Professional Documents
Culture Documents
Regulisanje I Upravljanje Saobraćajnim Tokovima
Regulisanje I Upravljanje Saobraćajnim Tokovima
Regulisanje I Upravljanje Saobraćajnim Tokovima
semestru
Obavezan predmet
Nosi 8 ESPB
= , n=1,2,3,4,... Gde je :
-broj svih nezgoda na saobraćajnoj mreži na određenom
rastojanju
≥ 1 gde je:
N- broj nezgoda na bormiranoj dužini l=0,3 km.
Pri analizi saobraćajnih nezgoda obično se uzima
rastojanje koje nije kraće od 1 godine a duže od 3
godine.
Učestalost saobraćajnih nezgoda tesno je povezana sa
gustinom saobraćajnog toka.
Gustina saobraćajnih nezgoda Gn po jedinici dužine
izražava se:
Gn = gde je
Gn – prosečna gustina saobraćajnih nezgoda na kilometar
posmatranog dela puta
Rn = gde je :
Rn – relativni broj saobraćajnih nezgoda na milion
vozilo/kilometara.
Q- prosečno dnevno opterećenje izraženo brojem vozila na
dan.
t - vreme posmatranja u danima.
Težina saobraćajnih nezgoda, Tn se izračunava :
Tn = n1 *NL + M2NT+m3NP gde je :
Tn – težina saobraćajnih nezgoda
NL – broj nezgoda sa lakše povređenima
NT – broj nezgoda sa teže povređenima
NP – broj nezgoda sa poginulima
n1 , n2 , n3 – koeficijent za pojedine vrste
saobraćajnih nezgoda (n1=50 ; n2=70 ; n3=130)
pomoću kojih se mogu svesti različite vrste
saobraćajnih nezgoda na isti uporedni broj
Relativni stepen opasnosti Rns izračunava se :
Rns= gde je :
q= g * V (voz/h) gde je :
q- protok vozila (voz/km)
g-gustina saobraćajnog toka (voz/h)
V-brzina saobraćajnog toka (km/h)
Veličina razmaka između vozila u nizu rso može se
dobiti :
rso= 1000/g (m/voz)
g=1000/ rso (voz/km)
q=g*V=1000/ rso *V (voz/h)
I kako je propusna moć N jednaka maksimalnom
protoku N=qmax
N=
Ako za jedan smer vožnje postoji veći broj
saobraćajnih traka, propusna moć će biti veća, ali ne
srazmerno povećanju broja saobraćajnih traka, nego
umanjena za redukcijski koeficijent
NN = γ * n*N gde je:
NN –propusna moć više saobraćajnih traka
n-broj saobraćajnih traka
γ- redukcijski koeficijent
Vrednost koeficijenta γ iznosi za 2 trake 0,9 , a za 3 od
0,75-0,78 , a za cetiri od 0,6 – 0,65
(samo u slučajevima kada je saobraćajni tok homogen )
Praktična ispitivanja propusne moći (q=g*V) npr.
Kritična gustina po jednoj saobraćajnoj traci nalazi se
u intervalu qkrit =40-50 (voz/km) i da pri gustini qmax
=150-160 (voz/km) dolazi do zagušenja saobraćajnog
toka.
Kritične brzine nalaze se najčešće u intervalu
Vkrit =48-56 (km/h)
Propusna moć puta sa dve saobraćajne trake za dvosmerni
saobraćaj (N1)
N1= 2200*n1*K1*K2*K3*K4*k1 (voz/h)
Propusna moć autoputa sa četiri ili više traka
N2= 2200*n2*K1*K2*K3*K4*k1 (voz/h) gde je
N1-propusna moć u oba smera na putu sa dve saobraćajne
trake za dvosmerni saobraćaj (voz/h)
N2- propusna moć u jednom smeru na autoputu
n1-broj saobraćajnih traka u oba smera
n2-broj saobraćajnih traka u jednom smeru
K1-korekcijski faktor uticaja širine saobraćajnih traka
K2-korekcijski faktor uticaja tipa saobraćajnica i
saobraćajnih traka
K3-korekcijski faktor udaljenosti bočnih smetnji
K4-korekcijski faktor uticaja veličine i dužine uzdužnog
nagiba
k1-korekcijski faktor uticaja sastava saobraćajnog toka
Sirina Korekcijski faktor K1
saobracajne
trake Saobracajnice bez fizicki odvojenih Saobracajnice sa fizicki
smerova voznje odvojenim smerovima voznje
2 trake 4trake
F= * *P