Nastanak i razvoj sociologije

Comte, Spencer, Marx, Freud

UVOD
• Sociologija  empirijska društvena znanost
• empirija: empirija (grč.), spoznaja na temelju iskustva, preko činjenica do kojih
se došlo eksperimentom (https://www.hrleksikon.info/definicija/empirija.html)
• Važan element proučavanja jest teorijski pristup iz kojeg polazimo u
našem razumijevanju svijeta
• teorija (grč.), sustav znanja ili shvaćanja, zasnovan na proučavanju određene
bitne zakonitosti; temeljni znanstveni pojmovi neke discipline (npr. t. prava,
politička t.) (https://www.hrleksikon.info/definicija/teorija.html)
• Neki teorijski pristupi koje ćemo spominjati u knjizi: marksizam,
funkcionalizam, biheviorizam, biologizam, multidimenzionalni pristup
• Kombinacije teorijskih pristupa također važne
PRIMJERI ISTRAŽIVANJA ISTOG PITANJA
POMOĆU RAZNIH TEORIJSKIH PRISTUPA
Devijantnost
• Biologizam: rezultat preostalih
(atavističkih) obilježja u
genetskom kodu pojedinca
• Sociološki pristup: rezultat
okolnosti unutar kojih pojedinac
živi
• Individualistički pristup: rezultat
psihološkog stanja pojedinca
koje je promjenjivo
Nejednakost
• Marksizam: rezultat ekonomskih
odnosa među ljudima u društvu
• Multidimenzionalni pristup
(Weber): rezultat različitih
čimbenika (ekonomskih,
političkih, društvenih)
• Funkcionalizam: rezultat potrebe
društva za sve većom
specijalizacijom
 PRIMJER: Zašto je u RH visoka razina političke
korupcije?
• ??
PRIMJER (nastavak)
• Institucionalizam: slabost političkih, pravosudnih i drugih društvenih
institucija
• Teorija racionalnog izbora: pojedinci su sebični i djeluju na
maksimizaciji svojeg interesa
• Marksizam: Država i njezine institucije stvorene su s ciljem očuvanja
bogatstva i moći u vladajućoj klasi
• Elitizam: svakim društvom pa i demokratskim upravlja malena skupina
ljudi
• Teorija o kriminalu bijelih ovratnika: devijantnost nije povezana s
potrebom koju pojedinci imaju, nego s prilikom koja im se pruža
TEORIJSKI PRISTUPI - zaključak
• Isto pitanje može ponuditi različite odgovore ovisno o našim polaznim
točkama
• Polazne točke = teorijski pristup koji koristimo + naša dosadašnja
znanja
• Teorije su rezultat rada mnogih pojedinaca, čak i ako nekad proizađu
iz filozofijskog promišljanja jednog pojedinca
• PRIMJER: Marksizam  nastao na idejama K. Marxa; nakon njega se razvijao
dalje (Bernstein, Gramsci, Althuser, Miliband …)
• Zato je važno proučavati teorijske postavke raznih autora, kako bismo
vidjeli temeljne pretpostavke o razvoju društva koje potom možemo
testirati  Comte, Spencer, Marx, (Freud) … Durkheim, Weber …
SOCIOLOŠKA TRADICIJA
• Nastanak sociologije u 19. stoljeću povezan s nastankom novog
industrijskog društva  njegova novost, obilježja, proturječja
• Počeci sociologije
• Montesquieu – utjecaj prirodnih i društvenih faktora na vladavinu (klima,
veličina državnog teritorija, religija)
• Saint-Simon – nova epoha industrijskog društva, proturječnost dviju klasa –
klase industrijalaca (proizvođača), tvorničari, radnici, bankari i trgovci, i klase
besposličara (povlašteni ostaci starog poretka – plemići, rentijeri, birokrati i
vojnici)
• novo kršćanstvo na čelu sa znanstvenicima, umjetnicima i poduzetnicima
(sensimonizam); društvene pojave treba promatrati strogo znanstveno kao
fiziološke pojave
• Pozitivizam i biologizam – dva rana teorijska pristupa
 POZITIVIZAM
• nastojanje da se koriste samo činjenice koje se mogu materijalno utvrditi!
• opaziti,
• mjeriti, PRIMJER?
• dokazati
 iz iskustva izvoditi zaključci o odnosima među pojavama.

 Pretpostavlja znanstvenu objektivnost, vrijednosnu neutralnost i primjenu

strogih znanstvenih metoda.
• Osnivač Auguste Comte (IZGOVOR:
https://www.pronounceitright.com/pronunciation/auguste-comte-2443)

• Skovao termin sociologija (isprva “socijalna fizika”), stroga znanost

8
 Zakon o tri faze razvoja
Pod utjecajem ideja evolucije  izveo opći zakon razvoja
čovječanstva = stanje duha ili svijesti u društvu određuje i odnose
unutar njega.
• Zakon o tri faze razvoja: svijest prolazi kroz tri faze:
• teološku – traganje za prvim i konačnim uzrocima, izvor svega je u
izvanjskom višem biću, Bog (dominacija religije stopljene s vlašću)
• metafizičku – traganje za općim bićima, nadiskustvenim silama,
spoznajom biti (filozofske spekulacije; nedokazive ideje)
• pozitivnoznanstvenu – svijetom vladaju zakoni, kauzalitet, osjetilno, ono
što se može mjeriti
• svako društvo prolazi kroz te tri faze, svaka znanost i svaki čovjek,
nijedan stupanj se ne može zaobići ili preskočiti.
9
 Tipovi znanosti
• Razvoj ljudskog znanja rezultat čovjekova promatranja, iskustva i
spoznaje zakona prirode.
• Ono što čovjek ne zna objašnjava vjerovanjem.
• Znanje počiva na računanju i mjerenju  prvi znanstveni domet,
prva pozitivna istina. Matematika je prva znanost koja za dopunu
ne treba vjeru; opće primjenjiva.
• Nakon matematike pozitivistički kriterij znanstvenosti prvo
ostvaruje astronomija, potom se razvija fizika, kemija (18. st.),
biologija (19. st.), te na kraju sociologija.
• Svaka znanost ovisi o onoj koja joj kronološki prethodi. Svaka
sljedeća ima kompleksniji predmet, pa ima manju preciznost i
strogost.
10
ZAŠTO?
• Sociologija – “socijalna fizika”, najkompleksnija znanost

• istraživanje društva kao složenog sustava, koji se ne može rastaviti na

pojedince
POZITIVIZAM KAO SOCIOLOŠKI PRISTUP
• Pozitivizam kao univerzalni pristup u društvenim znanostima
• pravni pozitivizam – pravo čine samo pozitivne norme utvrđene u racionalnom
zakonodavnom postupku, a odbacuje se ideja prirodnih prava pojedinca;
ekonomski pozitivizam, politološki pozitivizam

• U svim znanostima iste metode, svi sustavi iste zakonitosti, društvene

pojave objašnjavaju se prirodnim zakonima

• Izbjegavanje općih teorijskih konstrukcija i sustava – osnovno je iskustvo

(empirizam)

12
 KRITIKA POZITIVIZMA
• Pozitivizam pomogao emancipaciji znanja i pojedinih znanosti
• Izazvao i uvjerljive kritike.
• Koliko je npr. moguće ispuniti osnovni zahtjev – objektivnu, neutralnu
spoznaju do koje se dolazi strogim znanstvenim metodama?

• Peter Berger rezonira ovako: Astronom ne živi u udaljenoj galaktici, nuklearni

fizičar može jesti, plakati, ženiti se, politički djelovati izvan svog laboratorija,
a da pritom ne misli o unutrašnjosti atoma. Geolozi promatraju kamenje
samo u određeno vrijeme.
• NO sociolog živi u društvu na poslu i izvan njega. Njegov vlastiti život je
neizbježno dio onoga što je predmet njegova bavljenja.
• On također uspijeva odvojiti svoj profesionalni uvid od svojih svakidašnjih poslova.
• No priličan je podvig postigne li to na posve zadovoljavajući način.
• Time se upozorava na specifičnost predmeta sociologije – društvo, koji sa stajališta spoznaje nije isti
kao predmet drugih znanosti. Vrijednosno neutralna znanstvena spoznaja ne može se ostvariti tako
jednostavno.

13
 BIOLOGISTIČKE TEORIJE
• Prirodoznanstvene evolucionističke koncepcije, pojam evolucije –
proces u kojemu iz elementarnih oblika života spontano nastaju
složeniji i savršeniji oblici. Darwin – borba za opstanak vrsta i prirodna
selekcija; biološki determinizam
• Herbert Spencer – ideja evolucije kao cjelovita koncepcija prirode i
povijesti; skovao sintagmu “preživljavanje najsposobnijih”
• Socijalni darvinizam – pristup koji primjenjuje biološku evoluciju,
posebnu prirodnu selekciju na povijesne promjene, te identificira
promjene kao razvoj u ljudskom društvu
• Sociobiologija – suvremena primjena biologističkih tumačenja,
zasnovana na razvoju genetike, u kojoj se tvrdi da evolucijska sila
prirodne selekcije utječe na ponašanje i društvene karakteristike
populacije, jer geni određuje socijalno ponašanje i društvene institucije
14
 HERBERT SPENCER (1820-1903)
• Temelj Spencerova sustava (evolucionizam, “organicistički
pozitivizam”);
• formulirao ga prije Darwina; svaka živa forma prolazi kroz evoluciju,
mijenja se nastojeći zadržati stabilnost svoje unutarnje strukture i
odnosa s okolinom,
• smjer promjene je od jednostavnih i homogenih prema složenim i
diferenciranim formama.
• proces evolucije obuhvaća neorganski materijalni svijet od kojeg
počinje evolucija, organski svijet prirode te napokon žive
organizme u društvu, kao posljednju fazu evolucije.

15
 Evolucija društva
• Društvo kao i organizam raste i povećava opseg,
• povećanjem opsega raste i složenost njegove strukture,
• porast složenost strukture prati složenost funkcija i povećanje
međuovisnosti dijelova.
• Društvena evolucija ne ovisi o individualnim intencijama i motivima.
• Ljudska se društva prirodno razvijaju od stanja homogenosti prema
stanju složene heterogenosti.

• Društvena evolucija je kretanje od jednostavnih, homogenih i

nediferenciranih prema složenim, heterogenim, diferenciranim i
funkcionalno međupovezanim strukturama.
• Razlika biološkog organizma i društva – u društvu nema organa koji
upravlja dijelovima, čine ga pojedinci i postoji radi njih,
individualizam. 16
 Dva tipa društva
• Vojnički i industrijski tip društva, jednostavniji i homogeniji te
složeniji i heterogeniji tip; društvena stvarnost je mješavina ta dva
tipa, rezultat evolucije od prvog prema drugom tipu
- vojnički tip: homogena društva s visokim stupnjem prisile kojima
upravljaju vojne kaste, suradnja je prisilna, “pojedinac je u
vlasništvu države”, primarni cilj očuvanje društva, a očuvanje člana
sekundarno
- industrijski tip: heterogena društva zasnovana na podjeli rada koja
poštuju osobnu slobodu i ne pribjegavaju upletanju države,
primarni cilj obrana individualnosti građana, dobrovoljna suradnja,
“tendencija da izgubi svoju ekonomsku autonomiju i da se stopi sa
susjednim društvima”

17
 Moderno društvo
• Ideja slobodnog tržišta i konkurencije, ograničiti upletanje i ovlasti
vlade, društvo skup samodjelujućih pojedinaca i najvažnija svojstva
proizlaze iz natjecanja; specijalizacija i međuovisnost povećava važnost
pojedinca.
• Pravo je dvoznačno: zaštita pojedinca od zajednice, ali i ograničenje
slobode. Prava su potrebna radi očuvanja slobode pojedinca: pravo na
život, nepovredivo vlasništvo, slobodu izražavanja i govora, slobodu
mišljenja i religijskog uvjerenja, opće i jednako pravo glasa (i žena),
osobito politička prava manjina, te pravo živjeti izvan dosega države.
• Pravo ograničava slobodu. Što je manje pozitivnog prava, to je više
slobode.
• Obvezno školovanje, državnu brigu o zdravlju, skrb za ugrožene i
siromašne, religiju, pa i registraciju boravka – smatra opasnima za
slobodu pojedinca. Sloboda pojedinca i laissez-faire sustav najbolje
odgovara prirodnoj evoluciji. 18
Sociobiologizam
• R. Dawkins –sebični gen
• Genetsko objašnjenje razvoja života  objašnjenje utjecaja na
društvo
• Cilj gena - širenje, replikacija, dominacija … otuda „sebičnost”
• Ali, sebičnost koja je povezana s altruizmom – briga roditelja za djecu
• Borba spolova – širenje gena različito kod muškaraca i žena

• Kritike!
• Sociobiologizam i rasne teorije: eugenika, devijantnost i geni
Karl Marx
• Konflikt je temelj svih odnosa u društvu

• Razvio specifičnu teorija razvoja društva  Historijski materijalizam

• Napredak tehnologije je bit razvitka društva i temelj povijesti

• Ljudska povijest = razvoj tehnologije + promjene u proizvodnji +

odnosi prema radu

• Materijalni svijet, materijalna proizvodnja = temelj razvoja povijesti i

objašnjenja društva
Marksizam
• Društvo se dijeli na dvije klase:
• Vlasnici sredstva za proizvodnju i viška
• Ostali

• Sredstva za proizvodnju = sve ono što u nekom trenutku stvara višak vrijednosti
• Robovlasništvo – robovi
• Feudalizam – zemlja
• Kapitalizam – kapital (kakav on može biti?)

• Proizvodnja materijalnih dobara stvara suprotstavljene skupine s oprečnim

težnjama
• Razvoj tehnologije i društveni odnosi mogu voditi u promjene, revolucije
• Ustanci robova u Rimu
• Zbacivanje ropstva na Haitiju
• Francuska revolucija i druge građanske revolucije
• Oktobarska revolucija i Kineska revolucija
Marksizam
• Klasna borba - Neizbježnost sukoba radnika i kapitalista

• Radnici prodaju svoju radnu snagu, kapitalisti prisvajaju višak

vrijednosti = vodi sukobu

• „... Historija svakog dosadašnjeg društva je historija klasnih borbi.

Slobodni čovjek i rob, patricij i plebejac, barun i kmet, majstor i kalfa,
ukratko – ugnjetač i ugnjeteni stajali su jedan prema drugome u
stalnoj suprotnosti, vodili neprekidnu, čas skrivenu, čas otvorenu
borbu, borbu koja je završavala revolucionarnim preobražajem
cijeloga društva ili zajedničkom propašću klasa koje su se borile.“
Marksizam
• Razvio koncepte baze i nadgradnje

• Baza = proizvodnja, materijalni svijet, ekonomija

• Baza = kapitalizam = nepravedni, klasni društveni odnosi

• Nadgradnja = društvene institucije (država, pravo, kultura, ideologija,

religija ...) + svijest (vladajuće ideje društva, ideje su vladajuće
klase!!)
• Nadgradnja = izraz klasnih odnosa
Sigmund Freud
• Pojedinci nisu sasvim racionalni u svojem djelovanju
• Na njih utječu emocije i instinkti
• Važna uloga podsvjesnog

• Razvoj psihoanalize i pokušaj shvaćanja procesa razvitka ličnosti

• Uloga seksualnosti, pogotovo u razdoblju djetinjstva

• Edipov kompleks
• Elektrin kompleks

• Seksualnost i osjećaj krivnje  rješenje u razvitku diferencijacije između

podsvjesnog i svjesnog
• Id – podsvjesno
• Ego – svjesno
• Superego – obveze života u društvu KRITIKA!!!!