Vanjskotrgovinska politika

Carine
Bescarinska ograničenja
Trgovinska politika

 Skup ekonomsko-političkih mjera neke zemlje

kojima se diskriminiraju robe kojima se trguje preko
granice
 Diskriminacija može biti :
 Protiv uvoza (protekcionizam): carine, kvote, anti-damping;
 Protiv izvoza: izvozne takse;
 Protiv stranih investitora: kapitalne kontrole; visoke porezne
stope
 Protiv stranih radnika: vize, kvalifikacijska selekcija;
 U korist izvoza: izvozne subvencije, deprecijacija domaće
valute;
 U korist uvoza: aprecijacija domaće valute.
Trgovinska politika

 Najvažniji kriteriji zaštitne politike su slijedeći:

 kvalitativni kriterij;
 kvantitativni kriterij;
 instrumentalni kriterij;
 vremenski kriterij.
Argumenti ograničenja slobodne međunarodne razmjene-zašto štitimo
domaću proizvodnju ?

 Patriotizam;
 Nemobilnost proizvodnih faktora i otpornosti njihovih cijena na
sniženje (zaštita od jeftinog stranog rada);
 Povećanje proračunskih prihoda zemlje;
 Povećanje nacionalnog blagostanja;
 Poboljšanje trgovinske bilance;
 Nesavršenost tržišta proizvoda i proizvodnih faktora;
 Neuspjeh domaćeg tržišta;
 Zaštita mlade industrije.
Zaštitna politika
 Cilj: stvoriti razliku između relativnih cijena roba
na domaćem i inozemnom tržištu
 Carina “umeće” jaz između tržišne (svjetske)
cijene i cijene koju plaćaju domaći potrošači i
proizvođači - proizvodnja i potrošnja su
poremećene
 Paretov optimum
 Drugo najbolje rješenje (ograničenje ponašanja
i ograničenje okruženja)
Carine
 Porez na uvozno dobro
 Najstariji oblik trgovinske politike (merkantilizam;
19. stoljeće UK-polj.pr.; Njemačka i SAD-
prer.industrija)
 2018. SAD uvodi carine na uvoz aluminija i
čelika iz Europe, Kanade i Meksika
 Vrste carina:
 Specifične (namet po jedinici) i ad valorem (% na
vrijednost)
 Izvozne i uvozne
 Preferencijalne i diferencijalne
 Antidampinške
Nominalna i efektivna carinska zaštita

Nominalna carinska zaštita

•utječe na strukturu potrošnje zbog rasta cijena uvoznih proizvoda;
• mjeri postotak povećanja domaće cijene zbog uvođenja carine
• visina carinskih stopa objavljuje se u carinskoj tarifi

p ' p
t=
p
p’= cijena koja uključuje carinu
p= cijena na slobodnom tržištu
Nominalna i efektivna carinska zaštita

 Efektivna carinska zaštita

 Da bi se utvrdilo da li je pojedini sektor proizvodnje
zaštićen
 Uzimaju se u obzir i carinske stope na uvoz intermedijarnih
proizvoda koji se koriste u proizvodnji određenog sektora
 Povećavaju cijenu intermedijarnih proizvoda i time
utječu na niži stupanj zaštite sektora
v'  v
e
v
v’= dodana vrijednost po jedinici outputa (uključujući
carinu)
v= dodana vrijednost po jedinici outputa u uvjetima
slobodne trgovine
 Pokazuje za koliko % odstupa dodana vrijednost nekog
sektora pod utjecajem domaće zaštitne politike od dodane
vrijednosti u uvjetima slobodne trgovine
Efektivna carinska zaštita
tj   gij * ci
ej=
1   gij
 ej= stopa efektivne carinske zaštite
 tj= nominalna carinska stopa na uvoz gotovih proizvoda
sektora j
 gij=utrošak uvoznih proizvoda sektora i po jedinici
finalnih isporuka sektora j (input-koeficijent
intermedijarnog proizvoda i u finalnom proizvodu j)
 ci=nominalna carinska stopa na uvoz intermedijarnih
proizvoda
 mj= uvozni koeficijent  gij
Odnosi između tj, ci i ej

Primjer:
tj=60%
ci=10%
mj=50%
ej=?
ej=110%
Odnosi između tj, ci i ej

1. tj>ci►ej>tj
2. tj=ci►ej=tj=ci
3. tj<ci►ej<tj
4. tj<mj*ci►ej<0
5. tj=0►ej<0
6. ci=0►ej>0
Kada je sektor stvarno zaštićen?
Stopa efektivne zaštite određena je pomoću tri važna čimbenika: tj, ci i gij
Razina efektivne zaštite porast će ako:
 poraste tj
 se smanje ci
 poraste gij.
 Potrebno je uzeti u obzir i tečajnu politiku
 ako je tečaj apreciran- snižava cijenu uvozne robe (poništava
carinske efekte)
 Neto efektivna zaštita= stopa efektivne zaštite – stopa realne
aprecijacije
 Sektor je zaštićen samo onda kad stopa efektivne carinske zaštite (+
ostali instrumenti subvencioniranja proizvodnje i poticanja izvoza)
zajedno s odgovarajućom promjenom deviznog tečaja rezultira u
porastu dodane vrijednosti tog sektora.
 Analiza carina u modelu parcijalne
ravnoteže
 Analiza parcijalne ravnoteže koristi se često u
trgovinskoj politici radi jednostavnosti
 Promatramo ravnotežu na jednom tržištu držeći
sve ostale faktore osim S i D konstantnim
 Za malu otvorenu zemlju ravnoteža će se
bazirati na domaćoj S i D uz danu svjetsku
cijenu i/ili svjetsku S
 P

Izvoz
P*
C
p0

P*

D
Uvoz
Q
q1 q2 q3 q4
P
S
prohibitivne

P = P*+ t3
‘Voda'
P = P*+ t2

P = P*+ t1
t1
P*

D
Q
M1
M0
 Carina obeshrabruje domaću potrošnju i potiče
domaću proizvodnju
 Gornji limit za carinu je autarkična ravnotežna
cijena (prohibitivna razina) kada uvoz nestaje
 Za stopu carine koja bi domaću cijenu uvozne
robe podigla iznad te razine kaže se da ima
“vodu” u sebi. To znači da se carina može
smanjiti bez realnih efekata (na potrošnju i
ponudu)
 Carina ne može uvozno dobro pretvoriti u
izvozno dobro (u modelu savršene
konkurencije na domaćem tržištu)
Mjere blagostanja

 Potrošačev višak: područje između cijene

koju plaćaju potrošači i one koju su
spremni platiti (koja je dana krivuljom
potražnje)
 Proizvođačev višak: Područje između
cijene koju proizvođači dobivaju i one po
kojoj su spremni nuditi dobra (danu
krivuljom ponude)
 Učinci na blagostanje
 Zato što carina poremećuje ravnotežnu
strukturu proizvodnje i potrošnje, dolazi do
efekata na blagostanje.
 Treba razmotriti:
 Efekt rasta cijene na potrošače.
 Efekt rasta cijene na proizvođače.
 Efekt rasta prihoda kroz carinu.
 Ukupne efekte na društvo.
P

S
Potrošačev višak
CS

P*

Proizvođačev višak
PS D
Q
 P
S

P = P*+ t1
t
P*

D
Q
M1
M0
 P
S

P = P*+ t1
t
P*

D
Q
M1
M0
 P
S

P = P*+ t1
t G
P*

D
Q
M1
M0
 Učinci uvođenja carina u maloj zemlji
P
S

P = P*+ t1
t a b c d
P*

q1 q2 q3 q4 Q
 P
S

P = P*+ t1
t
P*

D
Q
M1
M0
 Učinci uvođenja carina- mala zemlja

 Potrošački višak (probitak) pada.

 Proizvođačev probitak raste.
 Država (G) ima više prihoda.
 (a+b+c+d)-(a+c)= -(b+d)
 Gubitak potrošača premašuje dobitak
proizvođača i države pa govorimo o mrtvom
teretu za društvo (deadweight loss ili DWL).
 DWL se može podijeliti na trošak carine u
proizvodnji i trošak carine u potrošnji
 Učinci uvođenja carina- mala zemlja

 Nema opravdanja za carinu u malom

efikasnom gospodarstvu – ali koliko je takvih?
 Carine preraspodjeljuju dohodak iz jedne grupe
u drugu, ali u tom procesu snižavaju
blagostanje za društvo kao cjelinu
 Treba znati da carina ima identičan efekt kao i
proizvodna subvencija i porez na potrošnju
uzeti zajedno.
UČINCI UVOĐENJA CARINA U VELIKOJ ZEMLJI-
PARCIJALNA ANALIZA
S
P

pt
a b c d
p0
e
pw
D

q1 q2 q3 q4 Q
Učinci uvođenja carina u velikoj zemlji
 P0- početna cijena u zemlji A (ujedno i svjetska cijena u uvjetima slobodne razmjene)
 Pt- cijena u domaćoj zemlji nakon uvođenja carine t
 Pw- svjetska cijena nakon uvođenja carine t u velikoj zemlji
 Prije uvođenja carine cijena u zemlji i inozemstvu je izjednačena
 Nakon uvođenja carine cijena u domaćoj zemlji raste- poskupljuje uvoz i smanjuje se uvoz (višak
potražnje)
 Istovremeno cijena u inozemstvu se smanjuje (višak ponude u inozemstvu)
 U domovini proizvođači nude veću količinu uz višu cijenu, a potrošači potražuju manju količinu pa
je potražnja za uvozom manja
 U inozemstvu niža cijena smanjuje ponudu i povećava potražnju te stoga smanjuje ponudu izvoza
 Gubitak potrošača isti je kao u slučaju male zemlje= (a+b+c+d)
 Dobitak države se povećava zbog snižavanja cijena na inozemnom tržištu pa se količina uvoza
(q3q4) množi s razlikom (pt-pw) (država nabavlja proizvode po nižoj cijeni na svjetskom tržištu od
one cijene koja je bila u situaciji slobodne trgovine)
 Dobitak države je (c+e)
 Ukupni učinak carine je (a+c+e)-(a+b+c+d)=e-(b+d)
 Trokuti b i d predstavljaju gubitak učinkovitosti (carina iskrivljuje poticaje potrošnje i proizvodnje)
 Pravokutnik e predstavlja dobitke od uvjeta trgovine koji nastaju jer carina smanjuje cijenu stranog
izvoza
Analiza carina u modelu opće ravnoteže
 Uvedimo ad valorem carinu na uvoz robe Y
tako da je pYt=pY*(1+t).
 Carina šalje iskrivljeni signal proizvođačima i
ohrabruje ih da povećaju proizvodnju dobra Y
 Uz datu tehnologiju i fiksne resurse, to se
može dogoditi samo uz smanjenje
proizvodnje dobra X (znači ohrabrivanje
proizvodnje uvoznog supstituta i dekuražira
izvoznu proizvodnju)
Utjecaj uvođenja carina na proizvodnju i
potrošnju (proizvodni faktori su mobilni)
Y

G’
H Z0
Z1

L F
Px
K E Px <1
1 Py
Py

0 X
Utjecaj uvođenja carina na proizvodnju i potrošnju
(proizvodni faktori su mobilni)

 Proizvodnja dobra x se smanjuje i povećava

se proizvodnja dobra y
 Potrošnja nakon uvođenja carina leži na nižoj
krivulji indiferencije
 Smanjeni su trokuti razmjene
 Položaj zemlje pogoršao se u proizvodnji i
potrošnji
Utjecaj na vanjsku trgovinu
 Učinak carine sastoji se od dva dijela:
1) Promjena svjetskih cijena kao posljedica uvođenja carine
od strane velike zemlje: UČINAK NA UVJETE RAZMJENE
2) cijena uvozne roba viša je u zemlji nego u inozemstvu-
smanjenje uvoza smanjuje blagostanje: UČINAK NA
VOLUMEN TRGOVINE (ILI GUBITAK EFIKASNOSTI)
• Mogućnost odmazde (ako zemlja A uvede carinu na
proizvode iz B i zemlja B će uvesti carinu na proizvode iz
A)
• Rezultat: smanjenje obujma trgovine- isti uvjeti razmjene
Utjecaj uvođenja carina na vanjsku trgovinu
px 5
Y 
py 4
100
A Px
1
Py
80 A’

60 Y0 B
Y1 R1 EA = EB
40

20

X1 X0
0 20 40 60 80 100 120 X
Utjecaj uvođenja carina na vanjsku trgovinu

Y
Px
100 1
A
Py
px 4
80

py 5

60 Y0 EA = EB B

40 Y1 B’
R2

20

X1 X0
0 20 40 60 80 100 120 X
Utjecaj uvođenja carina na vanjsku trgovinu-
odmazda
Y
100
Px
A 1
Py
80 A’

60 B
R1 EA = EB

40 B’
R2

20

0 20 40 60 80 100 120 X
Optimalna carina

 Uvođenje uvozne carine ima tri neto efekta:

 Distorzije proizvodnje
 Distorzije potrošnje
 Utjecaj na uvjete razmjene (ako je zemlja velika)
 Optimalna carina- stopa koja maksimizira neto
dobitak koji je posljedica poboljšanja uvjeta
razmjene zemlje u odnosu na negativne učinke
(smanjenje volumena razmjene)
 Za malu zemlju=0 jer carina ne može utjecati na
njene uvjete razmjene.
Grafički:

W Optimalna carina

Prohibitivna carina
(uvoz=0)

t (%)
Izvozna carina

 Motivi za uvođenje:
 Prihodi proračuna
 Snižavanje domaće cijene izvoznom proizvodu
 Potreba za povećanjem ponude tog dobra na
domaćem tržištu
 Povećanje izvozne carine smanjuje izvoz
Visina carina

 Interaktivna karta,
https://www.wto.org/english/res_e/statis_e/st
atis_bis_e.htm?solution=WTO&path=/Dashb
oards/MAPS&file=Tariff.wcdf&bookmarkState
={%22impl%22:%22client%22,%22params%
22:{%22langParam%22:%22en%22}} i
https://www.wto.org/english/res_e/statis_e/st
atis_maps_e.htm
 EU,
http://stat.wto.org/TariffProfiles/E28_e.htm
Visina carina po zemljama

 https://www.statista.com/chart/13335/where-global-tariffs-are-
highest-and-lowest/
Trgovinska politika RH

 Ulaskom u EU 1.7.2013. RH je prihvatila

trgovinsku politiku EU-a i preferencijalne
sporazume koji su na snazi
 EZ (EU) nadležna je za zaključivanje carinskih i
trgovinskih sporazuma s trećim zemljama
 Komisija zastupa EU u pregovorima s trećim
zemljama
 Zajednička carinska tarifa (sastoji se od
kombinirane nomenklature, carinske stope,
ostalih oporezujućih elemenata)
Instrumenti trgovinske zaštite u EU

 Radi zaštite interesa europskih proizvođača i uz

poštivanje pravila WTO-a, EU-može primijeniti:
 Zaštitne mjere- privremeno ograničenje uvoza
proizvoda ako je domaća industrija ozbiljno ugrožena
porastom uvoza
 Antidampinške mjere-djelovanje na distorziju
konkurencije cijenama,
 Antisubvencijske mjere-djelovanje na distorziju
konkurencije cijenama.
Sustav trgovinskih povlastica EU-a
 Jedna od temeljnih mjera ZTP je odobravanje
trgovinskih preferencijalnih režima (povlastica) prema
određenim trećim zemljama ili skupinama zemalja
 Najznačajniji preferencijalni sustavi su prema:
- Skupini frankofonskih subsaharskih zemalja- prošireno na
ACP (Konvencije Lome i Sporazum iz Cotonua)
- Skupini zemalja mediteranskog bazena
- Skupini tranzicijskih zemalja srednje i istočne Europe
- Preferencijalni tretman- omogućavanje smanjivanje ili
ukidanje barijera za proizvode iz tih zemalja
Zaključci

 Ako je zemlja mala ona nema koristi od

uvođenja carina
 Parcijalna analiza- smanjuje se potrošačev
probitak, raste proizvođačev probitak, rastu
cijene
 Opća ravnoteža- realokacija proizvodnje,
smanjenje izvoza, smanjenje potrošnje,
smanjenje vanjske trgovine
Literatura

 Grgić, M. i Bilas, V. (2008): Međunarodna ekonomija,

Lares plus, Zagreb. (str.157-186)
 Babić, A. i Babić, M. (2008): Međunarodna ekonomija,
Sigma savjetovanja d.o.o., Zagreb. (str.171-194)
 Krugman, P.R. i Obstfeld M. (2009): Međunarodna
ekonomija: Teorija i ekonomska politika, MATE d.o.o.,
Zagreb. (str.175-206)
 Zakon o trgovini, Narodne novine, br.49/2003.
 Mikić, M. (1998): International trade, Macmillan Press
ltd., London.