Dozimetrija u

radioizotopskim
tehnologijama
Amra Skopljak-Beganović
PREGLED PREDAVANJA
 Dozimetrijski podaci u nuklearnoj medicini
 Dijagnostičke i terapijske procedure
 KoristiiI rizici kod korištenja radionuklida
 Osnovni koncepti dozimetrije
 Osnovne jedinice I veličine
 Formule u koje se koriste u računanju
 Metode rada - Marinelli/Quimby, MIRD,
ICRP, RADAR
 Modeli za računanje interne dozimetrije
 Standardni modeli
 Software za računanje
 Modifikacije standardnih modela
 Koraci u računanju doza
 Izbor podataka i aplikacija
 Kinetika modela
 Računski primjeri
UVOD
 Dozimetrija vanjskog zračenja
 Dozimetrija internog unosa radionuklida
izračunavanje apsorbovane doze
zračenja.
 ICRPmetod za mjerenje doza za
profesionalce I ostalo stanovništvo
 MIRD metod za mjerenje doza za pacijente
UVOD
 Dozimetrija – mjerenje doze jonizirajućeg
zračenja pomoću odgovarajućih
instrumenata ili matematičkih metoda
 Kvantitativna mjerenja doze jonizirajućeg
zračenja omogućava uspostavljanje
numeričkih relacija između doze i
fizikalnih, hemijskih i bioloških učinaka koje
ta doza izaziva.
Šta je potrebno znati?
 Pri dozimetrijskim razmatranjima i
izračunavanjima važno je poznavati šta
znači termin APSORBOVANA DOZA.
Osnovni elementi za
izračunavanje
 Osnovni
elementi za izračunavanje
apsorbovane doze su:
 Fizikalne osobine radionuklida;
 Podaci o prostornoj raspodjeli, tj. o biološkoj
raspodjeli radionuklida koji je izvor zračenja,
uključujući i kinetiku samog raspada;
 Matematički algoritam koji kombinuje dvije
prethodne grupe podataka.
Apsorbovana doza
 Apsorbovana doza (D) je količina energije jonizirajućeg
zračenja koju apsorbira tvar na koju zračenje djeluje.
 SI mjerna jedinica: 1 grej (Gy) = 1 J/kg; 1 grej (Gy)
predstavlja 1 J (džul) energije koju je ionizirajuće
zračenje predalo 1 kilogramu (kg) tvari.
 Mjerna jedinica izvan SI (starija): 1 rad = 0,01 Gy; prije
uvođenja SI jedinica, jedinica za apsorbiranu dozu bila
rad (engl. Radiation Absorbed Dose).
 Pretvaranje: 1 Gy = 100 rad ili 1 rad = 0,01 Gy
Dozimetrija
 Dozimetrijskii
problem se moze shvatiti kao
niz događaja, tj. kao scenarij događaja.
 Pri tome je potrebno odgovoriti na niz
pitanja, kao npr:
 Kako je radionuklid ušao u tijelo. Da li je
injiciran, udahnut ili progutan?
 Kako se on vremenski raspodjeljuje u
organizmu i kako se izlučuje iz njega?
 Na koji način se on fozočki raspada?
 Kako brzo se raspada?
 Koje čestice se pri raspadu emituju?
 Koliko ih ima u jednom raspadu?
 Koje su energije?
 Koji dio od svoje energije određena
čestica odaslana iz zvora predaje
određenom tkivu na određenom mjestu?
 Kolikije ukupan energijski doprinos svih
čestica iz svih organa koji su izvori, a koje
su se apsorbovale u organu ili su prošle
kroz organ koji je meta? U ovom slučaju
treba sabrati sve doprinose.
 Računanje apsorbovane doze počinje
pretvaranjem aktivnosti u energiju koju
izvor odašilje.
 Potrebno je izračunati koliko je
apsorbovano energije po jedinici mase.
 Unutrašnja doza je zasnovana na
računanju ne na direktnom mjerenju.
 Postoje neki modeli pomoću kojih se vrše
proračuni.
 Važna predpostavka pri ovom načinu
računanja jeste da je output – vrijednost
koja se dobije na kraju dobra samo ako je
input dobar (vrijednosti koje se unose I
modeli koji se koriste pri računanju).
 Rezultat je doza koju će dobiti model
(fantom) a ne čovjek.
U dijagnostici dozimetrija nije problem jer
su doze relativno male u odnosu na
terapijske doze.
Veličine i jedinice
 Aktivnost
 Aktivnost je broj nuklearnih raspada u
jedinici vremena.
 Jednica za aktivnost je bekerel
 Bq – broj raspada u jednoj sekundi
 Ci – 3x1010 Bq
 Aktivnost izvora se mjenja po vremenu kako
se radionuklid raspada
 A(t)=dN(t)/dt
 Unesena aktivnost, A0
 Aktivnost koja je unesena u čovjeka na
počatku, u vtijeme t0.
 Kumulativna aktivnost (Bq· s)
 Kumulativna aktivnost je vremenski interval
unesene aktivnost, tj. Ukupan broj svih nuklearnih
raspada koji su se dogodili u organu izvoru nakon
unosa radionuklida.
 Da bi se ova vrijednost mogla izračunati potrebno
je poznavati kinetiku radionuklida u datom
organu, odnosno matematički je modelirati i
koristiti se određenim dinamičkim modelima I
krivuljama.
 Apsorbovana doza (Gy)
 Energija apsorbovana od jonizirajućeg
zračenja po jednici mase organa je veoma
mala volumnog elementa I mijenja se od tačke
do tačke organa.
 Jednica Gy
 Srednja apsorbovana doza (Gy)
 Srednja energija apsorbovana od jonizirajučeg
zračenja po jednici mase organa mete. Jedna
je vrijednost za cijeli organizam.
 Ekvivalentna doza ili dozni ekvivalent (Sv)
 Ekvivalentna doza u odredenom tkivu ili
organu je definisana kao:
 H=wR DR
 gdje je wR radijacioni težinski faktor
zračenja R, a DT,R srednja apsorbovana
doza u tkivu.
 Srednja doza po jedinici aktivnosti (Gy/Bq)
 Omjer srednje apsorbovane doze organa
mete i aktivnosti unesene u cijeli
organizam.

 Broj čestica
 Broj čestica itog tipa emitiranih po jednom
nuklearnom raspadu
 Energija čestice (MeV)
 Prosječna energija čestice i-tog tipa.
 Kod gama raspada to je tačna energija a
kod beta raspada to je prosječna (srednja)
energija beta čestice.
 Prosječna
energija po jednom
nuklearnom raspadu Δi (Gy kg/Bq s)
 Proizvod broja čestica ni i srednje energije
Ei jedne čestice i-tog tipa.
 Δi=ni . Ei
 Apsorbovana frakcija, φi
 Jonizirajuće zračenje šalje se iz svig organa
izvora u svim smjerovima ali samo dio
energije će biti apsorbovan u organu meti.
 Dio ili frakcija koja se apsorbovala
označava se sa φ
 Specifična apsorbovana frakcija
 Srednjadoza po jednici akomulirane
aktivnosti, S. (Gy/Bq s)