Evidencija obrtnih sredstava u obliku

gotovine i gotovinskih ekvivalenata

 Evidencija obrtnih sredstava u obliku gotovine i
gotovinskih ekvivalenata

• Pod gotovinom se podrazumijevaju neposredno, bez

ikakvih ograničenja, raspoloživa zakonska sredstva
plaćanja
• gotovina se koriste i za plaćanje pribavljenih sredstava (u
obliku stvari i prava), kao i za plaćanje, na drugi način
nastalih obaveza, pa je neophodno raspolagati
odgovarajućim novčanim sredstvima, tj. gotovinom.
 Gotovina i gotovinski ekvivalenti
1. gotovina: 2. gotovinski ekvivalenti:
- gotovina u domaćoj - hartije od vrijednosti
valutu, - plemeniti metali i predmeti
- gotovina u stranoj valuti, od plemenitih metala
- depoziti po viđenju (žiro i
tekući računi)
 Gotovina i gotovinski ekvivalenti

1. Gotovina a priori spada u obrtna sredstva banke

• Sva povećanja ili smanjenja novčanih sredstava banke

posledica su njenog pojavljivanja kao posrednika i
učesnika u platnom prometu (plaćanju obaveza, naplati
potraživanja i dr.).
• gotovina se pojavljuje kao:
a) žiro računi su oni računi sa kojih njihovi vlasnici (koji su
i učesnici u platnom prometu) plaćanja vrše maksimalno
do visine raspoloživih sredstava na njima.
• žiro račun može biti u domaćoj valuti i devizni račun.
 Gotovina i gotovinski ekvivalenti

• b) Blagajna je organizacioni dio banke preko koje se

vrše gotovinska plaćanja i gotovinske naplate. Blagajna
može biti u domaćoj valuti i devizna blagajna.
2. Gotovinske ekvivalente čine:
a) Hartije od vrijednosti mogu biti u obliku blagajničkih
zapisa, obveznica, državnih zapisa, certifikata o depozitu
i dr. Emitovane hartije od vrijednosti banka može
direktno prodavati na finansijskom tržištu ili može
uzimati kredite, i na taj način pribaviti likvidna novčana
sredstva
 Gotovina i gotovinski ekvivalenti

2. Gotovinske ekvivalente čine:

a) Hartije od vrijednosti mogu biti u obliku blagajničkih
zapisa, obveznica, državnih zapisa, certifikata o depozitu
i dr.

b) Zlato i ostale plemenite metale čine zlato koje je

neposredno unovčivo (zlatnici, zlatne poluge i dr.), kao i
ostali plemeniti metali (platina, srebro) koji su
neposredno unovčivi
 Gotovina i gotovinski ekvivalenti

• Evidentiranje gotovine vrši se u glavnoj knjizi i

dnevniku glavne knjige finansijskog knjigovodstva. Za
evidentiranje gotovine u blagajni, vodi se Blagajnički
dnevnik,

• Za knjigovodstveno praćenje stanja i promjena stanja

gotovine i gotovinskih ekvivalenata u aktuelnom kontnom
okviru predviđena je Klasa 0
 Gotovina i gotovinski ekvivalenti

• Promjene vezane za gotovinu i gotovinske ekvivalente

su brojne. Radi se o promjenama povećanja i promjenama
smanjenja i transformacije jednog u drugi oblik
• Dokumenta u vezi ovih promjena su brojna:
- izvod žiro računa,
- blagajnički dnevnik (sa prilozima: dnevnik uplata, nalog
blagajni za isplatu, nalog blagajni za naplatu, blagajnički
ček, opšta uplatnica ...),
- dokumenti platnog prometa itd.
Poreski aspekt finansijskih i novčanih usluga

• Oslobađaju se od plaćanja PDV-a: (član 25. s.1. t. 4 i 5 Zakona)

-  finansijske usluge, uključujući: 
a)    odobravanje i upravljanje kreditima, garancijama ili drugim oblicima
kreditnog osiguranja od strane kreditora; 
b)    usluge koje su povezane s upravljanjem depozitima, ušteđevinom i
bankovnim računima, vođenjem platnih transakcija, prenosom i izvršavanjem
dospjelih obaveza, unovčavanjem čekova ili drugih finansijskih instrumenata,
izuzev s plaćanjem dugova i faktoringa; 
c)    transakcije, uključujući vrednosne papire, koje se odnose na novčanice i
kovanice koje predstavljaju zakonsko sredstvo plaćanja u svakoj zemlji, izuzev
kolekcionarskih predmeta (kovanica od zlata, srebra i drugih materijala,
novčanica koje se ne koriste kao zakonsko sredstvo plaćanja i kovanica
numizmatičke vrijednosti); 
d)   trgovanje dionicama ili drugim vidovima učešća u preduzećima, obveznicama i
drugim vrednosnim papirima, uključujući njihovo izdavanje, osim čuvanja
vrednosnih papira; 
e)    upravljanje investicionim fondom; 
-    isporuke zlata Centralnoj banci Bosne i Hercegovine; 
 Primjer za vježbe
1. 19.01.2008. godine na osnovu Izvoda žiro računa br. 11. vidi se
da je blagajnik blagajničkim čekom broj 1. podigao sa žiro
računa iznos od 8.000,00 KM.
2. 19.01.2008. godine na osnovu blagajničkog dnevnika br. 1. vidi
se da je blagajnik sa žiro računa podigao 8.000,00 KM. i unio
novac u blagajnu.
3. 20.01.2008. godine sa žiro računa je doznačen iznos obavezne
rezerve CB u iznosu od 40.000,00 KM. (Izvod žiro računa br.
12.).
4. 22.01.2008. godine banka je otkupila efektivni strani novac od
građanina u iznosu od 10.000,00 EUR-a po kupovnom kursu od
1,950 KM za 1 EUR i isplatila 19.500,00 KM. Srednji kurs za 1
EUR je 2,00 KM. (Dnevnik devizne blagajne br. 1. i Dnevnik
blagajne br. 2.).
5. 23.01.2008. godine banka je efektivni strani novac u iznosu od
5.000,00 EUR-a uplatila na svoj devizni račun kod domaće
banke, a 4.000,00 EUR-a na devizni račun kod inostrane banke.
 Primjer za vježbe
6. 24.01.2008. godine banka je prodala efektivni strani
novac građaninu u iznosu od 1.000,00 EUR-a po
prodajnom kursu od 2,050 KM. za 1 EUR. (Dnevnik
blagajne br. 3. i dnevnik devizne blagajne br. 3.).
7. 27.01.2008. godine banka je kupila obveznice koje je
emitovala domaća banka po nominalnoj vrijednosti
obveznica u iznosu od 50.000,00 KM. (Izvod žiro računa
br. 13).
8. 30.01.2008. godine banka je naplatila obveznice u
iznosu od 50.000,00 KM. i kamatu u iznosu od 2.000,00
KM. (Izvod žiro računa br. 14).
9. 31.01.2008. godine otkupljeno je zlato na šalterima
banke u iznosu od 2.000,00 KM. (Dnevnik blagajne br.
4.).