Mjerenje jonizujućeg

zračenja i personalni
dozimetri
Mr.Rad.Tehnologija
Mirjana Ristanić

1
 Dozimetrija zračenja
• Da bi mogli procijeniti štetni učinak zračenja i provoditi
mjere zaštite, doze se moraju izmjeriti.
• Mjeri se apsorbirana doza zračenja u zraku, a iz
dobivenih vrijednosti izračunavaju se ekvivalentna i
efektivna doza.
• U slučaju kad imamo izvor zračenja i kad poznamo
njegovu aktivnost, kao i vrstu radioaktivnog izvora
(npr. Cezij-137) te njegove karakteristike, možemo i
računski odrediti dozu. No, u pravilu se mjere
apsorbirane doze u zraku u nekoj točki gdje se očekuje
da se nalazi osoba koja može biti ili je izložena
zračenju i preračunavanju na tkivo ili na cijelo tijelo.
• Uređaji koji za to služe zovu se dozimetri.

2
 UVOD
• Zračenje možemo zapaziti samo posredno,
preko pojava koje zračenje uzrokuje u tvarima

• Mjerenjem tih pojava, mjere se i pojedina svojstva

zračenja

• Prilikom djelovanja zračenja svaka pojava može

poslužiti za zapažanje i mjerenje zračenja

3
 Dozimetrija zračenja - pacijent
• Kvalitet proizvedenog zračenja može se razlikovati u
ovisnosti od mašine kojom je proizveden.
• Kvalitet zračenja zavisi od tipa zračenja, njegove energije
i mogućnosti prodiranja.
• Ove karakteristike trebale bi biti eksperimentalno
mjerljive i uporedive. Nekoliko fizikalnih mjerenja, mjernih
tehnika i jedinica pomaže povećanju radioterapijske
efikasnosti u skladu s osnovnim principom primum non
noncere.
• Dozimetrijski parametri mogu se dobiti izvođenjem
mjerenja direktno na pacijentu, to je tzv. in vivo
dozimetrija ili koristeći vodene fantome ili fantome koji su
ekvivalentni ljudskom tkivu.

4
 Fantomi
• Fantomi su modeli konstruisani od materijala koji su ekvivalentni
ljudskom tkivu i koriste se za određivanje apsorpcionih i
reflekcionih karakteristika zračenja ljudskog tijela ili pojedinih
organa u ljudskom tijelu.
• Materijali od kojih su izgrađeni fantomi su ekvivalentni ljudskom
tkivu u smislu njihovih karakteristika kada su ozračeni X zračenjem
ili elektronima.
• Meka tkiva, kosti i pluća su ekvivalentni stvarnim gustoćama istih.
Meka tkiva su oblikovana zagrijavanjem plastičnih materijala iste ili
slične gustoće. Efektivni atomski broj mekog tkiva je 7.30 ± 1.25%,
a njegova gustoća je 0.985 ± 1.25% gcm-3. Iako pluća imaju isti
atomski broj kao i meko tkivo (7.30 gcm-3) njihova gustoća je 0.32
± 0.01 gcm-3. Kosti koje se koriste u fantomima imaju iste gustoće
kao i kosti ljudskog tijela.
• Fantomi se obično sastoje od više slojeva na kojima su izdubljene
šupljine za postavljanje dozimetara. Dozimetri mogu biti TLD-ovi ili
jonizacijske komorice.
• Slojevi su različite debljine u ovisnosti od potreba korisnika te od
proizvođača fantoma.

5
Fantom ekvivalentan ljudskom tijelu
 Na slici prikazan je fantom sa debljinom slojeva 2.5 cm te šupljinama
za TLD dijametra 2.5-6 mm.

Alderson RANDO fantom

6
 Vodeni fantom
• Osim fantoma koji imaju oblik dijelova ljudskog tijela koriste se i vodeni fantomi.
• Veći dio ljudskog tijela čini voda pa je stoga voda jako dobar medij za razna
dozimetrijska mjerenja.
• Vodeni fantomi su zapravo plastične posude ispunjene vodom i uglavnom se koriste
za apsolutnu dozimetriju. Vodootporna jonizacijska komorica može se postaviti na
pokretni nosač unutar vodenog fantoma. Nosač se može kretati u tri dimenzije te se
na taj način mogu dobiti krivulje procentualne dubinske doze, PDD.

7
 Uređaji za detekciju i mjerenje zračenja

• Indikatori ili detektori zračenja su

najjednostavniji uređaji pomoću kojih se
samo zapaža zračenje. Takvim uređajima
se zapažaju pojedine čestice ili fotoni
• Tipovi detektora: električni i neelektrični u
ovisnosti od toga koji konačni efekti
(impuls ili struja) služe kao indikacija
prolaska zračenja

8
• Postoje razne vrste dozimetara pa tako i njihovih
podjela. No, svi oni rade na principu mjerenja učinaka
ionizacije koje u njima proizvodi zračenje.
• Tako imamo električne uređaje za mjerenje doza u
prostoru (Geiger Muller brojače i ionizacijske komore) i
osobne dozimetre (filmska značka ili
termoluminiscentne dozimetre) koji služe za mjerenje
osobnog zračenja primljenog tijekom rada u polju
zračenja od nekog izvora.
• Dozimetri koji daju pojedinačne informacije o
prolasku ionizirajućeg zračenja kroz efikasnu
zapreminu nazivaju se brojači. Tu spadaju uređaji
poput GM brojača, scintilacijskog brojača, poluvodičkog
brojača.
• Brojači direktno broje čestice zračenja koje su stupile u
interakciju s sredinom bez obzira na njihovu energiju.
• Najčešće korišteni detektori su ionizacijska komora i
GM brojač (Gajger-Milerov brojač)

9
 Ionizacijska komora
• Ionizacijske komore imaju sličnu građu kao i brojači, ali drugačije el. polje i
drugačiji način baždarenja. One mjere apsorbiranu dozu u zraku ili vodi.
• Ionizacijska komora je u osnovi šupljina okružena vanjskim provodnim
zidom i ima centralnu elektrodu - kolektor

Shematski prikaz ionizacijske komore Farmer tipa

Zid i kolektor razdvojene su izolatorom visoke kvalitete da bi se reduciralo

curenje struje kada se komora priključi na polarizirajući napon.

10
 Kod  međudjelovanja zračenja  s zrakom u detektoru, generiraju se ionski
parovi, i njihovo prikupljanje rezultira malom strujom koja se mjeri
elektrometrom To je omjer energije i mase zraka u komori. Nadalje, iz
eksperimenta je poznato koliko energije je potrebno da u zraku nastane 1
par elektron-ion: 34 eV.
• Dovoljno je, dakle, mjeriti broj impulsa u komori i svaki impuls pomnožiti s
34 eV te dobijemo ukupnu energiju predanu od zračenja komori. Ta energija
podijeljena s masom zraka u komori daje apsorbiranu dozu.
• Ionizacijske komore koriste se za mjerenje X-zraka, gama zraka i
beta čestica.

Elektrometar i ionizacijska komora dizajnirana za mjerenje brzine doze

ionizirajućeg zračenja u mR / h ili R/ h

11
 Geiger-Myllerov brojač
• Ovi uređaji sastoje se u biti od komore ispunjene zrakom ili nekim gasom
(najčešće nekim od plemenitih gasova: helij, argon ili neon) u kojoj je
uspostavljeno električno polje. Zidovi cilindra predstavljaju negativnu
elektrodu (katodu), a anoda je tanka žica koja prolazi kroz sredinu cilindra

Shematski prikaz GM brojača

Zračenje prolazom kroz komoru izaziva ionizaciju. Pozitivni ioni odlaze u električnom polju
na - elektrodu (katodu), a negativni (elektroni) odlaze na + elektrodu (anodu).
Time u strujnom krugu nastaju el. impulsi koji označavaju da je došlo do prijema čestice
koja je nastala raspadom. Ti impulsi se obrađuju u el. krugu uređaja i na brojčaniku se
pokazuju određene vrijednosti: broj impulsa, broj impulsa po jedinici vremena i slično.
12
 GM brojač
• GM brojači broje impulse, a ne dozu i zato služe za detekciju
zračenja, a ne primarno za ocjenu same opasnosti zračenja.
Za to služe ionizacijske komore.
• GM brojači su veoma osjetljivi i često se koriste zato što
mogu da detektiraju bilo koje zračenje koje izvrši ionizaciju
u detektoru.
• Čestica proizvodi par iona u aktivnom volumenu, te se
dobije impuls 0.1-1 volta.
• GM brojači ne prave razliku između vrsta zračenja ili 
njihovih energija. Iz tog razloga, većina ovih brojila su
kalibrirani da broje impulse u minuti (CPM).
• GM se obično koriste za jednostavno otkrivanje prisutnosti
 radioaktivnog materijala.
• Koriste za otkrivanje nisko-energetskih  X i gama zraka.

13
 Osobni dozimetri
• Osobni dozimetri služe za mjerenje osobnih doza ljudi koji ih nose
na odgovarajućem reprezentativnom mjestu na svom tijelu tokom
rada s izvorima zračenja (na lijevoj strani prsiju, ispod olovne
zaštitne kecelje).
• Dvije su najraširenije (zakonski priznate) metode mjerenja: film
dozimetar i termoluminiscentni dozimetar (TLD).
• Kod oba dozimetra prolazom zračenja dolazi do određenih procesa
koje zračenje izazva predajom energije: zatamnjenje filma ili
podizanje elektrona na više energetsko stanje. Prilikom očitanja:
razvijanje filma ili očitanje u posebnom čitaću, vidi se učinak
zračenja, zacrnjenje ili određena krivulja kod TLD-a.
• Baždarenjem serije dozimetra poznatim dozama i uz baždarne
krivulje mogu se odrediti te primljene doze. To je posebna
tehnologija koja podrazumijeva posebne procese i određeno
predznanje.
• Danas su podjednako raširene obje metode, svaka ima prednosti i
mane.

14
 Film dozimetar
• Film dozimetar je najstariji i najpopularniji sistem za mjerenje doze koju je primila
osoba izložena radijaciji. Njegov rad temelji se na utjecaju zračenje na optičku
gustoću razvijenog fotografskog filma.
• Sastoji se od specijalnog fotografskog filma i kasete sa filtrima koji su smješteni u
plastično kućište
• Filtri omogućavaju mjerenje doza različitih vrsta zračenja. Ukoliko je film dozimetar
izložen djelovanju ionizirajućeg zračenja, dolazi do zatamnjenja filma koje je
razmjeran dozi kojoj je bio izložen.

Film dozimetar i njegov shematski prikaz 15

 TLD
termoluminiscentni dozimetar
• Rad termoluminiscentnih dozimetara bazira se na pojavi da neki kristali, kao što je litij
fluorid izloženi ionizirajućem zračenju sačuvaju dio apsorbirane energije u svojoj
kristalnoj strukturi koja se zatim pri odgovarajućim uvjetima zagrijavanja može
osloboditi u vidu svjetlosti (termoluminescencija) i detektirati
• Intenzitet emisije svjetlosti kod ovih materijala proporcionalan je energiji koju je
kristal apsorbirao u toku ozračivanja

16
17
 Čitač za TLD
• Intenzitet emitirane svijetlosti očitava se na TLD čitaču na visokim
temperaturama
( oko 300 °C).

18
 Upotreba TLD
• TLD  zasebno može mjeriti gama, X-
zrake, beta čestice i termalne neutrone 
s energijama između 10 keV i 10 MeV. TLD se
koristi tamo gdje je zbog velikog broja
korisnika potrebna i poželjna automatska
obrada.

Osnovni nedostatak i film i TLD dozimetra je odgođeno

dobivanje rezultata ozračenja, tek nakon razvijanja i očitanja
u čitaću nakon određenog vremena nošenja.

19
 Dozimetri sa trenutnim očitanjem
• Danas SU popularne brojne verzije dozimetara s izravnim trenutnim očitanjem
primljene doze: penkala dozimetar, elektronski dozimetar i sl.

• Koriste se lokalno kao dodatni dozimetar uz službenu dozimetriju koja se obvezno

provodi film dozimetrima ili TLD-ima

20
Pitanja

21