DF BIH projekat “Rad sa učenicima posebnog

interesovanja za fiziku i pripreme za takmičenja”

Rješenja 1. zadaće za 9.razrede

03.12.2013. Selver Pepić

pepicselver@gmail.com
 Kriteriji za dobro rješenje zadatka
• Dobro rješenje je ono koje je napisano čitko (nema
preklapanja redova, niti skakanja sa jednog dijela
papira na drugi), u kojem ima komentara, tako da se
zna kako je zadatak riješen (a ne da neko pomisli
kako je rješenje prepisano/zapamćeno). I naravno,
tačno rješenje je poželjno, kao i skica/slika, posebno
ako se u rješenju traže vektori.
• Uz to, važne formule koje se koriste kasnije u zadatku
treba označiti (jednačina 1, *, itd), te rješenja svakog
dijela zadatka treba uokviriti, tako da su lako vidljiva.
 Ko je predao zadaću
• Almir Bećirović
• Harun Arnautović
• Ismail Ičanović
• Medina Dugonjić
• Berina Biberović
• Edo Fejzić
 Z2 - Loše gume
• Dva auta sa različitim vrstama guma usporavaju
zajedno na pravom i suhom putu, sa početnom
brzinom 100 km/h. U početnom trenutku, auta se
nalaze jedno pored drugog, i počinju kočiti u
istom trenutku. Kada se jedno od auta zaustavi,
drugo se i dalje kreće, sa brzinom od 37 km/h, i
zaustavi se 6 metara dalje od prvog auta.

• Koliki je odnos horizontalnog usporenja drugog

auta u odnosu na prvo?
Najkraće moguće rješenje zadatka napisala je Medina Dugonjić, jer nije pretvarala jedinice
kh/h u m/s. U ovom zadatku jedinice nije potrebno pretvarati, jer se traži odnos ubrzanja,
tj. broj a ne fizikalna veličina sa jedinicom. Ili bolje rečeno, jedinice za brzinu se pokrate u
razlomku, pa ostane samo broj.
*U slučaju da je v1 izraženo u km/h, a v2 u m/s, onda se brzine moraju pretvoriti u iste
jedinice (bilo koje, samo neka su iste) – tada se one krate u razlomku i dobije se željeni
rezultat.
Nažalost, ovo rješenje na takmičenju ne bi imalo sve bodove: razlog je to sto u od 4. reda
rješenja nisu napisane jedinice (npr. treba 37 kh/h, a ne samo 37).
Najdetaljnije rješenje napisao je Edo Fejzić, koji je uz odnos ubrzanja našao i koliko ona
iznose. Uz to, napisao je šta tačno radi u kojem dijelu zadatka, što komisija voli da vidi, tako
da bi na takmičenju za ovo rješenje dobio sve bodove.
Koristan savjet: na takmičenju ili bilo kojem ispitu morate UVJERITI komisiju da
zapravo znate zadatak koji radite, tj. da možete pričati/pisati o tom zadatku i
njegovom rješenju. Uz to, rješenja sa komentarima je lakše pregledati jer su
dijelovi zadatka jasno podijeljeni – što komisija naravno voli.
 Z3 - Teški marsovci
• Jačina gravitacionog polja na Marsu je 3.71
m/s2. Marsovac na Marsu ima masu od 60kg.
Kolika je njegova masa kada je na Zemlji?
Koliko ja njegova težina na Zemlji?

• Da li je istina kada Zemljanin iste mase kao

Marsova ode na Mars i kaže da mu je posjeta
Marsu “teško pala”? 
Još jedno kratko rješenje, ovaj put od Berine Biberović. Ovakvo rješenje je
odlično za zadaću, ali se može (nažalost) dogoditi da komisija kaže kako nije
napisano šta je G1 i G2 (iako je jasno zbog oznaka gm i gz šta je u pitanju).

Malo detaljnije rješenje je napisao Edo Fejzić (na sljedećoj strani). Opet,
komentari na zadatak su ono zbog čega bi komisija dala više bodova za
njegovo rješenje nego za rješenje dolje.
 Z4 - Pretvaranje jedinica

• 1m2 = ? cm2
• 0.3 L = ? cm3
• 4µm = ? cm
• 9 mg = ? kg
• 0.01 mm3 = ? dm3
• 0.5 pF = ? mF
I još jedno kratko rješenje od Berine
Biberović:

Savjet: naučite da koristite naučne oznake

(10^nešto) za označavanje vrlo velikih ili
malih brojeva, jer to uštedi dosta vremena i
smanjuje vjerovatnoću da napravite grešku.

Primjeri:

10 000 = 1*104
0.0004 = 4*10-4

Uz to, ako niste sigurni koliko 1m2 iznosi cm2,

napišite koliko 1m iznosi cm, pa kvadrirajte
tu jednačinu:

1m = 100cm

1m2 = 1m * 1m = 100 cm * 100 cm =

10 000 cm2
 Z5 - Odnos sila
• Dva protona, svaki mase mp=1.67 x 10-27 kg i
naboja q=+1.6 x 10-19 C , nalaze se na
udaljenosti od r=0.2 nm.
• Odredi iznos gravitacione i elektrostatičke sile
između protona, i nađi njihov odnos.
• Koju silu možemo zanemariti u datom slučaju?
• Izračunati isti odnos za dva elektrona.
Ovaj zadatak je do kraja tačno uradila samo Berina Biberović. Jedino u njenom rješenju je
nađen odnos sila za oba slučaja: protone i elektrone.

U tekstu zadatka nije zadana masa elektrona, ali je data u 7. zadatku, a i lako se može naći
na kraju bilo koje knjige iz fizike. Na sajtu http://www.wolframalpha.com/ (na engleskom)
možete naći vrijednost raznih konstanti ili npr. broja atoma u ljudskom tijelu.
Ono što je posebno važno naglasiti u ovom zadatku je da odnos sila ne zavisi od
udaljenosti između čestica. Zbog toga bi se očekivalo da bi elektrostatička sila uvijek bila
veća od gravitacione.
Ali pošto postoje 2 suprotne vrste naboja, za veliki broj čestica (ljudsko tijelo – 7*1027
čestica) el. sila pozitivnih i negativnih naboja se pokrati, dok se gravitaciona sila sabira
(masa je uvijek pozitivna!). Za još veći broj čestica (Zemlja – 1050), gravitaciona sila je
dominantna.
 Z6 - Naboji na kvadrat
• U tjemenima kvadrata stranice 10 cm redom
su raspoređena tačkasta naelektrisanja q, 2q,
3q i 4q, gdje je q=0.1µC.
• Nađi silu koja djeluje na tačkasto
naelektrisanje q koje leži u ravni kvadrata i
podjednako je udaljeno od svakog njegovog
tjemena.
U ovom zadatku je samo potrebno izračunati 4 sile te ih sabrati (vektorski kako treba).
Rješenje ovog zadatka najbolje je uradila Berina Biberović. Ono što se može svim
rješenjima ovog zadatka zamjeriti je to što pola vas (osim Almir Bećirović i Edo Fejzić) ne
crta vektore sila koje računa. Zbog toga je na kraju nejasno u kojem to smjeru djeluje
rezultujuća sila.
Još jedan savjet: ako se traži sila / iznos sile, ne ostavljajte u krajnjem rezultatu
bilo koji izraz poput korijen(2) i slično, nego neka rezultat bude neki broj. I
naravno, pazite na jedinice.
 Z7 - Atom

• Elektron kruži oko nepokretnog protona

ugaonom brzinom 1016 rad/s.
• Koliki je poluprečnik putanje?

• Masa elektrona je 9.1 x 10-31 kg, a naelektrisanja

protona i elektrona su 1,6 x 10-19C.
Ovaj zadatak jedino je riješio Edo Fejzić. Iako niste radili kružno kretanje na nastavi, lako
se moglo saznati (internet!) da je za kružno kretanje na udaljenosti r od nekog centra,
potrebno da prema tom centru stalno djeluje sila čiji iznos mora biti m v2 / r, kao i to da
se kod kružnog kretanja izraz v/r naziva ugaona brzina.
U datom zadatku, elektrostatička sila privlačenja između protona i elektrona mora biti
jednaka izrazu gore.
 Z8 - Klatno 1
• Mala izolatorska kugla mase 2g, obješena je o
20 cm dugu nit koja se nalazi u homogenom
električnom polju (slika dolje lijevo).
• Ako se kugla nalazi u položaju ravnoteže kada
sa vertikalom zaklapa ugao od 15o, koliko je
ukupno naelektrisanje kugle?
Slika uz Z8
Ovaj zadatak tačno su riješili samo Medina Dugonjić i Edo Fejzić. Razlog malog broja
rješenja je (vjerovatno) to što je za rješavanje zadatka potrebno znati osnovnu
trigonometriju – tj. šta znače funkcije sinus, kosinus i tangens. Na sljedećoj stranici je
detaljno napisano rješenje.
 Z9 – Klatno 2
• Dvije sfere mase 2g su obješene o niti dužine
10 cm (slika desno). Homogeno električno
polje ima pravac x-ose.
• Ako sfere imaju naelektrisanja -5x10-8C i
+5x10-8C, odrediti intenzitet električnog polja
koja omogućava da sfere budu u ravnoteži pod
uglom od 10o
Slika uz Z9
Ovaj zadatak riješio je
samo Edo Fejzić.

Za vježbu, pokušajte ga
riješiti sami.

A za kraj, famozni zadatak

1. sa crvima:
 Z1 - Crvi
• Dva crva imaju jednake mase od 10g. Jedan je
20cm dug (mršavi crv), a drugi je 10cm dug
(debeli crv). Crvi se nalaze ispred prepreke
visoke 10cm, preko koje koju žele da pređu.

• Kojem crvu je potrebno manje energije kako bi

prešao preko prepreke?
• Kakve veze ima ovaj problem crva sa sportom?
 Slika uz Z1
na slici je gusjenica, a ne crv, ali
nema veze, rješenje je isto
Pokušaj rješenja, sa tačnim rezultatom, ali iz pogrešnih razloga:
Uobičajena greška je bila to da je rad potreban za savladanje sile teže
računat preko visine prepreke, što daje isti rezultat za oba crva.
Rad potreban za savladavanje sile teže se treba računati preko promjene
visine centra mase crva, a ta promjena nije ista za oba crva.

Kao što se vidi iz slike, promjena visine centra mase za mršavog crva je
5cm, a za debelog 7,5 cm, tako da je rad za debelog crva 50% veći od rada
mršavog crva.
U opštem slučaju, centar mase nekog tijela se ne nalazi uvijek na istom
položaju u odnosu na tijelo, pa čak ne mora biti ni unutar samog tijela (slike
dolje).

Tu činjenicu koriste skakači u vis kako bi što više spustili svoj centar mase,
jer time troše manje energije pri skoku, tj. mogu dostići veću visinu.
 I za kraj...
• Pri izradi zadaće dozvoljeno je i preporučljivo
korišćenje interneta, postavljanje pitanja oko
zadataka, i bilo kojih drugih metoda koje vode
rješavanju zadaće, a koje ne uključuju
prepisivanje zadaće od drugih.