Upravljanje Sustavom Zagrijavanja Tople Vode Solarnom Energijom - Boris Rogić

You might also like

You are on page 1of 37

UPRAVLJANJE SUSTAVOM

ZAGRIJAVANJA TOPLE VODE


SOLARNOM ENERGIJOM

BORIS ROGIĆ
Sunčeva energija
Veliki dio zračenja na zemlju dolazi u IC spektru i u obliku svijetlosti

Prednosti
• Neiscrpan i besplatan energetski izvor: oko 1.36 kW/m2
• Ne zagađuje okoliš
• Ušteda drugih energenata (fosilna goriva, el. struja)
• Nema potencijalnih opasnosti korištenja
• Za niskotemperaturne sustave u kućanstvima i visokotemperaturne u industriji-
sunčeve elektrane i peći

Nedostatci
• Velika raspršenost (do 1000 W/m2 )
• Neravnomjerna raspoređenost
• Promjenjivost intenziteta (doba dana, godišnje doba)
• Nepouzdanost (vremenske prilike )
Srednja godišnja ozračenost plohe RH

Srednja dnevna ukupna


Ozračenost vodoravne plohe
Za siječanj [kWh/m2]
Jakost sunčevog zračenja ovisno o oblačnosti

•Jakost sunčevog zračenja ako je nebo vedro iznosi 1000W/m2,


bez obzira na to radi li se o ljetnom ili zimskom danu

•Ako Sunce proviruje kroz oblake ta je vrijednost 600 W/m2

•Pri oblačnom nebu na kojem se Sunce još može razabrati,


jakost zračenja iznosi 300 W/m2

•A pri posve oblačnom nebu 100 W/m2


Solarni kolektori
• Kolektor je osnovni dio svakog solarnog sustava. U njemu dolazi do
pretvorbe Sunčeve u toplinsku energiju. Dozračena Sunčeva energija
prolazi kroz prozirnu površinu koja propušta zračenje samo u jednom
smjeru te se pretvara u toplinu koja se predaje prikladnom prijenosniku
topline: solarnom radnom mediju
stakleni pokrov kučište
polazni vod
a)Ravni ili pločasti
kolektor

povratni vod
apsorberska ploča
izolacija polazni i povratni
staklene cijevi vodovi
sa vakuumom
b)cijevni ili vakuumski
kolektor

apsorberska ploča
Podjela kolektora prema izvedbi

• Ravni ili pločasti


• Vakuuski ili cijevni
•Apsorberi za bazene

•Sa integriranim spremnikom

•Koncentrirajući
Osnovni dijelovi solarnog sustava
•kolektor
•spremnik tople vode s izmjenjivačem topline
•solarna stanica sa pumpom i regulacijom
•razvod s odgovarajućim radnim ( solarnim ) medijem
•Spremnik tople vode je dio solarnog sustava koji služi za izmjenu
topline s ogrjevnim medijem sustava grijanja ili potrošnom
toplom vodom te za njihovu pohranu.

Dvije osnovne izvedbe spremnika


• Jednostavan – samo za pripremu PTV-a
• Kombiniran - za sustave PTV-a i grijanja
Dva osnovna solarna sustava s obzirom na opremu

a)Pasivni ( prirodno strujanje fluida )

-Bez posebne termotehničke opreme – provođenje topline


-Slobodna konvekcija

b) Aktivni ( s prisilnom cirkulacijom )

-Složeniji od pasivnog
-Cirkulacija pomoću pumpe. Nije važan međusobni položaj kolektora i spremnika,
manji promjer cijevi
Podjela:
-Direktni-za područja gdje ne postoji opasnost od smrzavanja-PTV struji
direktno kroz kolektor. Nije moguće dodavanja sredstva protiv smrzavanja.
-Sustav sa pražnjenjem-zaštita od smrzavanja ispuštanjem vode iz kolektora i
vanjskog dijela cjevovoda.
-Indirektni-za područja gdje postoji opasnost od smrzavanja, PTV se zagrijava
preko izmjenjivača. Moguće je dodavanje sredstva protiv smrzavanja u krug
kolektora
Podjela prema ogrjevnom mediju
• S kapljevinom: voda, smjese sa vodom
• Zračni
Problemi s kapljevinom- korozija, kondenzacija vlage iz zraka,
skupljanje vlage, opasnost od smrzavanja
Solarni medij
•Solarni medij je tvar koja struji (cirkulira) kroz sustav, odnosno cijevi
razvoda solarnog kruga od kolektora do spremnika u kojemu dolazi do
izmjene topline s potrošnom toplom vodom ili ogrjevnim medijem sustava
grijanja. Kao solarni medij najčešće služi voda, odnosno njezina smjesa s
glikolom ili drugim sredstvima za sprječavanje smrzavanja.

Zahtjevi koji se postavljaju na solarni medij su:


•primarno: što niže ledište
•čim više vrelište
•veliki specifični toplinski kapacitet
•nezapaljivost i neotrovnost
•mala viskoznost
•nekorozivnost i agresivnost na materijale cijevnog razvoda
Četiri osnovne izvedbe solarnih sustava za grijanje vode

1. Termosifonski solarni sustav

2. Solarni sustav s dodatnim


izmjenjivačem topline
• Solarni sustav s kombiniranim
(bivalentnim) spremnikom

•Solarni sustav s dva


spremnika
Solarni sustav za zagrijavanje vode
• Potrebno je konstruirati solarni sustav za
zagrijavanje vode za četveročlanu obitelj u
kući od 100 m2 na području grada Zagreba.
Kuća je okrenuta u smjeru istok-zapad.
Potrebno je vidjeti kakav bi sustav došao u
obzir,ovisno o utvrđenoj potrebnoj količini
potrošnje vode.
Proračun
Utvrđivanje potrošnje tople vode

U kućanstvima topla voda se koristi za raznorazne namjene. Najčešća upotreba tople vode je za

•tuširanje, kupanje, pranje kose


•pranje ruku
•perilicu rublja
•perilicu posuđa
•te za grijanje,preko poda ili preko konvektora
•ostalo

Iz Končarevog priručnika se mogu pročitati slijedeći podatci:


Potrošak tople vode
Ukupno
Potrošak energije
dnevno po
osobi
[kWh]
količina temperatura sveden na 60 °C
[l] [°C] [l]

Što znači:
• kod niskih zahtjeva 20....50 4 osobe*60
37....60 lit=24012....30
lit. dnevno 0,8 ...2,0

• kod visokih zahtjeva 50....100 37.... 60 30....55 2,0...4,0

Srednja vrijednost 60 48 33.5 2.4


Srednja ozračenost Suncem na području grada Zagreba
Srednja ozračenost za Zagreb, južna strana
Kut °>
Praćenje Sunca
Mjesec 0 30 40 50 60 90

kWh/m2, dan
1. 1,01 1,51 1,63 1,72 1,77 1,7 1,98
2. 1,76 2,45 2,6 2,69 2,73 2,47 3,16
3. 2,64 3,25 3,34 3,36 3,3 2,67 4,1
4. 4,06 4,45 4,41 4,28 4,05 2,75 5,78
5. 5,32 5,34 5,13 4,82 4,4 2,53 7,23
Tada je srednja
6. godišnja
5,72 5,5 5,21ozračenost
4,81 4,31 1311 kWh/m
2,3 7,6
2 ili
7. 5,88 5,77 5,5 5,11 4,61 2,51 7,92
3.59 kWh/m28. dnevno
5,14 .
5,47 5,35 5,12 4,77 2,99 7,25
9. 3,81 4,59 4,67 4,65 4,52 3,45 5,94
10. 2,24 3,06 3,22 3,31 3,33 2,92 3,95
11. 0,98 1,31 1,38 1,43 1,45 1,33 1,58
12. 0,73 1,02 1,08 1,13 1,16 1,09 1,26
kWh/m2, god,
1....12 1178 1311 1305 1272 1211 861 1732

Izvor: Sunčevo zračenje na području RH- Energetski institut Hrvoje Požar,Zdeslav Matić,
Zagreb 2007.
Uzme li se Vaillantov kolektor auroTHERM VFK 145 V
Tip uređaja: solarni pločasti kolektor Jedinica auroTHERM VFK 145 V auroTHERM VFK 145 H auroTHERM VFK pro 125

sa stupnjem iskoristivosti 0.95, dobije se:


Površina brutto/netto m2 2,51 / 2,35 2,51/2,35 2,51/2,35

Sadržaj apsorbera I 1,85 2,16 1,85

Priključak  kWh  kWh DN kWh16 (G 3/4" )


 I c radni tlak2    3.59 2  0.bar95  3.41 2
16 (G 3/4" ) 16 (G 3/4" )
EMaksimalni
 m  m m 10 10 10

Izolacija mm 40 40 40

ili Solarno
za cijeli kolektor:
staklo (transmisija) % 91 91 88

Stupanj apsorpcije (iskoristivost) % 95 95 90

Emisija apsorbera % 5 5 10

 kWh 
Solarni osjetnik (promjer) kWh
 
E  I c  2   S m 2   3.59 2  2.51m 2  0.95  8.6kWh
mm 6 6 6

 m 
Temperatura mirovanja, maks. °C 210 210 190
m
Faktor konverzije (prema EN 12975) % 80,0 80,0 74

Koeficijent prolaza topline W/m2K 3,7 3,7 2,8

Koeficijent prolaza topline ovisan o temperaturi W/m2K2 0,012 0,012 0,056

zaDimenzije:
srednju dnevnu ozračenost.
Visina mm 2033 1233 2033

Širina mm 1233 2033 1233

Dubina mm 80 80 80

Težina kg 38 38 38
kWh
Maksimalna ozračenost pod tim kutom je u sedmom mjesecu i iznosi 5,77 2
m

tj. za četvorni metar:

kWh kWh
E  5.77 2  0.95  5.48 2
m m

ili cijeli kolektor:

kWh
E  5.77 2  2.51m 2  0.95  13.75kWh
m

za srednju dnevnu ozračenost


Zagrijavanje vode
Prema azimutu sunca, podloga je osunčana otprilike od 5:00 do
19:00 sati, tj. 14 sati dnevno.
Za energiju od 13.75kWh to bi značilo uključenu snagu od 982W
tokom 14 sati.
Model sustava zagrijavanja vode
Sa jednim panelom
Sa dva panela
Sa slavinom
Prema formuli:
dT
Dobije se da je masa vode za Tul=12°C Q =80°C
i Tmax C mv=174 kg ili 174 lit. za jedan panel. Ta količina
vode ne odgovara jer ne pokriva srednje zahtjevedt
od 240 litara za četiri osobe, već samo
minimalne. Ugradnjom drugog
J panela, zagrijalo 
kJbi se 348 kg vode  Tul na
Tmax dnevno  
K 80°C te time pokrili i
maksimalni zahtjevi982.14  4,1813  mv 
s  K  kg 14h
U tom slučaju uzelo bi .se J kolektora auroTHERMJ VFK 145 V i80  12K 
982 14dva  4,1813 103  mv  spremnik VEH SN 350/3 sa
ugrađenim grijačem za dogrijavanje
s KkW.
vode od 3,6  kg 50400s
mv  174kg Ili 174 litre
Određivanje smjese kolektorskog kruga

• Najčešće se koriste kao mediji smjesa vode i


etilen-glikola sa primjesom 35% do 55% i
propilen-glikola sa udjelom primjese 35% do 60%
• Budući da je etilen-glikol otrovan, poslužit će
smjesa propilen-glikola i vode npr. u omjeru
50-50.
• Prema formuli: A  B 100%
 
B

• Dobije se =50%. Iz priloga B za tu smjesu


tekućina za =50%, temperatura ledišta ide ispod
35°C ispod točke ledišta vode.
Brzina medija kroz kolektor

Medij koji teće kroz kolektor mora odnijeti određenu


količinu prispjele topline.
Brzina medija se određuje prema formuli:
J
Q 
m s
v  
 j 
s  kg 
  3   c p   
  S m 2  T K 
m   kg  K 

Gdje je Q-prispjela Sunčeva energija, -gustoća medija,


v-brzina protoka, S-površina unutarnjeg presjeka cijevi,
cp -toplinski kapacitet medija, T-temperaturna razlika
medija na ulazu i izlazu iz kolektora
Maksimalni protok pumpe

Maksimalni protok pumpe će biti kada je dospjela energija maksimalna i


temperatura medija iz kolektora i temperatura spremnika blizu
maksimalne dopuštene (za histerezu prije gašenja pumpe T>5°C). Ako je
T spr≤80°C , Tkol≤85°C tj. T≥5°C

Tada je: J
Toplinski kapacitet vode iznosi: c pv  4.1813  10 3
J Kg  K
982 J dcm 3
 m  proračun za jedan kolektor
Za približni s tada: Q=982 m
v   s 0.228 tj. Q=3,9
  895
s kg
 3. 37  10 3 j
 2. 85  10  4
m 2
 5 K
s min
-4 2
Dijametar cijevi zamauroTHERM
3
kgVFK
 K 145 V iznosi ¾“=19.05mm tj. S=2.85*10 m ,
T=5°C, 3 m 3
alkohola=0,79  kg  za jedan kolektor. Za paralelni spoj protok bi bio duplo veći ili 0.468
m
=0.234 3
 dmh  h
tj. smjese alkohola i vode u omjeru 50:50: smjese=0.895  3  tj. 895 3
kg kg
 dm  m
Specifična toplina alkohola c p  2,554 kJ , tj smjese u omjeru 50:50: c p  3,37 kJ
kg  K kg  K
Određivanje pada tlaka u sistemu
Određivanje pada tlaka u kolektorima
Budući da nemamo podatke za pad tlaka u kolektoru za različite protoke, pokušat će
se izračunat otprilike prema slici proizvoda. Prema slici se može uočiti da ima 10
cijevi za protok tekućine. Kučište je duljine 2033 cm ima priključak od ¾“ i kroz njega
teče tekućina gustoće 895 kg
m3

m
Prema tome: Treba izračunati pad tlaka za maksimalni protok od 0.228 s
kroz 20 metara cijevi i 10 lukova (20 koljena), presjeka ¾“.
Prema formuli:
  kg  2  m 2  
   3   v  2  
  Pa    m   s 
p ( Pa)   R   l m  
      
  m    2 
 
 
Pad tlaka uslijed trenja i dužine cijevi+pad tlaka na koljenima i lukovima.
Za brzinu protoka od 0.228 m/s ,R iz priloga 7, za ¾“
iznosi R=50 Pa/m.
Iz priloga 8 =20*0.5=10, tada
 kg m 2

 895 3  0.228 2 
2

10  m s   232 Pa
 2 
 
 

tada P  50 Pa  20m  232 Pa  1232Pa


m
ili P=0.0123 bar=12.3cm.
Određivanje pada tlaka u cijevima do kolektora
Promjer cijevi do kolektora može se uzeti ¾“, dužina cijevi iznosi 32.4m,
brzina protoka kroz cijev za oba kolektora 2*0.234=0.456 m
s
Pa
R iz priloga 7 iznosi R=150
m
Iz priloga 8: = 2 1.5  12  0.5  6  0.5  12

 kg 2 m 
2
 895 3  0.456 2 
Tada 12 
m s   1116.6 Pa
2 
 
 

Pa
P  150  32.4m  1116.6 Pa  5976.6 Pa
m

ili P=0.0597bar=59,76 cm
m
P=59.76 cm+12.3 cm=72.1cm za maksimalni protok Q=0.456
s
P+0.15 P=82.87m
Popis tehnološke opreme
Popis signala

• 1. ulazi:
Analogni Vaillantov kolektor auroTHERM VFK 145 V komada 2
1.• Strujni
2. signalTemperaturni
sa kolektoraosjetnik PT100: -2O°C4-20mA:
do +120-20°C
°C , 4-20mA
do +120°C komada 3 I:2.0
2.• Strujni
3. signalDavač tlaka 0-5 bar 4-20mA
iz spremnika-dolje: 4-20mA: -20°C do +120°C komada 1 I:2.1
• 4. PLC:
3. Strujni signal iz spremnika-gore 4-20mA: -20°C do +120°C komada 1 I:2.2
4.• Strujni signal iz kolektorskog
4 analogna
krugastrujna ulaza 0-20mA0-5 (modul)
4-20mA: bar komada 1 I:2.3
• 1 digitalni ulaz 24V (na plc-u)

Digitalni izlazi: 2 digitalna izlaza 24V (na plc-u)
1.• Naponski
5. Napajanje
sa plc-a: 24V za plc i senzore 0V-0, 24V-1 komada
O:0.0 1
(REL1)
2.• Naponski
6. Spremnik
sa plc-a: za vodu VEH SN 350/3 sa0V-0, ugrađenim
24V-1 komada
O:0.1 1
(REL2)
grijačem
3. Naponski sa plc-a: za dogrijavanje vode od 3,6 kW
0V-0, 24V-1 O:0.2 (CTU1.DN)
4.• Naponski
7. Relej
sa 24V za uključivanje grijača 0V-0, 24V-1
plc-a: komada
O:0.3 1
(CTU2.DN)
5.• Naponski
8. Relej
sa 24V za uključivanje pumpe 0V-0, 24V-1
plc-a: komada
O:0.4 (PT)1
• 9. Pumpa Grunfus comfort UP 15-14 komada 1
Digitalni ulazi:
1. Naponski +24 V-na plc 0V-0, 24V-1(tipkalo) I:0.0
Upravljanje
Lader dijagram
Dijagram toka programa

You might also like