ali ne i zločin protiv osobe, jer postoji pristanak osobe da na taj način migrira.

Trgovi-na ljudima i krijumčarenje ljudi

su dvije različite pojave, koje imaju sličnosti (uglavnom su povezane sa migracijama), ali i razlike. Kod krijumčarenja
ljudi uglavnom je riječ o međunarodnoj nezakonitoj migraciji, koja je u jednom dijelu puta podržana kriminalnim
aktivnostima, a trgovina ljudima može biti vezana i samo za jednu državu i odvijati se unutar granica jedne zemlje.
Kod krijumčarenja ljudi i ilegalnih migracija krše se zakoni jedne zemlje koji reguliraju prelazak granice i režim
stranaca i u tom slučaju zaštitni ob-jekt je država i bezbjednost granica. Kod trgovine ljudima štite se osnovna ljudska
prava od nasilja, eksploatacije i zlostavljanja. Kod krijumčarenja ljudi odnos migranata i onih koji organiziraju
ilegalno prelaženje granice se završava sa obavljenim poslom, to jeste kada se pređe granica, dok se odnos između
trgovaca i žrtava nastavlja i dalje po dola-sku u zemlju destinacije putem iskorištavanja i zavisnosti
ali ne i zločin protiv osobe, jer postoji pristanak osobe da
na taj način migrira. Trgovi-na ljudima i krijumčarenje ljudi
su dvije različite pojave, koje imaju sličnosti (uglavnom su
povezane sa migracijama), ali i razlike. Kod krijumčarenja
ljudi uglavnom je riječ o međunarodnoj nezakonitoj
migraciji, koja je u jednom dijelu puta podržana
kriminalnim aktivnostima, a trgovina ljudima može biti
vezana i samo za jednu državu i odvijati se unutar granica
jedne zemlje. Kod krijumčarenja ljudi i ilegalnih migracija
krše se zakoni jedne zemlje koji reguliraju prelazak
granice i režim stranaca i u tom slučaju zaštitni ob-jekt je
država i bezbjednost granica. Kod trgovine ljudima štite se
osnovna ljudska prava od nasilja, eksploatacije i
zlostavljanja. Kod krijumčarenja ljudi odnos migranata i
onih koji organiziraju ilegalno prelaženje granice se
završava sa obavljenim poslom, to jeste kada se pređe
granica, dok se odnos između trgovaca i žrtava nastavlja i
dalje po dola-sku u zemlju destinacije putem
iskorištavanja i zavisnosti
ali ne i zločin protiv osobe, jer postoji pristanak osobe da
na taj način migrira. Trgovi-na ljudima i krijumčarenje ljudi
su dvije različite pojave, koje imaju sličnosti (uglavnom su
povezane sa migracijama), ali i razlike. Kod krijumčarenja
ljudi uglavnom je riječ o međunarodnoj nezakonitoj
migraciji, koja je u jednom dijelu puta podržana
kriminalnim aktivnostima, a trgovina ljudima može biti
vezana i samo za jednu državu i odvijati se unutar granica
jedne zemlje. Kod krijumčarenja ljudi i ilegalnih migracija
krše se zakoni jedne zemlje koji reguliraju prelazak
granice i režim stranaca i u tom slučaju zaštitni ob-jekt je
država i bezbjednost granica. Kod trgovine ljudima štite se
osnovna ljudska prava od nasilja, eksploatacije i
zlostavljanja. Kod krijumčarenja ljudi odnos migranata i
onih koji organiziraju ilegalno prelaženje granice se
završava sa obavljenim poslom, to jeste kada se pređe
granica, dok se odnos između trgovaca i žrtava nastavlja i
dalje po dola-sku u zemlju destinacije putem
iskorištavanja i zavisnosti