KISELE KIŠE

Izradila grupa učenika 8.d razreda

Mentorica: Vedrana Bebić

 Ciljevi projekta:

Proširiti elementarno znanje o kiselim kišama

Izmjeriti pH vrijednost uzoraka kišnice u
našem gradu
Razvijati svijest o važnosti smanjenja
proizvodnje štetnih plinova.
 Metode rada:
Rad s raznim informacijama
Prikupljanje podataka o kiselim kišama iz
različitih izvora.
Praktičan rad
Izrada PowerPoint prezentacije.
 Istražili smo:

Što je „čista” kiša, a što kisela kiša?

Kako nastaju kisele kiše?
Zašto su kisele kiše štetne?
 Što je „čista” kiša, a što kisela kiša?
Pojmom kisela kiša opisuje se onečišćenje kiše, snijega, magle, rose
i drugih padalina kiselinama koje nastaju u atmosferi.
Stupanj kiselosti otopina može se iskazati tzv. pH vrijednostima
koje mogu biti od 0 do 14.
Na skali pH vrijednosti od 0-14
pH vrijednost 7 je neutralna,
vrijednosti manje od 7 su rastuće kisele,
a veće od 7 rastuće lužnate.
Raspodjela je eksponencijalna pa je tako neka tvar s pH vrijednošću
4 deset puta kiselija od tvari s pH vrijednošću 5 i stotinu puta kiselija
od tvari s pH vrijednošću 6.
Vrijednost pH oborina ≥ 5.6 označuje „čiste kiše”, a
pH vrijednost od 5.5 na niže odnosi se na kiselu kišu.
Blaga kiselost „čiste kiše” potječe od prisutnosti ugljične
kiseline koja nastaje u reakciji ugljičnog (IV) oksida iz
atmosfere i vode.
CO2 + H2O → H2CO3
 Kako nastaje kisela kiša?
Štetni plinovi: sumporni, dušikovi i ugljični oksidi prirodno nastaju
aktivnošću vulkana, biološkom razgradnjom i od šumskih požara.
Prirodno nastale količine štetnih plinova vrlo su male u odnosu na one
koje izravno proizvodi čovijek u industriji, termoelektranama,
kućanstvima, korištenjem prijevoznih sredstava.
Izgaranjem fosilnih goriva: nafte, prirodnog plina i ugljena koji sadrže
sumpor nastaju sumporov (IV) oksid, ugljikovi oksidi, čime se
koncentracija ugljikova (IV) oksida u zraku jako povećava te oksidi
dušika.
Sagorijevanje drva i drugih naftnih goriva također pridonosi stvaranju
štetnih plinova.
U ispušnim plinovima prijevoznih sredstava nalazi se dosta oksida
dušika.
Sumporov (IV) oksid u reakciji s kisikom iz zraka djelomično prelazi
u sumporov (VI) oksid.
OTAPANJEM SUMPOROVIH OKSIDA U KAPLJICAMA VODE
NASTAJU JAKO RAZRIJEĐENA SUMPORASTA I SUMPORNA
KISELINA.
Dušikov (II) oksid u reakciji s kisikom iz zraka
djelomično prelazi u dušikov (IV) oksid.
Otapanjem dušikova (IV) oksida u kapljicama vode
nastaju jako razrijeđene dušična i dušikasta kiselina.
Kiseli karakter padalinama daju i jako razrjeđena
klorovodična kiselina te ugljična kiselina.
Te kiseline potom padaju na Zemlju zajedno s kišom
čineći kiselu kišu.
Ispitivanja pokazuju da sumporna i dušična kiselina
snose najveću odgovornost za kiselost kiša.
Dio procesa nastajanja kiselih kiša može se prikazati ovako:

SO2 + H2O → H2SO3 – sumporasta kiselina

2SO2 + O2 → 2SO3
SO3 + H2O → H2SO4 – sumporna kiselina

2NO + O2 → 2NO2
2NO2 + H2O → HNO3 + HNO2
dušična k. dušikasta k.
 Štetno djelovanje kiselih kiša

Kisele kiše štetno djeluju na:

o biljke i tlo
o život u vodi
o zdravlje čovjeka
o građevine
 Biljke i tlo

Kisele kiše usporavaju rast svih usjeva i općenito biljaka te

oštećuju šume.
Kisele kiše oštećuju drveće i to:
lišće i iglice, nove izdanke, koru, korijen…
Na tlo utječu tako što otapaju i ispiru hranjive tvari iz njega
npr. : magnezij, kalcij i kalij koji su potrebni biljkama za rast i
razvoj.
Istodobno uzrokuju oslobađanje tvari u tlu koje su otrovne za
biljke npr. : aluminij, bakar i željezo.
Te tvari štetno djeluju na korijen biljaka. Vodom dospijevaju u
lišće ili iglice te oštećuju njihova tkiva. Posljedice su mrlje
smećkaste boje.
Šume u visokim planinskim područjima su
najugroženije jer rastu na tankom tlu a i okružene su
kiselim oblacima i maglom.
Zimzeleno drveće (posebice jela, potom smreka) je
više pogođeno djelovanjem kiselih kiša nego
listopadno od kojih je najugroženiji hrast.
Pojam izumiranja šuma označava štete na velikim
površinama šume koje izazivaju odumiranje iglica i
lišća.
Glavni uzrok izumiranja šuma su kisele kiše.
U Hrvatskoj su najugroženije šume Gorskog kotara.
Sušenje jele u Gorskom kotaru
 Život u vodi
Prirodno, većina rijeka i jezera ima pH vrijednost
između 6-8. Pod utjecajem kiselih kiša pH vrijednost
pada.
U tlu ostvaruju oslobađanje aluminija koji je otrovan
za sve životinje u vodi.
Aluminij i niska pH vrijednost vode smanjuju
reprodukcijsku sposobnost riba te dovode do
smanjenja tjelesne mase riba.
Kod ekstremnih pH vrijednosti mogu čak ribu i ubiti,
što uzrokuje smanjenje populacije i biološke
raznolikosti.
Neke biljke i životinje mogu bolje podnjeti kiselinu u
vodi od drugih. Uglavnom, kod pH razine 5, većina
ribljih jajašaca neće se razviti u mlađ.
Tako, u nekim jezerima kaskadno nestaju sve
životinje.
Dušična kiselina kiselih kiša uzrokuje
smanjenje kisika u vodi.
Posljedice su: bujanje algi, narušavanje
zdravlja riba i školjaka, nestanak morske trave
i koraljnih grebena.
Još jedan štetan element za ribe je klor.
Klor je često normalan sastojak zemlje (u
malim količinama) , ali ako dođe u okoliš riba
može biti smrtonosan.
 Zdravlje čovjeka
Sumporovi i dušični oksidi opasni su za ljudsko
zdravlje. Udisanje čestica tih plinova dovodi do
razvoja bolesti i prerane smrti npr. astme ili bronhitisa.
Kontaminirana hrana (najčešće morski plodovi) može
dovesti do povećanja aluminija u ljudskom tijelu do
opasne razine.
Kisele kiše mogu dovesti do opterećenja podzemnih
voda, a time i pitke vode teškim metalima (aluminij,
bakar…)
Tako se čovjek izlaže pojačanom unošenju teških
metala u organizam.
 Građevine
Kisele kiše djeluju na kamene i mramorne
građevine i spomenike, koji su u posljednjih
stotinjak godina više oštećeni nego od svog
postanka pa do početka dvadesetog stoljeća.
Vapnenac i mramor otapaju se u vodi kiselih
kiša.
CaCO3 + H2SO4 → CaSO4 + H2O +CO2
Štetno djelovanje na kamene spomenike i građevine
 Uradili smo:
Prikupili smo uzorke kišnice.
Izmjerili smo sondom pH vrijednost uzoraka
kišnice na Institutu za more i priobalje
Sveučilišta u Dubrovniku.
Proizveli smo u razredu umjetnu kiselu kišu.
Umjetnom kiselom kišom (sumporastom
kiselinom) smo prskali listove ukrasne
koprive.
Mjerenje pH vrijednosti uzoraka kišnice
 Tablica - prikaz rezultata

Uzorak kišnice Vrijeme Mjesto pH vrijednost

prikupljanja prikupljanja uzorka
1. 5. siječnja kućno dvorište 6.20
2. 5. veljače pod školskim 7.98
olukom
3. 6. veljače pod školskim 7.60
olukom
4. 8. veljače školsko dvorište 6.81
5. 21. travnja kućno dvorište 5.96
Iz dobivenih rezultata možemo konstatirati da
na našem području u dane uzimanja uzoraka
nije bilo kiselih kiša.
Listovi prskani vodom - zdravi
Listovi prskani kiselinom -
oštećeni
Djelovanje 17%-tne klorovodične kiseline na vapnenac
Djelovanje 17%-tne klorovodične kiseline na vapnenac
Djelovanje 17%-tne klorovodične kiseline na mramor
 Predlažemo:

Nastaviti poučavati nove generacije učenika sa

štetnim učinkom kiselih kiša.
Što manje zagađivati okoliš!
Svaki učenik može dati svoj mali doprinos smanjenju
emisije štetnih plinova u atmosferu štedeći električnu
energiju na sljedeći način:
isključiti grijaća tijela, svjetlo i druge električne
uređaje kada nisu potrebni,
koristiti nemotorna vozila i javni prijevoz kad god je
to moguće.
Mi čuvamo okoliš.