O PISANJU UPRAVNOG I NEUPRAVNOG GOVORA

MENTORICA: STUDENTICA:
DOC.DR. MIRELA OMEROVIĆ MERIMA MEHANOVIĆ
• Upravni govor predstavlja navođenje tuđih riječi onako kako su
izrečene ili napisane.
• Razlikujemo: rečenicu navođenja i rečenicu objašnjenja.
• Rečenica objašnjenja ima tri položaja:
Može biti „ispred“ rečenice navođenja: „Ludost je objasnila:
“Pobjednik je onaj ko se najbolje sakrije.“
Može slijediti „nakon“ rečenice navođenja: „Pobjednik je onaj
ko se najbolje sakrije“, objasnila je Ludost.
Rečenica navođenja može biti „umetnuta“ u upravni govor:
„Pobjednik je onaj“, objasnila je Ludost, „ko se najbolje sakrije.“
• Znaci kojim se obilježava upravni govor su: dvotačka i navodnici,
a u nekim slučajevima ih zamjenjuje i crta.

• Dvotačka se stavlja sa desne strane teksta u koji se unosi navedeni

tekst, a sam navedeni tekst (upravni govor) obilježen je
navodnicima i s lijeve i s desne strane.
Govorio mu je: „Jednu reci, a dvije čuj.“
• Navodnicima se prvenstveno označava upravni govor:
Kad je baka ovo čula, zamisli se teško. A onda se polako vrati od
ogradice, dođe natrag pred Stribora, nakloni se duboko i
reče: "Hvala ti, dobri gospodaru, na svemu dobru, što mi ga
daješ. Ali ja volim ostati u svojoj nesreći, a znati, da imam sina,
negoli da mi dadeš sve blago i sve dobro ovoga svijeta, a da
moram zaboraviti na sina!"

• Kada se navodi tuđi tekst ili riječ tada se ništa ne treba mijenjati;
čak se prepisuju i štamparske greške.
• Ako su u tekst umetnute riječi pisca, i lijevi i desni dio tuđeg
teksta stavljaju se među navodnike, a te piščeve riječi odvajaju se
ili zarezima ili crtama.

• Na kraju navedene upitne rečenice stavlja se upitnik, na kraju

uzvične uzvičnik, a na kraju navedene izjavne rečenice ne stavlja
se tačka.
„A, efendija“, opet će svećenik, „mogu li se izbrojiti dlake na
magarcu?“
• Crta se može staviti ispred rečenice koja je upravni govor kada je tekst ustrojen kao
razgovor. U tom slučaju navodnici izostaju:
Napokon je muselim progovorio ( ... )
- Brat, veliš? Zatvoren? ( ... ) - Znaš li zašto je zatvoren?
- Došao sam da pitam.
- Eto, ne znaš ni zašto je zatvoren. A dolaziš da moliš, bez obzira šta je učinio.
- Nisam došao da molim.
- Hoćeš li da ga optužiš?
- Neću.
- Možeš li da navedeš svjedoka za njega ili protiv njega? Da ukažeš na druge krivce?
lli saučesnike?
- Ne mogu.
- Šta onda hoćeš?
(M. Selimović, Derviš i smrt)
• Kada se u pripovijedanju uz upravni govor nađu i piščeve riječi, upotrebljava
se crta.
• Piščeve riječi koje slijede za upravnim govorom odvajaju se crtom ili
zarezom (ukoliko je upravni govor medu navodnicima), odnosno isključivo
crtom (ukoliko su navodnici zamijenjeni crtom).
• Ispred crte (koja odjeljuje piščeve riječi od upravnoga govora) mogu se
staviti upitnik ili uzvičnik, ali ne i tačka, jer se prva piščeva riječ piše malim
slovom (osim ako se sama po sebi ne piše velikim početnim slovom):
- Šta hoću? - rekao sam, čudeći se sam sebi i znajući da nije dobro što to
govorim. ( ...)
- Riječi su ti teške - rekao je isto onako mirno, samo su mu se suzili kapci na
teškim očima.
(M. Selimović, Derviš i smrt)
• Dvjema crtama prekida se upravni govor u koji su umetnute piščeve riječi
(ukoliko je upravni govor označen crtom, a ne navodnicima).

• Ukoliko je upravni govor označen navodnicima, umetnute piščeve riječi

odvajaju se crtama (ili zarezima):
(1) - To je lijepo - rugao mi se defterdar - ali nije pametno.
(M. Selimović, Derviš i smrt)
- (2) "U Kosari i Gorčinu" - piše dr. Kasim Prohić - "životno i ljudsko razmirje
javlja se u liku vječne žudnje za ljubavlju kao apsolutnim identitetom. " - (3)
"Život je, međutim, usjeklina " - nastavlja filozof Prohić - "koja dijeli sve što
je blisko i time vertikalitet žudnje čini još očitijim. "
• Neupravni govor je preoblikovani upravni govor s veznicima: „da,
neka“, koji nastaje ispuštanjem navodnika ili mijenjanjem
glagolskog lica, po potrebi.

Ludost je objasnila da je pobjednik onaj ko se najbolje sakrije.

Tomo je objasnio da nije stvar u tome.
HVALA NA PAŽNJI 