Novac je simbol uspeha i neuspeha,motivaciono sredstvo,za generale je moć u ratu, za revolucionare okov rada,uzrok kriminala, pokretač čitavog sveta.
Ljudi se zavode čarima novca i njemu prilagodjavaju svoj
život. Ali novac ne utiče samo na moral i ideale, već je bez njega nezamislivo funkcionisanje ekonomije.
Novac je krvotok privrednog sistema, jer omogućava protok
robe i usluga. Novac je društveno ekonomska kategorija koja je u svom dugom evolucionom procesu najuže vezana za razvoj proizvodnih snaga, robnu proizvodnju i podelu rada za razvoj društvene celine.
Novac je sve ono što služi kao opšte prihvaćeno sredstvo
razmene odnosno sredstvo plaćanja. On je takođe simbol moći, uspeha i neuspeha, krvotok privrednog sistema
Ipak, novcem možeš kupiti sat ali ne i vreme, novcem možeš
kupiti položaj ali i ne i ugled, novcem možeš kupiti ličnog lekara ali ne i zdravlje. Na početku trampa:
Prvi oblici trgovine bili su jednostavno trampa u kojima se
jedan predmet ili roba razmenjivao za drugi.
Što je traženi predmet bio redji, to se vise cenio pa je i
predmet kojim se trampilo trebao biti veće vrednosti. Budući da se odredjena roba zamenjivala drugom približne vrednosti, moglo bi se reći da je prvi novac bio uveliko promenljiv. Kovanice Ubrzo se pokazalo da ni takav oblik novca nije praktičan budući da se uvek iznova mora ovagati i procenjivati.
Zbog toga je ubrzo uvedeno da svaka kovanica mora imatu
utisnute tri informacije-težinu kovanice, finoću metala i oznaka kovanice koja je izradila kovanicu. Kako se vremenom količina robe u razmeni povećavala, bilo je potrebno sve više kovanica, pa je njihovo nošenje vremenom postalo nezgodno.
Prvo se novac izradjivao potpuno ručno i ta se osnovna
tehnika proizvodnje vrlo malo menjala sve do 16. veka kada su nastale prve mašine za njegovo kovanje. Papirni novac: Sa razvojem papirnog novca se takodje vezuje i nastanak banaka.Tada su na scenu stupili zlatari nudeći svoje usluge.
Kako su kovanice bile neprikladne za svakodnevno nošenje
da bi se njima trgovalo oni su se dosetili da bi mogli stanovništvu da ponude da svoje zlatne kovanice ostave njima na čuvanje u njihovim dobro obezbedjenim sanducima a za količinu ostavljenog zlata ili drugih kovanica izdaju papirnatu potvrdu (priznanicu) na kojoj bi pisalo koliko kovanica vlasnik ima na raspolaganju. Zlatari su zalagačima za ovu uslugu naplaćivali odredjenu proviziju.
Umesto da svaki trenutak dolazi i
podiže svoje zlato, vlasnik zlata bi davao priznanicu trećem licu u zamenu za robu, a ovaj je sa tom priznanicom mogao u svakom trenutku da podigne kovanice kod istog zlatara. Priznanica se tako pokazala puno praktičnija i postala je jako popularna, pa su kovanice sve više bile davane na čuvanje kod zlatara, a sve manje čuvane kod vlasnika. Suština novca proističe iz njegovog robnog i nerobnog sadržaja. Medjutim kod savremenog novca ta suština izvire uglavnom iz njegovih funkcija. Novac ima pet osnovnih funkcija: 1) Novac kao mera vrednosti i merilo cena 2) Novac kao prometno sredstvo 3) Novac kao platežno sredstvo 4) Novac kao blago (tj. sredstvo za zgrtanje blaga) 5) Svetski novac Novac kao mera vrednosti i merilo cene Novac vrši funkciju opšteg ekvivalenta. Svojom količinom novac tada izražava vrednost svih drugih roba.
Novac u funkciji mere vrednosti robnom prometu daje
materijal za izražavanje vrednosti svih drugih roba. Da bi novac bio u funkciji mere vrednosti drugih roba nije potrebno da bude i realno, fizički prisutan. Tj. da bi se veličina vrednosti neke robe izrazila u manjoj ili većoj količini novca, za tu funkciju nije potrebna i fizička prisutnost novca. Novac kao prometno sredstvo Novac se pojavljuje kao posrednik u razmeni R – N – R, odnosno roba se prodaje za novac a zatim se za taj novac kupuje neka druga roba. Prodaja robe više nije uslovljena kupovinom robe, a kupovina robe oslobadja se direktne zavisnosti od prodaje robe. Novac kao blago Dva su osnovna razloga zbog kojih novac može biti u funkciji blaga: - jer novac predstavlja oličenje bogatstva i društvene moći - jer postoji mogućnost njegovog izvlačenja i odsustva iz robnog prometa Novac kao platežno sredstvo Novac u funkciji platežnog sredstva se javlja onda kada se vrši plaćanje robe i to bez njegovog istovremenog prisustva odnosno na kredit. Novac nije fizički prisutan u momentu kada roba prelazi iz ruke prodavca u ruke kupca. On tada služi samo kao obračunsko sredstvo. Svetski novac To nije nacionalni novac neke zemlje, koji u nacionalnoj privredi i prometu obavlja svoje funkcije. “Bogati su nadmudrili intelektualce, i to isključivo zato što su razumevali moć novca, taj predmet se ne uči u školi.”