(Flaker, Velek) 1790-1830. romantizam dominantan kao epoha – pravac u svim većim evropskim književnostima Problem jedinstva romantizma kao stilsko- tiploškog pravca – može se odrediti kao period, ali što postoji ogromna raznolikost u njemu POJAM ROMANTIČNO Avgust Vilhelm Šlegel – uvodi opoziciju romantično-klasično u svojim predavanjima o drami - opreka srednjevekovne i renesansne književnosti klasicizmu - kao pridev odnosi se na srednjevekovni roman i označava pustolovno, fantazijsko, oseećajno, čudno Die Romantik – kod Novalisa počinje da se odnosi na moderne pesnike, usvaja se u Francuskoj, ali ne prodire u Englesku ROMANTIZAM KAO PRAVAC
Svet čovekovih osećanja
Dominaija iracionalnog nasuprot racionalizmu
Izvorišta u narodnoj umetnosti i usmenom
stvaranju svog i drugih naroda, u udaljenim vremenima i prostorima Osporavanje teze o antičkoj umetnosti kao idealnoj Istorizam – buđenje nacionalne svesti VELEK:
Romantizam (…) je sticanje svesti o u osnovi
subjektivnom obeležju duha. Romantičar je biće koje je otkrilo da je središte. Nije važno što je svet objekata van domašaja, on zna da u dubini njegovog bića postoji nešto što se ne može izjednačiti sa objektom, a što je ja-subjekt, najautentičniji deo njegovog ja ili onaj koji on najradije priznaje za svoj. Lišen periferije, romantičar će se dugo zbližavati sa ja, sa središtem. (1966: 203)