Vrijednosni papiri

Mjenične radnje i vrste mjenica

Ček

1
 Indosament
• Glavni način prijenosa prava iz mjenice
• Izuzetak mjenice s rekta klauzulom – cesija
• Kod cesije – prenositelj ne odgovara solidarno s drugim
mjeničnim dužnicima, već samo kao građanskopravni
jamac (supsidijarno)
• Na poleđini
• Mora biti bezuvjetan
• Ne smije biti djelomičan
• Bjanko – samo potpis indosanta (mjenica se može dalje
tradirati) 2
 Položaj indosanta – čl.14. ZM
• Odgovara da će mjenica biti akceptirana i isplaćena
• Njegova je obveza uvjetna (kao i trasantova), samo ako
trasat ne akceptira ili ne isplati
• odgovornost se može indosamentom isključiti (“bez
odgovornosti za akcept / isplatu”)
• takva klauzula djeluje samo u odnosu na njega – ne
oslobađa prednike ni sljednike
• takva se mjenica teško plasira

3
 Formalna i materijalna legitimacija
• Formalna legitimacija
• drži mjenicu i može se iskazati neprekinutim nizom
indosamenata
• prvi indosant je remitent (ako se izuzme trasant koji
označuje remitenta) - niz se ne smije prekidati
• Tko ima formalnu legitimaciju može od svih mjeničnih
dužnika zahtijevati isplatu bez objašnjavanja, a ovi su to
dužni platiti čime se oslobađaju svake mjenične obveze

4
 Formalna i materijalna legitimacija
• Platitelj nije dužan ispitivati istinitost potpisa već samo
neprekinuti niz (čl.15. ZM)
• materijalnu legitimaciju ima posjednik mjeničnog papira
• može se, ali i ne mora podudarati s formalnom
• Npr. imalac mjenice ju je dalje indosirao ali je nije
predao već je indosatar u njezin posjed dospio na
nedozvoljeni način (vis, clam precario)
• Ako mjenični obveznik zna da imatelj nema materijalnu
legitimaciju ne smije ga isplatiti
• Od onoga tko je mjenicu stekao samovlasno – rei
vindikacija 5
 Isticanje prigovora
• Ograničeni broj prigovora:
– Objektivni – izviru iz prirode mjenične obveze (npr.
zastara)
– Subjektivni – temelje se na osobnom odnosu
vjerovnika i dužnika; može ih isticati samo jedan
mjenični dužnik i to samo prema imatelju mjenice
(npr. da ugovor nije izvršen, ili je raskinut)
– Ne mogu se isticati prigovori prema jednom
vjerovniku iz odnosa s drugim vjerovnikom

6
 Isticanje prigovora
• Važniji dopustivi prigovori:
– Da mjenica nema sve bitne sastojke (čl.1 i 2. ZM)
– Da se nije smjela preinačiti (čl.68. ZM)
– Da je mjenična obveza zastarjela (čl.78. ZM)
– Da su zbog propuštanja protesta izgubljena regresna prava
(tzv. prejudicirana mjenica) (čl.71. ZM)
– Prigovor mjeničnopravne nesposobnosti (čl.101. ZM)
– Prigovor da mjenica nije prezentirana na akcept (čl.52. ZM)
– Da je bjanko mjenica protupravno ispunjena (čl.16.st.2. ZM)
– itd….
7
 Akcept
• Imatelj mjenice može sve do dospjelosti mjenicu
podnijeti na akcept trasatu
• Pravo, ali ne i dužnost imatelja
• može podnijeti osoba koja mjenicu samo drži –
za akcept se ne ispituje legitimacija
• Akcept je uvijek u korist legitimiranog, bez obzira
tko je podnosi

8
 Akcept
• Trasant
– Može narediti podnošenje na akcept (npr. unutar roka ili bez
roka)
– Može zabraniti podnošenje na akcept OSIM:
• Ako je u pitanju trasirana mjenica plativa kod treće osobe ili u mjestu
različitom od mjesta trasata (tzv. domicilirana mjenica)
• Ako je u pitanju trasirana mjenica na određeno vrijeme po viđenju
(zato jer se od akcepta računa dospijeće)
– Može narediti da se ne podnosi na akcept prije isteka
određenog vremena, ili da se mora podnijeti unutar roka

9
Akcept
• Mjenica na određeno vrijeme po viđenju
– Mora se podnijeti na akcept unutar 1 godine od
izdanja
– Trasant može taj rok skratiti ili produžiti
– Indosanti mogu te rokove skratiti

10
 Akcept
• Nakon što je mjenica podnesena na akcept trasat
može:
– Akceptirati mjenicu
– Odbiti akcept (presumpcija ako je precrtao napisani akcept
ako ga je precrtao prije nego što je mjenicu vratio)
– Zatražiti rok za razmišljanje o tome hoće li je akceptirati
(tempus deliberationis)
– Zatražiti od podnositelja da još jednom sutradan prezentira
mjenicu (čl.23.st.1. ZM); ako podnositelj tako ne postupi gubi
pravo na regres

11
 Akcept
• Radnja se obavlja na samoj mjenici: “priznajem”
“primljena”
• Akcept potpisuje trasat
• Mora biti bezuvjetan, može biti djelomičan
• Ne mora biti datiran osim:
– Kod mjenice plative na određeno vrijeme po viđenju mora jer
se od toga dana računa dospijeće
– Ako u mjenici stoji da se mora podnijeti na akcept u
određenom roku, kako bi se utvrdilo je li doista podnesena
• Ako u ovim slučajevima nije datiran treba podignuti protest

12
 Akcept
• Učinak akcepta: trasat se obvezuje platiti
mjenicu o dospjelosti
• Akceptom trasat postaje glavni mjenični dužnik
• Iako svi potpisnici iz mjenice odgovaraju
regresno ipak se namirenje prvo traži od njega
• Opoziv akcepta moguć dok god mjenicu drži u
rukama

13
 Aval
• Aval = mjenično jamstvo
• Osigurava se jedino isplata mjenice, ali ne i
akceptiranje
• Forma = “per aval”, “kao jamac”
• Može biti i na prednjoj i na stražnjoj strani
• Ako nečiji potpis nije trasantov ili trasatov taj se
potpis smatra potpisom avaliste
14
 Aval
• Avalirati se može za bilo koga, a ako se ne
naznači za koga vrijedi kao da je aval dan za
trasanta
• Avalist odgovara kao i onaj za kojega jamči
• Kad isplati mjenicu avalist stječe prava prema
onome za koga jamči kao i prema ostalim
regresnim obveznicima

15
 Žiro
• Prikriveno mjenično jamstvo
• Ne nalazi se na samoj mjenici jer to dovodi u pitanje
platežnu sposobnost mjeničnih obveznika
• Žirant se ne deklarira otvoreno kao jamac iako stavlja
svoj potpis da mjenicu ojača
• Najčešće je blanko indosant – onome tko stekne takvu
mjenicu stvara privid kao da je već cirkulirala a u stvari
se taj potpis stavlja u trenutku izdavanja mjenice
• Žiranti su građanskopravno gledano jamci

16
 Žiro
• Najčešće je žiriranje blanko mjenica
• Kao ojačanje obveze po bankarskom kreditu
• Žiranti = određeni broj (ovisno o sumi kredita) i
određeni redoslijed (prvi žirant ima
najnezahvalniji položaj)
• Ako on plati u regresnom postupku njemu je
odgovoran akceptant, a drugim žirantima žiranti
koji im prethode
17
 Isplata mjenice
• Isplata na određeni dan ili 1-2 dana koji dolaze
za njim
• Vjerovnik ide dužniku
• Trasat može tražiti predaju mjenice s potvrdom
na mjenici da je isplaćena
• Imalac ne može odbiti djelomičnu isplatu
• Imalac se ne može prisiliti da primi isplatu prije
dospjelosti mjenice
18
 Regres
• Imalac mjenice ima regresni zahtjev prema mjeničnim
obveznicima ako trasat ne plati mjenicu (indosanata,
trasanta i ostalih)
• Regresna isplata prije dospjelosti mjenice može se
tražiti ako je:
– 1) akcept bio potpuno ili djelomično odbijen
– 2) ako je prije ili poslije akceptiranja otvoren stečaj nad
trasatovom imovinom ili je došlo do obustave plaćanja (ili
nije bila moguća ovrha)
– 3) ako je otvoren stečaj nad imovinom trasanta, a ta se
mjenica ne može podnijeti na akcept
19
Regres
• U svim navedenim slučajevima mjenični regres
ima svoj razlog u trasatovu postupku ili u
događajima koji se tiču njegove osobe
• Regresom se traži isplata mjenice
• Ne mora se čekati dospjelost
• Preduvjet regresa je protest

20
 Protest
• Javna isprava i radnja
• Ispravom se na zahtjev imaoca mjenice utvrđuje da su
nastupile činjenice koje daju imatelju pravo na regres
• Protestno tijelo – javni bilježnik mjesno nadležan za
osobu protiv koje se protest podiže
• Izuzeci od obavljanja protesta: klauzula bez troškova
• Glavni razlozi – protest zbog neakceptiranja i protest
zbog neisplate (još: zbog nedatiranja akcepta, odbijanje
isplate intervenijenta, imatelja duplikata ili izgubljene
mjenice)
21
Protest
• Rok – mora se podići jednog od dva radna dana
koji slijede odmah za danom određenim za
plaćanje mjenice (kod mjenica plativih na dan,
na određeno vrijeme od izdanja ili na određeno
vrijeme po viđenju)
• Mjenica plativa po viđenju idući dan od
podnošenja

22
 Protest
• Kako se podiže?
• Imatelj mjenice dostavlja JB:
– Zahtjev za podizanje protesta u pisanom obliku
– Prijepis ili fotokopiju mjenice (original samo na uvid)
– Na temelju toga JB izdaje protestni akt
– Nakon protesta naplata sudskim putem (ovrha ili parnica)
– Vjerovnik tada naplaćuje sve troškove + zatezna kamata od
dospijeća mjenice do naplate

23
 Intervencija
• Služi otklanjanju regresa jer to šteti ugledu regresnih
obveznika
• Do intervencije može doći čim nastupi jedan od razloga
koje zakon priznaje kao osnov za podizanje protesta
(prije ili poslije dospjelosti)
• Pozivna i spontana intervencija
• Pozivna – tzv. adresa po potrebi radi akcepta ili isplate
• U korist bilo kojeg regresnog obveznika (“Prihvaćam za
čast N.N.”) ako ne naznači smatrao bi se avalistom

24
 Intervencija
• Intervencija akceptiranjem – moguće je samo prije
dospjelosti mjenice i to one koja se može podnijeti na
akcept (npr. zabranjeno akceptiranje - ne!)
• Pozivnu intervenciju akceptom imatelj je dužan prihvatiti
ali spontanu može odbiti !!
• Intervenijent odgovara kao i njegov honorat
• On nema status glavnog mjeničnog dužnika (iako taj
status nastaje mjeničnim akceptom)

25
 Intervencija
• Intervencija isplatom – imatelj ima dužnost prihvatiti
isplatu, ako intervenijent nudi puni iznos
• Najkasnije sutradan nakon posljednjeg dana
dopuštenog za podizanje protesta zbog neisplate
• Ako odbije isplatu tada gubi regresna prava prema
onima koji bi takvom isplatom bili oslobođeni
• Ako više intervenijenata ponudi isplatu tada treba
prihvatiti isplatu onoga koji oslobađa najviše regresnih
obveznika

26
 Zastara
• Zastarni rokovi nisu jednaki za sve mjenične obveznike
• Svi zahtjevi protiv akceptanta 3 godine od dospjelosti
• Zahtjevi imaoca protiv indosanata i trasanta -1 godinu
od pravodobnog protesta (ili od dospjelosti ako je to
mjenica “bez troškova”)
• Zahtjevi indosanata jedhih protiv drugih i protiv trasanta
– 6 mjeseci od dana kad je indosant iskupio mjenicu

27
 Vlastita mjenica
• Izdatnik se obvezuje da će sam o dospjelosti platiti
mjenicu
• Npr: “Dana 1.01. 2006. platit ću za ovu mjenicu po
naredbi Ive Ivića svotu od 3.000,00 kn”
• Blanketi za vlastitu mjenicu ne postoje ali se mogu
iskoristiti oni za trasiranu
• Tada izdatnik mora sebe označiti i kao izdatnika i kao
trasata
• Na mjenicu se primjenjuju propisi o trasiranoj osim kada
je to suprotno njezinoj prirodi
28
 Vlastita mjenica
• Kod vlastite mjenice nema akcepta
• Izdatnik vlastite odgovara kao akceptant
trasirane
• Protiv njega ne treba protest, već samo protiv
indosanata
• Aval ako nije naznačeno vrijedi za izdavatelja

29
 Ček
• Bitni elementi:
– 1) oznaka da je ček
– 2) bezuvjetni uput da se plati određena svota novca
iz trasantovog pokrića
– 3) ime onoga koji treba platiti (trasat)
– 4) mjesto gdje treba platiti
– 5) oznaka dana i mjesta čeka
– 6) potpis onoga tko je ček izdao
30
 Ček - svrha
• Sredstvo plaćanja a ne sredstvo kreditiranja
(“ček na poček”)
• Oblik bezgotovinskog plaćanja – smanjuje se
cirkulacija efektivnog novca
• Pojednostavljuje i pojeftinjuje platni promet
• Platežno svojstvo čeka vidi se iz njegove
dospjelosti po viđenju
• Čekovne obveze su samostalne i stroge
31
 Subjekti
• Isti kao i kod mjenice (trasant, remitent, trasat)
• ! Trasat ! kod čeka plativog u zemlji ček se može
vući samo na banku
• Tj. ček se može trasirati samo na osobu kod koje
trasant ima pokriće
• Trasant bi trebao imati pokriće već u trenutku
izdavanja čeka (kazneno djelo)

32
 Subjekti
• Ime osobe kojoj ili po čijoj naredbi se treba platiti
(remitent) nije bitan sastojak jer ček može glasiti
na sva tri načina ( mjenica ne može na
donositelja)
• I kada glasi na ime prenosi se indosamentom –
za razliku od mjenice na ime koja se prenosi
cesijom
• Zato ček ima manje bitnih sastojaka

33
 Dospijeće i ostali “bitni
pretpostavljeni elementi”
• Mjenica dospijeva na 4 načina a ček može
dospijevati samo po viđenju
• Za mjesto izdanja i mjesto plaćanja vrijedi ista
presumpcija kao i kod mjenice
– Mjesto uz trasanta
– Mjesto uz trasata

34
 Analogna primjena ZM
• Sve vezano za indosament isto je, osim što je
trasatov indosament nevaljan
• Formalna i materijalna legitimacija – isto
• Kod čeka nema akcepta (a vista)
• Aval – isplata trasata se ne može osigurati
avalom

35