Odgoj djece s posebnim potrebama

-uvod
 S posebnim potrebama, ometeni u
razvoju, sa smetnjama u razvoju...
 Djeca + odrasli (danas gotovo sva djeca
prežive do odrasle dobi- s fizičkim i psihičkim
posljedicama zbog osnovne bolesti)

 Nazivlje/ (=) obilježavanje:

invalidnost, (ab)normalno !!
epileptičar, astmatičar, dijabetičar,
distrofičar, cerebralac
NE
 S posebnim potrebama, ometeni u
razvoju, sa smetnjama u razvoju...
 Oštećenje
 Nesposobnost
Struktura/funkcija
 Ometenost
Aktivnost
Interaktivnost

 Odbijanje, tolerancija (posljedica

osjećaja superiornosti), prihvaćanje,
integracija, inkluzija
Različiti? NE: drugačiji
Gerison Lansdow, iz Izvješća o životu djece s invaliditetom

 Svatko se od nas po nečemu razlikuje od

drugih, a uz to su neka naša svojstva još
“više različita” od ostalih.
 Ali, svi smo – ne znam ni sam… - drugačiji
na različite načine.
 Heterogena skupina: djeca s razvojnim
smetnjama i djeca s kroničnim bolestima
 Mentalno retardirani i autistični,
gluhi i nagluhi, slijepi i slabovidni,
s govornim i jezičnim teškoćama,
s motoričkim poremećajima/ tjelesnim oštećenjima,
s kroničnim bolestima,
s poremećajima u ponašanju
 Solitarne ili kombinirane smetnje

većina
National health interview survey, 1994.-95.

 15-18% djece i mladih ima neki oblik kroničnog

stanja uključujući fizička stanja, razvojne poteškoće,
smetnje učenja ili psihičke smetnje
 Ako se tome doda: govorni poremećaji, oštećenja sluha i
vida, česte upale (uha), kožne alergije i druga česta
stanja: više od 30% djece
 6-7% djece i mladih ograničeno je u svojim
aktvnostima zbog kroničnih zdravstvenih smetnji
 1-2% - disability (nesposobnost):
40% njih ima poteškoće razvoja i smetnje učenja, 35%
kronične fizičke bolesti, 25% kronične psihičke smetnje
Intervencija zajednice
1. Posebna i multipla zdravstvena zaštita
2. Drugi profesionalci: radni terapeuti,
psiholozi, nutricionisti, fizioterapeuti
3. Školsko okruženje, redovno/ izvanrednih
uvjeta – modifikacije u svrhu prilagodbe:
uklanjanje fizičkih barijera, posebna
edukacija, posebna njega
Djeca ugrožena iz sociokulturnih i
ekonomskih razloga Obaveza: pomoći??,
informirati!!!!!
 Odrastanje bez roditeljske ljubavi
 Ratni uvjeti
 Uvjeti u obitelji, školi, zajednici, naciji
 Siromaštvo Povećava rizik smrtnosti osim smrti zbog suicida i prometnih nesreća
 Djeca iz posebnih etničkih skupina
 Djeca roditelja lošeg ugleda
 Djeca beskućnici
 Djeca bjegunci i odbačena djeca

 “ranjivi ali nepobjedivi” (ovisno o biološki pozitivno predodređenom

temperamentu i o pozitivnoj okolini; Werner EE 1982.)

Preživljavanje, odrastanje, sazrijevanje u zdravu odraslu osobu: ČUDO ali i realnost

 Zanemareni
 Zapostavljeni
 Zlostavljeni
 Zloupotrebljeni
Zlostavljanje i zanemarivanje djece

 Fizičko zlostavljanje: namjerno ozljeđivanje djeteta s

posljedicama tjelesnim i emocionalnim
 Fizičko zanemarivanje: uskraćivanje prehrane, odjeće,
njege, sigurnosti
 Psihičko zanemarivanje: teroriziranje ponašanjem i
verbalno, uskraćivanje emocionalne potpore
 Seksualno zlostavljanje: postizanje seksualnog
zadovoljstva odraslog uključivanjem djeteta
 Münchausen-ov sindrom: roditelj izmišlja tegobe djeteta
u svrhu vlastite koristi
Kronične bolesti, US, 0-20g.
 / 1000
 Astma  15
 VCC  10
 Konvulzivne bolesti  3
 Artritis  3
 Diabetes mellitus  1,4
 Rascjep usne/nepca  1,4
 Anemija srpastih stanica  1,2
 Down s.  1,0
 Cistična fibroza  0,2
 Hemofilija  0,15
 ALL  0,11
 Mišićna distrofija  0,06
Osobitosti osoba s
posebnim potrebama
Prema podacima UN
 Broj osoba s posebnim potrebama:
oko ½ milijarde stanovnika Zemlje
 Od 1980. do 1990.- tendencija porasta zbog
različitih razloga, a među njima i stanje hrane,
vode, ratovi
 U HR
oko 450 000 (=10% stanovništva),
od toga 150 000 s većim teškoćama
 Osobe s posebnim potrebama
Sve koje imaju teškoće socijalne integracije
uslijed nekih psihičkih ili tjelesnih oštećenja
kao što su
mentalna retardacija, autizam, specifične
teškoće učenja, oštećenja vida i sluha,
motorička oštećenja, kronične bolesti,
višestruka oštećenja
Donedavni pogledi
 Oštećenje – hendikep
je individualni problem,
rehabilitacijom se očekivala promjena kod
samih tih osoba
Danas
 Oštećenje je
mnogo više od individualnog problema i
može se razumjeti samo kao rezultat
socijalnih, ekonomskih i ekoloških faktora
 U samom društvu ima mnogo
hendikepiranih okolina i stavova -
njima je potrebna prilagodba
 Međunarodni propisi doveli su do promjena: u
društvima dolazi do razvoja/ promjene svijesti o
pravima njihovih građana, pa i povijesno
marginaliziranih skupina:
 Deklaracija UN o pravima osoba s invaliditetom
1975.
 Standardna pravila o izjednačavanju mogućnosti
za osobe s posebnim potrebama 1994./99.
(Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva, mladeži)
Današnje stajalište o odnosu patološkoga oštećenja i normalnoga-
zdravoga u jedne iste osobe

 Da bismo razumjeli ponašanje osobe s

posebnim potrebama, potrebno je
razumjeti odnos oštećenja i društvene
sredine u kojoj osoba živi,
tj.ustanoviti ne samo osobitosti oštećenja
nego i utjecaj dobrih i loših uvjeta okoline
na ponašanje
 Stajalište o odnosu patološkoga oštećenja i normalnoga- zdravoga u jedne
iste osobe

1=patološki
3
3
2=normalno
3=različiti ljudski sustavi
1 4=osobe s posebnim potrebama

Osobine i ponašanje opp smještene su u prostor patološkoga i normalnoga/

zdravoga:
njihove “slabe strane” su u sustavu patološkoga, “jake strane” u sustavu
normalnoga,
a velik broj osobina i ponašanja rezultat je međusobnog utjecaja oštećenja i
cjelokupnog sustava čovjek u njegovoj životnoj sredini
 Takvo je ponašanje osoba s posebnim
potrebama rezultat preplitanja
“normalnoga” i “oštećenoga”,
što će dominirati ovisi –
i o oštećenju
i o sredini u kojoj osoba živi
 3
3

Npr., osoba s PCI:

Neka oštećenja će biti kratkoročna- npr.emocionalne smetnje (1)
Neka oštećenja će biti dugoročna- npr.teškoće u kretanju (1)
Oštećenje će utjecati na organizaciju života osobe- npr.putuje u školu kolicima (3)
Radni učinci mogu biti isti kao u svake druge osobe (2)
Gleason JJ. Special education in context. Cambridge
University Press, 1989.

 Potrebno je biti svjestan ograničenosti

našeg znanja o osobama s posebnim
potrebama, pa ga proširivati, produbljivati.
 Često su za pogrešne prosudbe o
prognozi razvoja opp,
odgovornije naše ograničene sposobnosti
nego realno oštećenje.
Reynolds MC. A historical perspective: The delivery of
special education to mildly disabled and at risk students.
Remedial and Special Education 1989; 10 (6):7-11 .
 Suvremeni pristup obrazovanju opp-
Reynoldsov obrazovni kontinuum
Učenici se Vraćaju se prema
usmjeravaju redovnim uvjetima
prema što je prije moguće
spec.uvjetima Škole u instituciji
samo koliko je
prijeko Škole po posebnim programima
potrebno Posebni razredi u redovnoj školi, full time
Posebni razredi u redovnoj školi, part time
Resource rooms- posebni prostor u
redovnoj školi za rehabilitativne programe,
part time
Redovni razred uz savjetodavnu pomoć
Redovan razred
Važno:

 Za većinu djece s pp, mjesto je u

redovitom razredu, posebni uvjeti se
preporučuju samo onoliko koliko je nužno
 Osnovni princip u edukacijskoj integraciji=
prohodnost sustava -
što znači i mogućnost vraćanja iz posebnih
u redovite uvjete
Stančić V. - INTEGRACIJA

 Integracija je kreiranje uvjeta djetetu koji će omogućiti u svakom

konkretnom slučaju
najmanje restriktivnu okolinu za njegov razvoj,
otvarajući alternative na odgojno obrazovnom kontinuumu uz
osiguranje protočnosti sistema,
pri čemu ima prednost kad god je to moguće smještaj djeteta u redovne
odgojno obrazovne ustanove,
uz kreiranje pretpostavki za njihov prihvat, obrazovanje, rehabilitaciju,
psihološko povezivanje sa socijalnom sredinom,
a pri tom je odg.obraz.integracija samo sredstvo šire socijalne
integracije, u skladu s otklanjanjem segregacije koja još uvijek
djeluje u široj socijalnoj sredini
Wolfensberger W. An overview of social role valorization and some reflections
on elderly mentally retarded persons. U Janicki MP, Wisniewski HM. Expanding
systems of service delivery for persons with developmental disabilities

 Uloge koje se pridaju osobama s pp

Potcjenjivanj sažaljenje milosrđe prijetnja bolest neljudskost ismijavanje strah
e zbog:
Mental. + + + + + + +
bolest
MR + + + + + +
Starija dob + + + + +
Alkohol. + + + + +
Siromaštvo + + + + +
Manjinska + + + +
grupa
Epi + + + +
Droga + + + +
Krivična + + + +
djela
Fizički + + +
hendikep
Gluhoća + +
Sljepoća + +
Nepismeno + +
st
Disidenti +
Zaštita (i zdravstvena)
djece ometene u
razvoju
Definicije, podjela, medicinski
i socijalni pogled
 Sve važniji i sve veći problem
i zdravstveni i socijalni; i u razvijenim i u zemljama u
razvoju
 Ometenost ima
zdravstvene, psihičke i socijalne posljedice;
i na dijete, i obitelj, i zajednicu

 Prvenstveni zahtjev svake zdravstvene zaštite i

zaštite djece šire je sprječavanje oštećenja i
habilitacija djece čim ranije
 Bolesti dovode do posljedica koje mogu
utjecati na-
-sposobnost čovjeka da se razvija,
-sposobnost čovjeka da obavlja svoje
životne funkcije kao biološko i socijalno biće
 Te posljedice se po SZO mogu podijeliti na
oštećenje, nesposobnost, ometenost
Oštećenje (impairment)
 Gubitak ili nepravilnost
psihičkih, fizioloških, anatomskih
struktura ili funkcija
 Uzroci različiti
 Poremećaj na razini organa:
pr.gubitak ekstremiteta, malformacija organa,
mentalna retardacija, gluhoća, hemofilija
Nesposobnost (disability)
 Ograničenje ili smanjena sposobnost
obavljanja neke aktivnosti na način koji je
normalan za čovjeka,
ali koje ne mora remetiti njegov normalan život!
Posljedica je oštećenja
 Poremećaj je na razini djelovanja osobe:
pr.nemogućnost izvođenja nekih pokreta, govora,
čitanja, kontaktiranja s okolinom
 Uzroci: genetski, antenatalni, perinatalni
poremećaji, nesreće, zarazne bolesti
Ometenost (handicap)
 Nepovoljno stanje koje
stalno ograničuje i sprječava ispunjavanje uloge
koja je normalna za određenu osobu (a normalna je
ona osoba koja može sudjelovati u širem opsegu ljudskih aktivnosti
jednako kao i njeni vršnjaci - a bez brige i pomoći okoline)
Posljedica je oštećenja i nesposobnosti: oni
prelaze u ometenost kad onemogućuju osobu
da radi ono što se od nje u normalnim
okolnostima očekuje
 Poremećaj na razini međusobnog djelovanja
osobe i okoline: pr.dijete se ne može igrati, učiti, stjecati
iskustva koja će mu omogućiti da se brine samo za sebe i stvara
socijalne kontakte
Ometenost= bolest+okolina
 Oštećenje ili nesposobnost prelaze u
ometenost ovisno o težini bolesti, ali –
i socijalni činioci !! mogu pojačati ili
smanjiti ometenost
 Dakle:
sposobnost ometenog djeteta da prevlada
oštećenje/ nesposobnost ovisi o
reagiranju okoline, prihvaćanju okoline,
prilagođavanju okoline !!
 Većina oštećene djece sposobna je da se prilagodi
svom ograničenju - njihov razvojni proces teče relativno
normalno

 Ukoliko se dijete diskriminira, segregira, stigmatizira,

odbaci ili obitelj previše štiti dijete – mogućnosti
normalnog razvojnog procesa nestaju jer dijete ne
aktivira svoje vlastite snage

 Najveća opasnost od oštećenja/nesposobnosti u

djetinjstvu jest da
poremete normalni razvojni proces djeteta
život
 Kvaliteta života ometenog djeteta je
slabija od života vršnjaka, pogotovo u
manje razvijenim zajednicama:
veći morbiditet i mortalitet,
odgoj i obrazovanje manji,
zadovoljavanje fizičkih, psihičkih i socijalnih
potreba zaostaje
obitelj
 Obitelj doživljava ometeno dijete kao teret
 Umjesto povoljnog prilagođivanja djeteta i
okoline,
doći će do nepovoljne interakcije - ljubav prema
djetetu prerasta u problem za obitelj
zbog preopterećenosti majke brigom, zbog
zanemarivanja druge djece, obaveza ostalih
članova obitelji -može doći do sukoba i agresije
 Zbog toga kod zaštite djeteta treba imati u vidu
cijelu obitelj
zajednica
 Zajednica je opterećena
naporima za stvaranje humanih odnosa
prema ometenim osobama,
socijalno-ekonomski opterećena: troškovima
posebnog školovanja, socijalne zaštite,
prilagođavanja okoline, troškovima
potpore obitelji, te smanjene radne
sposobnosti
Oblici oštećenja i ometenosti
1. Lokomotorna oštećenja (poremećaj pokretljivosti,
manualne spretnosti)
2. O.vida (slabovidnost, sljepoća)
3. O.komunikacije (o.sluha, govora, čitanja i pisanja)
4. Intelektualna o.(mentalna zaostalost, oštećena
sposobnost učenja, orijentacije, memorije, svijesti)
5. Emocionalna o.(poremećaj ponašanja, antisocijalna
ponašanja, emocionalna nezrelost, neuroza, psihoza,
ovisnosti)
6. O.unutarnjih organa (poremećeno uzimanje hrane i
ekskrecija, ovisnost o aparatima)
7. Nevidljiva o.(diabetes, epilepsija, hemofilija)
8. Ostale (manjak dijelova tijela, neprirodni pokreti)
Uzroci ometenosti (ovise o stupnju razvoja,
socijalnog i ekonomskog neke zajednice, te o ostalim uvjetima
života zajednice)

 U zemljama u razvoju:  U razvijenim zemljama:

pothranjenost, zarazne genetski, antenatalni,
bolesti, nesreće, nasilje, perinatalni poremećaji,
manjak zaštite u porodu; nesreće, zarazne bolesti
za koje nema lijeka;
pomanjkanje edukacije, nepovoljne karakteristike
aglomeracija siromašnih industrijaliziranog i
u velikim gradovima, potrošačkog društva
diskriminacija, nepovoljni
socijalni odnosi
Incidencija i prevalencija
 Oko 3% djece rodi se s prirođenom razvojnom nepravilnošću
 Oko 10% djece rodi se oštećeno ili kasnije zadobije psihička, fizička i
senzorna oštećenja
 Udio oštećene djece u zemljama u razvoju:15-20%, više nego u
razvijenim zemljama
 U HR- najveća prevalencija u dobi 7-15 g.: 160/ 100 000 djece

 Sveukupni obuhvat otežan, kao i procjena učestalosti

 Obično se lakša oštećenja ili ne otkriju ili ne registriraju, osobito u
predškolskoj dobi
 Najčešće se otkriju na pregledima za školu ili rano u početku
školovanja kad ne mogu savladati zahtjeve
 U HR: Pravilnik o utvrđivanju, razvrstavanju i evidenciji osoba sa
smetnjama u psihofizičkom razvoju- za komisijsko utvrđivanje
oštećenja
 Potrebno je u pojedine regije uvesti registre- to bi dalo uvid u broj ove
djece, ali i u njihove potrebe
Principi zaštite
 Zaštita podrazumijeva
zdravstvene i socijalne mjere-
-za sprječavanje oštećenja, za rano
otkrivanje, liječenje,
-osposobljavanje i rehabilitacija,
-uključivanje u život zajednice
 Smjernice zaštite prema SZO
► Većina oštećenja može se spriječiti
► Ometenoga ne odvajati od normalnoga
života, ne obilježavati socijalno, ne
svrstavati u manje vrijedne osobe
► Definirati preostale sposobnosti i
razvijati ih
► Osigurati razvojni proces jednako kao
neometenima
 Osnovne mjere zaštite: prevencija + rehabilitacija
 Primarna prevencija: mjere sprečavanja nastanka
oštećenja: npr. Cijepljenje, bolja prehrana, edukacija, bolja prenatalna i
perinatalna zaštita
 Sekundarna prevencija: mjere sprečavanja razvoja
oštećenja u nesposobnost: npr. Rano otkrivanje i liječenje, operativne
korekcije, ortopedska pomagala, psihička potpora
 Tercijarna prevencija: mjere sprečavanja prijelaza
nesposobnosti u ometenost:npr. Osposobljavanje osobe da se brine
sama za sebe, fizioterapija, radna mjesta, odgoj javnosti
 Ometenu osobu treba odgojiti zdravstveno tako
da
prihvati svoju ograničenost,
razvija samopouzdanje,
zadovolji svoje potrebe odgovarajućim životom i
ponašanjem
 Javnost treba odgojiti u smislu da je ometena
osoba ravnopravni član zajednice
Zakoni u HR i realna situacija
 Pojam (!): djeca sa smetnjama u psihofizičkom razvoju---
a ne: vrijedni i manje vrijedni
 Definicija: smetnje u razvoju su oni stupnjevi kronične
bolesti zbog kojih pogođena osoba treba posebnu
društvenu brigu i zaštitu
 U Službi za socijalnu zaštitu - komisija - provodi
postupak za utvrđivanje i svrstavanje, prema Pravilniku o
utvrđivanju, razvrstavanju i evidenciji osoba sa smetnjama u
psihofizičkom razvoju
što daje pravo na posebne oblike socijalne i zdravstvene
zaštite
Pravilnik svrstava osobe u 7 kategorija
1. S oštećenjem vida
2. S oštećenjem sluha
3. S poremećajima u glasu i govoru
4. Tjelesno ometene osobe
5. Mentalno zaostale osobe
6. S poremećajima u ponašanju i poremećajima
ličnosti
7. S više smetnji
 Nakon razvrstavanja poduzimaju se
posebne:
mjere zdravstvene i socijalne zaštite,
osposobljavanja,
odgoja i obrazovanja za život i rad
 Cilj: što ranije i što potpunije osposobiti
za samostalan rad i uključenje u
zajednicu;
odmah ili nakon stručnog tretmana - dijete
uključiti u proces predškolskog i školskog
obrazovanja sa zdravom djecom zajednice
 Kod lakših smetnji- uključenje u normalni
obrazovni proces uz dopunski rad
 Kod težih smetnji- obrazovanje u posebnim
ustanovama
 Svake godine ponovno utvrditi da li su potrebni
posebni uvjeti školovanja
 Provoditi obrazovanje do najvišeg mogućeg
stupnja
 Kod vrlo teških smetnji- osigurati njegu, stručni
tretman i uzdržavanje u obitelji ili posebnoj
ustanovi sa stalnim boravkom