,,O nasilju’’ – Hana Arent

Ko je bila Hana Arent?

• Čuvena politička teoretičarka, koja je odbijala

titulu filozofkinje.
• Rođena 1905. godine u Hanoveru
(Njemačka) u jevrejskoj porodici.
• Već 1933. Arentova biva uhapšena zbog
istraživanja nacističkog anti-semitizma.
• Izbjegla u Francusku, gdje je do 1940. radila
u jevrejskim izbjegličkim organizacijama.
• Sa suprugom Hajnrihom Bliherom 1941.
odlazi u SAD (New York).
2
Iskustvo zla i nasilja
• Hana Arent je pripadala
krugu velikih mislilaca koji
su predvidjeli zla koja će
uslijediti, pa su bili
primorani da pobjegnu iz
Nasilje Masa
Njemačke.
• Kontroverzna, provokativna,
često pogrešno
Banalnost interpretirana.
Razvoj
zla
• ,,Ajhman u Jerusalimu’’
,,Porijeklo totalitarizma’’
,,Položaj čovjeka’’ ,,O
revoluciji’’...
 Koncepcija čovjeka kod Hane
Arent

•Humanističko shvatanje čovjeka.

•Čovjek NIJE animal rationale; Fenomene čovjeka i svijeta

njegovog djelanja ne možemo posmatrati kroz prizmu
istraživanja životinjskog svijeta i tzv. urođenih nagona i
pojava.

•Djelanje je ključno svojstvo čovjeka, iz kog, između ostalog,

nastaje i nasilje.

4
 I dio eseja - Uvod

•Vijek ratova i revolucija (Lenjin).

•Tehnički razvoj (sredstava nasilja).

•Apokaliptična šahovska igra između supersila

•Ne postoji konačan arbitar u međunarodnim poslovima

•Bankrotstvo nacionalne države i njenog koncepta suvereniteta

•Futurologija – San futurologa se može u ostvariti samo u svijetu u kome se nikada

ništa značajno ne dešava; Projekcije sadašnjosti na budućnost; Pompezne
pseudonaučne teorije

•Tehnološki ,,progres’’ u toliko mnogo slučajeva vodi

pravo u propast
 Nasilje i studentski protesti

•Za nasilje su uvijek potrebna ORUĐA

•Nasilje je nepredvidivo i proizvoljno; Veliku ulogu igra fortuna

•Nasilje NIJE: nastavak politike drugim sredstvima/produžetak diplomatije

(Klauzevic), akcelerator ekonomskog razvoja (Engels)

• Nova ljevica – prva generacija koja treba da odraste u sijenci atomske bombe;
Sa druge strane su militanti - ,,ekstremisti’’, glorifikatori nasilja

•Studentski protesti: prevelika popustljivost vaspitanja u Americi, odsustvo

slobode u Istočnoj Evropi, eksplozivna reakcija na suviše veliki autoritet u
Njemačkoj i Japanu, suviše velika sloboda na zapadu, poguban nedostatak
posla za studente u Francuskoj, preobilne mogućnosti za napredovanje na
gotovo svim poljima u SAD-u; Ipak, studentski bunt je GLOBALNI FENOMEN
 II dio eseja – Pojmovne
distinkcije
•Autori se najčešće ne bave temeljno pitanjem nasilja, te naivno izjednačavaju
nasilje i moć; Kritika ljevice i desnice.

•MOĆ – Djelanje u saglasnosti; Počiva na brojnosti, pa možemo reći da

pojedinac ima moć onda kada iza njega stoji grupa ljudi koji su ga ovlastili da
djela u njihovo ime.

•SNAGA – Svojstvo inherentno jednom objektu ili jednoj osobi i pripada

njihovom karakteru.

•SILA – Energija koja se oslobađa fizičkim ili socijalnim pokretima (,,sila

prirode’’, ,,sila prilike’’)

•AUTORITET – Bespogovorno priznavanje od strane onih od kojih se očekuje

poslušnost, nisu potrebni ni prinuda ni priznavanje. Autoritet ne može da postoji
bez poštovanja.
 Nasilje i moć kao isključive
kategorije

•NASILJE – Djelanje bez rasprave ili govora i bez razmišljanja o posljedicama.

•MOĆ I NASILJE SU SUPROTNOSTI; Tamo gdje jedno vlada, drugo je odsutno.

Nasilje se javlja tamo gdje je moć ugrožena. Nasilje može da uništi moć.

•Takođe, nasilje i teror nisu isto; Teror je oblik vladavine koji nastaje kada se nasilje,
pošto je uništilo svu moć, ne povlači, već, naprotiv, zadržava punu kontrolu. Svaki oblik
organizovane opozicije mora da nestane prije nego što teror krene punom silom.

•Nasilje može da bude opravdano, ali nikada ne može biti LEGITIMNO. Za moć je
potrebna legitimnost.
 III dio eseja – Korijeni i priroda
nasilja
•Da bismo znali da će se ljudi boriti za svoju domovinu, gotovo da i nije bilo potrebno da
otkrivamo instinkte ,,grupnog teritorijalizma’’ kod mrava, riba i majmuna.

•Rezultati istraživanja i u društvenim i u prirodnim naukama imaju tendenciju da nasilno

ponašanje prikažu kao ,,prirodno’’ ponašanje više nego što bismo bili spremni da bez
takvih istraživanja prihvatimo.

•Teorijski, ništa ne bi moglo da bude opasnije od tradicije organskog mišljenja u

političkim stvarima, pomoću koje se moć i nasilje tumače biološkim terminima.
 Nasilje nije iracionalno

•Nasilje nije ni životinjsko, ni iracionalno.

•Opšte je mjesto da nasilje često nastaje iz bijesa, a bijes zaista može biti
iracionalan ili patološki, ali takav može da bude i svaki drugi ljudski afekat. Bijes
nikako nije automatska reakcija na bijedu i patnju kao takve; Bijes se javlja
samo tamo gdje postoji razlog za sumnju da se uslovi ne mijenjaju iako bi mogli
biti promijenjeni

•Pribjegavati nasilju u suočavanju sa užasnim događajima i uslovima veoma je

primamljivo zbog njegove inherentne neposrednosti i brzine.

•Nasilje nikada nije iracionalno, već je logična i racionalna konsekvenca nekog

faktora uticaja.
 Rasizam

•Rasizam nije činjenica života, za razliku od rase, već IDEOLOGIJA.

•Eksplicitni ideološki sistem

•Maksima bijelih liberala - ,,Svi smo krivi’’ izaziva racionalni ,,crnački

bijes’’. TAMO GDJE SU SVI KRIVI, NIKO NIJE KRIV; Priznanja kolektivne
krivice su najbolja moguća zaštita od otkrivanja vinovnika.

•,,Svi bijelci su krivi’’ nije samo opasan nonsens, već i rasizam u

obrnutom smislu.

•Optužbe na račun Hane Arent (pokret ,,Crna moć’’)

 Šta slijedi?

•Birokratizacija svijeta; Vladavina Nikoga – najgori oblik vladavine: Opasan oblik

dominacije – Vladavina zamršenog sistema biroa u kojima niko, ni pojedinac ni
najbolji, ni nekolicina ni mnogi, ne može biti odgovoran, što bi se pravilno moglo
nazvati vladavinom Nikoga.

•Javlja se neobična nova vrsta nacionalizma, koja se obično shvata kao

SKRETANJE UDESNO, mada je vjerovatnije da je to indikacija jednog sve većeg i
širom svijeta rasprostranjenog nezadovoljstva ,,veličinom’’ kao takvom.

•Dok su nacionalna osjećanja u prošlosti imala tendenciju da ujedine različite

etničke grupe tako što su njihova politička osjećanja usmjeravala na naciju u
cjelini, sada posmatramo kako etnički ,,nacionalizam’’ počinje da prijeti da rasturi
najstarije i najbolje uspostavljene nacionalne države (Škotlanđani i Velšani,
Bretonci i Provansalci).

•Centralizacija postaje kontraprodukativna.

 Literatura

Arent, Hana. O nasilju. Alexandria Press. Beograd, 2002.

Čupić, Čedomir. Politička antropologija, Hrestomatija. Fakultet političkih nauka

Univerziteta u Beogradu/Čigoja štampa Beograd. Beograd, 2002.

Bernstein, Richard J. 2011. Hannah Arendt’s reflections on violence and power. Iris III:
3–. 30