jugoslaviji, sa
posebnim akcentom na postupanje u vezi sa ljudskim
pravima i pravima nacionalnih i etničkih grupa.
 Zajednica i njene države članice također su
zahtijevale da jugoslavenske republike, koje traže
priznanje, usvoje ustavne i političke garancije kojima
se odriču teritorijalnih pretenzija ka susjednim
državama.
 Badinterova komisija kao dodatni uvjet za BiH je
zatražila održavanje referenduma.
 Referendum je održan 29.02. i 01.03.1992. godine i na
njemu se dvotrećinska većina građana izjasnila za
“suverenu i nezavisnu BiH državu građana, naroda-
Muslimana, Srba i Hrvata i drugih naroda koji u njoj
žive.
 5. Agresija na BiH i mirovni proces
Nakon što je agresija na BiH poćela iniciran je veći broj
mirovnih planova od kojih su jedino Vašingtonski i
Dejtonski mirovni sporazum polućili rezultate:

Kutiljerov plan

Vens-Ovenov plan

Mirovni planovi za BiH Oven-Stoltenbergov plan

Vašingtonski sporazum

Dejtonski sporazum
HVALA NA PAŽNJI!