Izborni sustav Finske

Vlatko BešliĆ
Marin Zovko
 Osnovne karakteristike
* Politički sustav Finske bazira se na Ustavu iz 1919. god., te se teško može
uvrstiti u tradicionalne modele političkih režima prema organizacijskim i
funkcionalnim elementima.

* Brojna i značajna ovlaštenja koja ustavne odredbe daju šefu države, njegov
stvarni utjecaj na politički život zemlje te njegova uloga i položaj (ustavna i
politička) upućuju na zaključak da se politički sustav Finske približava
predsjedničkom sustavu vlasti, ali da istovremeno odstupa od klasičnog
obrasca položaja šefa države u parlamentarnim sustavima.

* Prema Ustavu Finske (koji je vrijedio do 1999. god.) postoje osnovne

institucionalno-pravne pretpostavke za oblikovanje i funkcioniranje parlamentarnog
sustava vlasti. Upravo zbog specifičnog odnosa između egzekutive i legislative, kao i
položaja predsjednika republike moguće je ustavnopravno suvremenu organizaciju
vlasti u Finskoj okarakterizirati kao specifičan sustav parlamentarizma poremećene
ravnoteže u korist egzekutive, a koji se često naziva polupredsjedničkim sustavom
vlasti.
* Specifičnost političkog sustava Finske, osobito u poslijeratnom razdoblju, treba tražiti
i u izuzetnoj ulozi i položaju koji je u političkom životu Finske četvrt stoljeća (1956-
1981) imao predsjednik Urho Kekkonen.
* Svojim nastojanjima da stabilizira Finsku, prvenstveno na političkom
(međunarodnom) planu kao i u težnji da učvrsti dobrosusjedske i prijateljske odnose
sa SSSR, predsjednik Kekkonen dao je dubok pečat funkcioniranju predsjedničke
institucije vlasti. Njegov osobni autoritet i državnička mudrost znatno su pridonijeli
stabilizaciji Finske kako na međunarodnom, tako i na unutarnjem planu.
* S obzirom na položaj i organizaciju finskog parlamenta kao organa na koji biračko
tijelo prenosi svoja suverena prava, finski politički sustav počiva na principu
parlamentarne reprezentativne ili predstavničke demokracije.
* Izbornom reformom 1906. god. Finska se odlučila za proporcionalni izborni sustav
prilikom izbora za parlament, te uvela pravo glasa za žene (prva Europska zemlja koja
je to uradila).
*Finski parlament se zove Eduskunta i ima 200 zastupnika.
* Mandat zastupnika traje 4 godine.
* Promjenom Ustava 1999. god. Funkcija predsjednika uglavnom je postala
ceremonijalna, te Finska postaje čista parlamentarna Repulika.
* Uvjet za stjecanje biračkog prava je minimalno navršenih 18 godina (do 1999. god.
Glasovali su stariji od 24 godine), oko 200 000 Finskih državljana izvan Finske ima
pravo glasa, od toga broja otprilike pola u Švedskoj.
 Predsjednik Finske
* Predsjednik Finske bira se neposredno na izborima
* Mandat predsjednika traje 6 godina
* Prilikom izbora cijela Finska je organizirana kao jedna
izborna jedinica
* Izbori se održavaju u dva kruga u slučaju da u prvom
krugu niti jedan kandidat ne dobije više od 50 posto
glasova, u drugi krug ulaze dva kandidata sa najvećim
brojem glasova u prvom krugu
* Do 1988. god. Predsjednika je biralo elektorsko vijeće
* Ista osoba ne može obnašati dužnost Predsjednika
više od dva mandata
* Kandidate za Predsjednika mogu predlagati političke
stranke koje imaju barem jednog zastupnika u
Parlamentu
* Promjenom Ustava 1999. god. ovlasti Predsjednika su
znatno smanjenje, te Predsjednik uglavnom ima
 Finski Parlament
* Finski parlament zove se Eduskunta i ima 200 zastupnika
* Zastupnici se biraju na redovitim izborima svake četiri godine
* Prilikom izbora Finska je podijeljena na 15 izbornih jedinica iz
kojih se bira određen broj zastupnika ovisno o broju stanovnika
* Izborne jedinice i broj zastupnika koji se biraju iz njih:
(Helsinki 21, Uusimaa 33, Jugozapadna Finska 17, Satakunta 9,
Häme 14, Pirkanmaa 18, Kymi 12, Južna Savonia 6, Sjeverna
Savonia 10, Sjeverna Karelia 7, Vaasa 17, Središnja Finska 10, Oulu
18, Lapland 7, Ålandski otoci kao posebna jedinica u sklopu Finske
bira 1 zastupnika
* Finski Parlament potvrđuje Vladu Finske natpolovičnom većinom
glasova
* Finska koristi proporcionalni izborni sustav
* Prilikom raspodjele mandata Finska koristi D’Hondtovu metodu
preračunavanja glasova
* Prilikom izbora birači biraju kandidate tj. Finska koristi
preferencijalno glasovanje tj. Otvorene liste
 * Na izborima za parlament mogu sudjelovati sve stranke
koje su registrirane pri Ministarstvu pravde
* Svaka stranka može nominirati onoliko kandidata koliko
se bira iz svake izborne jedinice, dok manje izborne
jedinice mogu kandidirati najviše 14 kandidata
* U Finskoj prilikom izbora za Parlament nema izbornog
praga? *
Kviz!!!!
Jedna godina je vrlo značajna u ovom izlaganju, ne samo za
Finsku nego i za cijelu Europu (vezano je za izbore). Koja je to
godina i po čemu je značajna?

Radi se o 1906. godini, značajna po

tome što su tada žene dobile pravo
glasa, ne samo u Finskoj nego općenito
u Europi.
Koliko zastupnika ima Finski
parlament i kako se zove?

Zove se Eduskunta, ima

200 zastupnika.
Kako se zove trenutni Predsjednik
Finske i iz koje je stranke?

Sauli Niinistö, iz Nacionalno-koalicijske

stranke.
 Koji tip izbornog sustava koristi Finska,
te koju metodu preračunavanja glasova?

Finska koristi proporcionalni tip izbornog

sustava te koristi D’Hondtovu metodu
preračunavanja glasova.
Koliko traje mandat
Predsjednika Finske te
kako se on bira?

Mandat traje 6
godina, a bira se
neposredno.
 Koliko izbornih jedinica ima
Finska, te koja od njih ima
posebnu autonomiju u
sklopu Finske?

Finska ima 15 izbornih jedinica, a posebnu

autonomiju imaju Ålandski otoci.
 Na temelju Ustavu iz koje godine se
bazira Politički sustav Finske te koje
godine je došlo do bitnijih promjena
tog Ustava?

Politički sustav Finske bazira se na

Ustavu iz 1919. god. , a do bitnijih
promjena je došlo 1999. god.
 BONUS PITANJE?

Koja zemlja je prva

uvela pravo glasa za
žene i koje godine???

Novi Zeland, 1893. god.

Hvala na pozornosti!!!!

