Platonova teorija odgoja

Izradio: Ivan Beroš

Kolegij: Filozofija odgoja i obrazovanja
Datum: 13.12.2014.
Sadržaj

▪ Uvod
▪ Slika unutar koje Platon živi i stvara

▪ Platonova teorija odgoja

▪ Brak, obitelj i djeca u ”Državi”

▪ Zaključak
 Uvod
• Obrađuje se Platonova teorija odgoja iznesena u dijelu Politea ili Država.

• Postoje pozitivne i negativne strane ove teorije odgoja, te one pozitivne koje se ne koriste u
praksi mogu svojom primjenom donijeti značajan napredak.

• U prvom dijelu izlaganja ukratko će biti opisan Platonov život i društveno-političke prilike u
kojima se živio, te njihov utjecaj na nastajanje njegova filozofsko-pedagoškog sustava.

• U drugom dijelu će biti prikazan uzrok nastanka ”Države” i njen ustroj. Naglasak će biti
stavljen na razjašnjenje formiranja odgojno-obrazovnog sustava, njegova cilja i zadataka.

• I na kraju će se u sažetom iskazu donijeti Platonove misli o obiteljskom životu. Nastojat će se

ukazati što je pozitivno a što negativno unutar Platonove teorije odgoja.
 Slika unutar koje Platon živi i stvara
▪ Platon je rođen 427.pr.n.e. u Ateni ili Egini u
aristokratskoj obitelji. Prošao je tadašnji
sustav obrazovanja (muzički + gimnastički)
odgoj. Odrasta i ulazi u politički život u
teško vrijeme: Peloponeski rat je
osiromašio i raslojio gradove što dovodi do
zanemarivanja javnih poslova. Tridesetorica
na vlasti demokraciju zamjenjuju tiranijom i
progone protivnike. Suprotstavlja im se i
Sokrat, Platonov učitelj, a Tridesetorica ga
optužuju za bezboštvo i u montiranom
procesu osuđuju na smrt. Ovaj događaj
snažno utječe na Platona te on odustaje od
političkog djelovanja, napušta Atenu i
putuje po južnoj Italiji i Egiptu.
▪ Opisani događaji potiču Platona na
razmišljanje te uviđa da je demokracija
nevaljala; tada započinju njegova
nastojanja oko kreiranja idealne države.
Uzima se da je ovaj pokušaj prvi u mnoštvu
pokušaj stvaranja utopističkog državnog
uređenja. Iz teorijskih razmatranja nastaje
Akademija (oko 385.pr.n.e.) kao oruđe za
stvaranje čuvara-filozofa. Njen značaj i obol
suvremenoj znanosti je nemjerljiv.
▪ Postavlja vrlinu i ćudoređe kao temelje na
kojima nastaje opisano državno uređenje.
▪ Pokušao je na Siciliji praktično ostvariti
svoje ideje, no to je neslavno završilo.
 Platonova teorija odgoja
Odgojnu teoriju iznosi u sklopu
procesa formiranja zamišljene
”Države” koja ima za cilj
pronalaženje i definiranje
pravednosti. Sudjeluju: Sokrat,
Glaukon, Adimant, Platon i drugi.
Pravednost je da svatko radi ono
što najbolje odgovara njegovim
sposobnostima. Sukladno tome
država ima tri staleža: čuvare,
obrtnike i zemljoradnike. Trodijelna
struktura se temelji na Platonovom
poimanju ljudske duše kao
sastavljene od voljnog, razumnog i
požudnog dijela.
Odgoj mora ostvariti zamišljeni
ideal i integrirati ga u državno
uređenje.
▪ Odgojno-obrazovni sustav ima primarno, ali ne i
isključivo zadaću odgoja čuvara. Kakav bi odgoj trebao
biti? Onakav kakav se razvio kroz povijest: za tijelo
vježbanje, a za dušu glazba, što je kombinacija atenskog
i spartanskog odgoja. Započinje se s muzički odgojem i
potom se prezati na tjelesni.
▪ Ističe je odgojna uloga i snaga umjetnosti, te ono od
toga što neće ući u odgojni sustav: antički mitovi koji
kazuju neprilične priče o bogovima. Prvo što djeca čuju
treba da budu najljepše priče o vrlini.
▪ Potrebno je uspostaviti ravnotežu između različitih
odgojnih područja jer njihova neravnoteža ima štetne
posljedice na razvoj odgojenika.
Platonova društvena piramida
 Tjelesni odgoj
Temeljno odgojno područje i uvjet ostvarenja kalakagatosa. Započinje veoma rano i traje čitav
život, a treba paziti da se odgojenici previše ne zanesu tjelovježbom. Pretjerana tjelovježba
stvara okrutnu, dok njen izostanak stvara meku i plašljivu osobu. Balans između ovih krajnosti
predstavlja osnovu formiranja valjanih čuvara, a time i idealne države.

Čuvari trebaju biti srčani u obrani domovine što znači prema svojima pitomi, a na neprijatelje
ljuti. Platon tvrdi da će pojedinac to postići jedino ako je od prirode miroljubiv i pun ljubavi za
obrazovanjem. Ono ima presudni značaj u razvoju pojedinca koji će biti koristan i vrijedan član
zajednice.

U funkciji jačanja i razvijanja odgojenika uspostavlja se veza između zdravlja i prehrane, te se

ističe potreba mjere u njenom konzumiranju i odgovarajuće pripreme.
Cilj tjelesnog odgoja je buđenje volje, a uključuje izdržljivost, igru, ples i hrvanje. I žene su
obuhvaćene tjelesnim odgojem jer trebaju biti zdrave ako žele rađati zdravu djecu i obrana.
 ¸Plan i program tjelesnog odgoja

Provodi se u odgojnim zavodima – palestrama. Djeca se isključuju iz obitelji i odnose u navedene

zavode nakon usvajanja osnova muzičkog odgoja.

Obuhvaća gimnastičke vježbe koje imaju cilj ostvarenja ideala lijepog i skladno razvijenog tijela.

U tjelesni odgoj spada i primjerena ishrana i liječnički nadzor što ustvari predstavlja suvremeni
sustav odgoja.

Tjelesni odgoj se sastoji od više elementa koji uključuju vježbe na vježbalištu – plesanje i
hrvanje. Potonje je odlučujući faktor u ratnim sukobima, a plesanje ima funkciju prikazivanja
pjesničkog izričaja ili uspostavljanje izvrsnog tjelesnog stanja.
 Muzički odgoj
Platonov pojam muzičkog odgoja obuhvaća današnji moralni i estetski odgoj. Cilj je muzičkog
odgoja da one koji su sposobni za određeno zanimanje, položaj i odgovornost do njega dovede,
a to će se postići odgovarajući obrazovanjem.

Muzički odgoj je namijenjen čuvarima koji moraju biti skloni učenju i znanju (filozofiji) jer će
jedino na taj način moći kontrolirati svoju agresivnu prirodu.

Čuvare je potrebno stalno iskušavati, zaplašivati i nuditi im naslade da se vidi tko posjeduje
odgovarajuće sposobnosti, rođenjem i odgojem, da bi bio čuvar države.

Platon se služi razlikovanjem koje svaki pojedinac rođenjem donosi na svijet. Naime po njemu
dušu svakog pojedinca krasi određeni plemeniti metal: tako se pojavljuju zlatne, srebrne i
željezne pojedince.
 Sadržaj muzičkog odgoja
Glavni elementi za postizanje ciljeva muzičkog odgoja su glazba, pjesništvo i ostalo
stvaralaštvo.
Platon je poznat po svom kritičkom stavu prema dva navedena oblika stvaralaštva pa tako za
književnost kaže da priče o svadljivim, neposlušnim i okrutnim bogovima koje nalazimo kod
Hesioda i Homera ne treba čitati odgojenicima. On je tako žestok u ocjeni književnosti jer
smatra da djeca prvo obrazovanje dobivaju putem priča.
Ovo možemo razumjeti kada shvatimo značaj i utjecaj književnosti u vrijeme antičke Grčke.
Ističe se potreba stvaranja estetskih dijela s neporecivom i očitom odgojnom vrijednošću.

U području glazbe Platon uvodi mnoštvo ograničenja. Tvrdi da je ritam presudan za oblikovanje
karaktera, a odgovarajući ritam posjeduju jedino dorska i frigijska glazba, te sve ostale vrste
glazbe treba ukloniti iz države. Glazba koja odgaja mora imati ritam koji potiče na miran i
spokojan život u skladu s državnim uređenjem.

Glazbu i ostalo stvaralaštvo treba regulirati zakonom zato jer sve što dopire do oka i uha mora
biti korisno, te zbog snažnog utjecaja ritma i harmonije na dušu. Platon posvećuje toliku pažnju
glazbi je smatra da ona, uz filozofiju, predstavlja put k lijepom.
Platonova teorija obrazovanja i
alegorija špilje
 Brak, obitelj i djeca u ”Državi”
Zbog njegove ideje sveopćeg zajedništva koja se proteže i na obitelj Platona smatraju
osnivačem komunizma.
Kaže da čuvari nemaju svojine a sve što im je potrebno za život priskrbit će im ostali staležu u
zamjenu za zaštitu.
Budući ipak imaju obitelj i djecu, ali ne u današnjem smislu tih pojmova, zakonski se određuje i
regulira odgoj već od najranije dobi. Zakoni obuhvaćaju posebne ustanove u koje se smještaju
djeca, reguliraju odnose između supružnika, roditelja i djece i djece međusobno.
Ukazuje se na važnost pravilnog odabira partnera kako bi porod bio valjan a provodi ga država.
Žena odabrana za čuvara mora imati jednake prirodne sposobnosti kao i on što znači da mora
biti mudroljubiva, sposobna za tjelovježbu i rat, te srčana i sposobna bditi nad državom. A da bi
se odgojile takve žene potreban im je cjelovit odgoj, muzički i tjelesni.
Sve žene i sva djeca su zajednička svim muškarcima unutar države; roditelj ne poznaje vlastito
dijete i obratno.
Potrebno je selektivno stvarati parove tako da najbolji imaju što više, a najloši što manje dijece.
Porod prvih treba obrazovati, a drugih ne i za tu činjenicu znaju samo vladari države.
 Zaključak
 Prvi cjeloviti odgojni sustavi razvijaju se u doba antičke Grčke – Platon i Aristotel.
 Definira se odgojni ideal i njemu se stremi a temelj je razvoj svestrano razvijene ličnosti.
 Ističe se dvojakost ljudi: postojanje duhovne i intelektualno-tjelesne sfere ličnosti, njihove
povezanosti kao i potrebe ujednačenog razvoja.
 Ukazuje se na presudnu ulogu pedagoških nastojanja u postizanju sretnog života u državi.
 Ovaj odgojni sustav se temelji na načelu urođenih sposobnosti, tj. na teoriji nativizma koja
kaže da se pojedinac rađa s određenim sposobnostima, te da je zadaća države da iste
identificira, adekvatnim obrazovanje do potpunosti razvije i naposljetku iskoristi za
odgovarajuću svrhu.
 Kao najsnažniji pokušaj da se postavi siguran temelj za realiziranje ovog sustava razvija se
teorija zajedništva obitelji koja bi trebala zaustaviti sve loše što vidimo u postojećim
državama.
 Budući živi u vremenu prevrata i nestabilnosti ovim dijelom Platon pokušava ponovno
uspostaviti narušeni društveni poredak i jednoznačnost djelovanja.
 Platon nam daje temeljni nacrt hipotetskog društvenog uređenja s mnoštvom teorijskih ideja
i praktičnih implikacija.