IZBORNA

MOTIVACIJA
Izborna motivacija obuhvata čitav niz faktora koji opredjeljuju odluku birača da li
da izađu na izbore i, ako izađu, za koju stranku ili kandidata da glasaju.

Faktori koji opredjeljuju izborno ponašanje po R. Habereleu:

■ Ciljno-racionalna motivacija
■ Emotivno-afektivna motivacija
■ Referentna motivacija
■ Instrumentalno-racionalna motivacija
Izborna participacija i apstinencija

1. Izlazak na izbore je po pravilu visok uoči rata, na početku dubokih kriza i sl. ,
ali značajno opada poslije rata, sa produžavanjem krize
2. Što su izbori neizvjesniji, izglednije je da će pojedinačni glas biti odlučujući, veća je
instrumentalna vrijednost glasanja, pa i vjerovatnoća da izlazak na izbore bude
visok
3. Izlazak na izbore dijelom je uslovljen razvijenošću socijalne odgovornosti
4. Nezainteresovani građani uvijek apstiniraju
5. Unutrašnji sukob osjećanja birača
Izlaznost na izbore u Srbiji 1990.-2014.
Izborna motivacija: Razlozi glasanja za
određenu stranku i kandidata
1. Socio-demografski model – klasno glasanje, porodično, grupno
POSREDNE DETERMINANTE
2. Ekonomski model izbornog ponašanja IZBORNOG PONAŠANJA
3. Psihološki model izbornog ponašanja
4. Stavovski model
5. Model A. Campelle –partijska indetifikacija, imidž partije NEPOSREDNE
DETERMINANTE
i kandidata, teme koje partija pokreće IZBORNOG PONAŠANJA
Anketa 2017.